Na nekoliko lokacija u Opatiji će se od 27. do 31. kolovoza održati 22. izdanje Liburnia Film Festivala, najstarijeg hrvatskog festivala dokumentarnog filma. Kroz pet festivalskih dana i (noći) publika će moći pogledati 37 dokumentarnih filmova – njih 26 u konkurenciji za osam nagrada te 11 u popratnom programu Regionale, filmovima Restartove škole dokumentarnog filma te posebnim projekcijama. Tu su i edukativni programi koji djecu uvode u svijet filma, amaterima omogućuju da naprave prvi film, a profesionalcima da do kraja izbruse svoja ostvarenja. Uz to će svi zainteresirani moći sudjelovati u razgovorima s autorima filmova, tribini o militantnom kinu i montažerskom case studyju filma "El Shatt – nacrt za utopiju" ili zaplesati uz nekog od pet DJ-a u Lounge baru Monokini. Festival završava 31. kolovoza koncertom srpskog trojca Igralom iz Niša.
O tome koji će filmovi biti prikazani na festivalu razgovaramo s programskim direktorom Oliverom Sertićem. Prije svega kakva je bila ponuda i koliko je teško ili lako bilo probrati filmove.
- Ovogodišnja selekcija bila je nešto kompliciranija nego dosad zbog velikog broja dobrih filmova. Pogledali smo više od 80 filmova, pa smo nažalost neke dobre i solidne naslove morali izostaviti, ali vjerujem da će svi oni pronaći prostor na velikom platnu. Uz nekoliko filmova o kojima se već pisalo i koji su na ranijim festivalima dobivali i nagrade, ove godine dao sam blagu prednost autorima i autoricama koji su napravili sjajne "male" filmove i pred kojima je dokumentaristička budućnost. Uz radove doku-veterana, u konkurenciji je dosta kratkih formi nastalih na radionicama i u sklopu različitih edukacijskih programa, a nama kao festivalu je izuzetno važno da mladi dijele platno s doajenima dokumentarizma. Zato je u konkurenciji nešto veći broj filmova nego inače – ukupno njih 26, trajanja od pet do 95 minuta - kaže Sertić i ističe kako je mnogo snažnih intimističkih filmova.
- Neki su autori zaista hrabro prodrli u vlastitu nutrinu i ogolili se pred, najčešće, vlastitom kamerom. Dosad nismo imali toliki broj filmova koji se bave vlastitim traumama, obiteljskim problemima i propitivanjima sebe kroz medij filma. Jedan dio programa je čvrsto socijalan i u dobroj mjeri se bavi gubitkom: posla, stečenih prava. Ja bih to nazvao nekom vrstom socijalne nostalgije, ali s jakom političkom notom - rekao je Sertić.
Budući da je rodna politika zadnjih godina jedno od važnijih područja sukoba u hrvatskom društvu, pitamo koliko je ta tema prisutna u programu LFF-a.
Ovogodišnja selekcija bila je nešto kompliciranija zbog velikog broja dobrih filmova. Uz nekoliko naslova o kojima se već pisalo i koji su dobivali i nagrade, ove godine sam dao blagu prednost autorima koji su napravili sjajne "male" filmove – pojasnio je Oliver Sertić
- Rodna politika je izuzetno važna i moramo govoriti o njoj u javnosti, ali ovdje govorimo o filmu. I kad glavni protagonisti pripadaju LGBTIQ+ zajednici, to su ljudi od krvi i mesa s emocijama, strahovima, nadanjima i izazovima s kojima empatiziramo. Kroz tu prizmu ih trebamo gledati. Dakle, ne samo kao queer, već kao dio jedne zajednice. Na ovaj ili onaj način, svi smo mi queer.
Sertić je vrlo zadovoljan velikim brojem novih mladih autorskih imena u dokumentaristici.
- Ima ih više nego ikad. Dobili smo sjajne filmove iz produkcije Kinokluba Zagreb, Kino kluba Split, Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i splitskog UMAS-a. Neki filmovi nastali su i na Novoj školi dokumentarnog filma koju vodi riječki Filmaktiv. Neki prošlogodišnji "radioničari" upisali su akademiju, a neki svršeni studenti napravili su prve profesionalne filmove. Jako sam uzbuđen što ćemo ih moći vidjeti na velikom platnu Ljetne pozornice. Ukupno pola konkurencije pripada autorima i autoricama koji su na LFF-u prvi put - ističe Sertić i dodaje da je među mladim autorima/cama i sedmero s Kvarnera i Istre.
Izražava nadu da će što više dokumentaraca vidjeti veći broj ljudi u kinima, ali i da će ih otkupiti televizije.
- Dio pobjedničkih filmova i mi ćemo zavrtjeti u sklopu programa "Liburnia uplovljava", koji radimo već desetak godina - ističe.
Još mapiram teren, ali mogu reći da će mi biti važan i rad na daljnjem filmskom opismenjavanju i politizaciji publike kroz manje programe koji potiču kritičke rasprave o brojnim društvenim temama – istaknula je nova izvršna direktorica LFF-a Karolina Hrga
A Liburnia cijelo ljeto uplovljava na neobične lokacije po Rijeci i šire. Tako je u dvorištu ispred pododbora Prosvjete u Gomirju 25. srpnja uvečer bio prikazan dokumentarac "Da je meni ono što mi nije" Višnje Skorin, a dva zadnja kolovoska dana u Iki i Malom Lošinju bit će prikazan lanjski laureat publike "El-Shatt – nacrt za utopiju" Ivana Ramljaka.
Kad bismo iz repertoara trebali izdvojiti neke od naslova, to bi svakako bila hrvatska premijera srpsko-hrvatsko-poljske koprodukcije "Neptunova nevera" Katarine Stanković, o živopisnim likovima otoka Visa te dirljiva obiteljska priča "Naša djeca" Silvestra Kolbasa, koja je na nedavno završenom 71. Pulskom filmskom festivalu osvojila Zlatne arene za režiju i montažu. Tu su i nagrađivani filmovi "Što da se radi" Gorana Devića, "Brod" Elvis Lenića, kao i filmovi mlađih autora: "Brdo stvari" i "Hrvatska kuča" Tonija Jelenića i " Vapori" Luke Karla Kauzlarića.
Nova izvršna direktorica LFF-a Karolina Hrga (Foto: Subversive Festival)
Razgovarali smo i s izvršnom direktoricom LFF-a Karolinom Hrga, koja je funkciju preuzela od dugogodišnje direktorice Jelene Androić, a aktivno je uključena i u pripreme za ovogodišnje izdanje. Hrga iza sebe ima dugogodišnje djelovanje u organizacijama civilnog društva u području političke edukacije, neprofitnih medija, feminističkih, kulturno-umjetničkih teorija i praksi, manjinskih prava itd.
- Na funkciju dolazim i nakon kraćeg rada u HAVC-u koji mi je približio aktualne poetske i estetske tendencije, ali i probleme uvjeta proizvodnje domaće kinematografije - govori Hrga.
- Rad LFF-a već duže pratim jer mi je područje filma, a posebno dokumentaristike, iznimno zanimljivo. Nakon dva desetljeća postojanja LFF je postao pozicioniran i profiliran festival koji iza sebe ima i ozbiljan, stalan tim. Radi se o kolektivnom projektu koji će ovisiti i o brojnim drugim, izvanjskim faktorima, poput financiranja, ali širih sistemskih silnica koji oblikuju estetske i poetske tendencije u polju dokumentaristike.
Hrga podsjeća da je film povijesno imao važnu društvenu ulogu i nerijetko se koristio i kao sredstvo masovne političke agitacije i propagande u lijevim, ali i u desnim političkim projektima.
- Zasad još mapiram teren, ali mogu reći da će mi biti važan i rad na daljnjem filmskom opismenjavanju i politizaciji publike kroz manje, paralelne programe udruge Liburnia koji izmještaju film iz festivalskih okvira i potiču kritičke rasprave o brojnim društvenim temama i neuralgijama, poput programa "Slučajno kino" i "Liburnia uplovljava", te povezivanje s drugim, ne nužno filmskim organizacijama i programa. U okviru dugoročnijeg plana, treba osmisliti i načine kako osnažiti, povezati i učiniti vidljivijima proizvodnju malih kinematografija, potencijalno kroz zajednički projekt dokumentarista ex-Yu zemalja. U tom smislu, istaknula bih suradnju s Beogradskim festivalom dokumentarnog filma (Beldocs), u okviru koje LFF prikazuje Beldocsov pobjednički film, a pobjednički film s LFF-a odlazi na Beldocs – napominje Hrga.
U domeni organizacije i logistike, najveći izazovi svakog, pa i 22. izdanja LFF-a su financijske naravi.
- Financiramo se isključivo iz javnih izvora čije povećanje nije razmjerno pratilo i rast festivala. Unatoč tome, LFF je nastavio rasti, raditi na podizanju kvalitete, širenju paralelnih programa, i to dobrim dijelom i zbog entuzijazma ljudi i šire lokalne zajednice koja prepoznaje važnost projekta. Kontinuirana borba oko budžeta, nemogućnosti da se adekvatno honorira i osigura zapošljavanje ljudi nije borba samo LFF-a nego i brojnih drugih organizacija civilnog društva jer je to šire sistemsko pitanje razvoja kulturnih politika i tretmana radnica i radnika u kulturi. Ipak, Grad Opatija, koji nas je prepoznao kao manifestaciju od značaja, za ovu godinu osigurao nam je značajno veća sredstva. Iako povećanja koja su se dogodila, s obzirom na inflacijske udare, u bitnom nisu mogla osnažiti Festival, ovogodišnji program je bogat i raznovrstan i jako se veselimo ovom izdanju – zaključuje Hrga.
