Tokom dvije godine, koliko vlada nova (ne)normalna situacija povezana s epidemijom koronavirusom, novi kurikulum nastave srpskog jezika i kulture po modelu C uspješno se primjenjivao, a neke metode nastave - kao što je ona online - pokazale su se jako dobrima, moglo se čuti na državnom stručnom skupu "Novim kurikulumom prema društvenom i profesionalnom razvoju" koji je održan 4. marta u Srpskog pravoslavnoj opštoj gimnaziji "Kantakuzina Katarina Branković" u Zagrebu.

- Cilj skupa bio je razmjena iskustava učitelja srpskog jezika i kulture, kao i analiza primjene novog kurikuluma koji je stupio na snagu krajem 2019. i morao se primijeniti u promijenjenim uvjetima koronavirusa - rekla nam je voditeljica skupa Natalija Koprenica, viša savjetnica za srpsku nacionalnu manjinu u Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO).

- Skup je održan u hibridnom obliku što je predstavljalo novi izazov za sve nas, ali svi ciljevi su ostvareni uz poticajno raspoloženje sudionika. Zaključci su izrečeni na okruglom stolu - općenito zadovoljstvo kurikulumom, viđenje prostor za nadogradnje i izmjene u udžbenicima te važnost aktivne uloge u promišljanju i planiranju svih budućih radnji vezanih za poboljšanje kvalitete odgoja i obrazovanja Srba u Hrvatskoj. U radu skupa sudjelovali su učitelji od Like, Banije, Korduna, Gorskog kotara i Zagreba do istočne Slavonije i Baranje. Oni su temu, predavače i organizaciju skupa ocijenili odličnom ocjenom što mi je izuzetno drago - naglasila je Koprenica.

Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica AZOO-a, rekla nam je da Agencija brine o programu i provedbi kurikuluma svih nacionalnih manjina.

– Nastojimo pratiti sve tendencije koja su u resoru ministarstva. Zadovoljna sam procesom, ali to treba pitati one kojima su ovi skupovi namijenjeni. Agencija podržava skupove i kurikulum obrazovnih sadržaja vezanih uz srpsku nacionalnu manjinu. Skupovi svake manjine vezani uz jezik te manjinske zajednice ima svoje evaluacije, pri čemu svaka manjinska zajednica u raznim županijama može imati različite probleme vezane uz školstvo - rekla je Brezak Stamać.

Pitali smo je i kako će se dolazak ukrajinskih izbjeglica odraziti na manjinsku nastavu na tom jeziku.

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz Agenciju, priprema protokol u vezi s ukrajinskim izbjeglicama. Do sada ih je došlo oko 900, mahom žene i djeca, a očekujemo i njihovo uključenje u škole, za što ćemo kontaktirati katedru ukrajinskog jezika i kulture. Djeca će se integrirati u svim uzrastima, od vrtića do fakulteta, pa je dobra odluka da im se automatski da dozvola boravka na tri godine da ne moraju stalno tražiti produljenje vize, pogotovo jer je situacija iznimno teška - naglasila je.

- Zemljopisna karta "Izabrana mjesta sjećanja i kulture Srba u Hrvatskoj" ima značajnu ulogu u nastavi srpskog jezika i kulture - rekla nam je Valentina Vukadinović, učiteljica iz Vrbovskog.

– Puno nam pomaže u radu. Kad su djeca vidjela da je to karta Hrvatske, a da se govori o znamenitim ličnostima vezanim uz srpsku kulturu, shvatila su da smo Srbi u Hrvatskoj. Svijest da ne moramo učiti samo o Srbiji, nego i o znamenitim ličnostima i mjestima sjećanja i kulture, pobudila je u njima znatiželju i osjećaj povezanosti s tom temom. Naravno, karta se ne bi trebala odnositi samo na prošlost, bližu ili dalju, nego bi se trebala nadopunjavati i sa suvremenim ličnostima koji će se u budućnosti pokazati kao bitni - naglasila je Valentina Vukadinović.

- Na osnovu te karte nismo radili plakate, ali su učenici izrađivali svoje prezentacije i sami putovali tom kartom i birali mjesto koje im se činilo najzanimljivije, Bilo je onih koji su izabrali Gomirje i Moravice gdje žive, dok su drugi birali Nadu Dimić ili Petrovu goru. Dakle, širok je raspon kako se karta može iskoristiti - ukazala je Valentina.

Ističući da kurikulum mora biti fleksibilan, Radmila Kuga koja predaje srpski u Donjem Lapcu, naglašava značajnu ulogu plakata kao vizualnog medija u izražavanju kreativnosti i u proširivanju znanja.

- Izrada plakata je kolektivna aktivnost koja zahtijeva određene pripreme učenika oko izbora teme i načina njenog prikaza, a među brojnim plakatima koje rade moji učenici, izdvajaju se oni posvećeni pojedinim osobama kao što su Ivo Andrić ili Diana Budisavljević. Fasciniralo me koliko su oni u pripremi plakata saznali o njima. Radili smo i plakate o Vladanu Desnici, Nikoli Tesli, Mihajlu Pupinu, ali i Kosovskom boju ili Prvom srpskom ustanku jer ni jedna tema nije dosadna - naglasila je.

Marijana Pejčinović, koja predaje kombiniranom odjeljenju učenika od prvog do četvrtog razreda u područnoj školi u Žegaru, ističe da su se on line projekti pokazali kao zahtjevna, ali uspješna metoda nastave, pogotovo u vrijeme kovida. Na naše pitanje kako prevladava tehničke probleme slabog signala ili pucanja veze, rekla je da ih sada nema.

- Ali kad sam došla, u školi nije bilo ni vode. Sad imamo internet, a zahvaljujući SNV-u koji je donirao pametnu ploču i pomorskoj školi i pojedincima koji su donirali kompjuter i tablete, opremljeniji smo od matične škole u Obrovcu. Najveći je problem je što nije organizirano učenje srpskog jezika i kulture po modelu C, ali radimo na tome - rekla je Pejčinović.

Senka Crevar, koja predaje u školi u Vrginmostu i vodi tamošnju knjižnicu i pododbor Prosvjete, ukazuje da je suradnja s roditeljima učenika važna komponenta profesionalnog razvoja učitelja.

- Svaka sredina nosi druga iskustva, ali "moji" su roditelji suradljivi. Kad sam došla predavati, trajalo je neko vrijeme dok se izgradilo povjerenje čemu su pomogli i rođaci nekih učenika koji su već bili u školi. Danas mi se slobodno obraćaju, mogu doći i popodne ako žele i ako se želimo nešto dogovoriti, rado izlazim u susret - rekla je.

Kako je nedavno odlikovana ordenom Karađorđeve zvezde pitali smo je i o tome.

- Počastvovana sam jer mi je to veliki vjetar u leđa. Još ne mogu vjerovati da sam dobila nešto tako veliko i sjećam se svih dugih noći u kojima sam radila, pisala projekte i smišljala kako da djeci obogatim život. Govorili su mi da mi to nitko nikad neće priznati. Pokazalo se da to nije istina jer se ipak prizna. Kad sam saznala da sam ušla u uži izbor i onda da sam dobitnica ordena, malo me uhvatila trema i podsjekle noge kad sam vidjela u kojem se društvu zaslužnih nalazim. Ali, ponosna sam na sebe i na niz malih ljudi koji su sa mnom radili i učestvovali u aktivnostima: Jeste da sam organizirala, ali jedan čovjek ne može sve. Važno je i da nije bilo ni jedne negativne reakcije. Ravnatelj škole mi je odobrio da idem u Beograd na dodjelu i čestitao kad sam se vratila. Dobivala sam čestitke od ljudi iz obje nacije i nikakvih problema nisam imala- zaključila je.

Podršku učiteljima u održavanju i unapređivanju nastave po modelu C u svojim obraćanjima dali su i Milan Vukelić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Nina Čolović koja se u SNV-u bavi i pitanjima obrazovanja, Mirko Marković iz "Prosvjete" koji se založio za širenje tog vida nastave i podsjetio da je ove godine započela nastava i u Zagrebu, ravnatelj gimnazije o. Slobodan Živković i o. Bogoljub Ostojić u ime SPC-a, pri čemu su naglasili važnost koju crkva daje obrazovanju, ulažući značajne resurse u rad gimnazije.