Najmasovniji i najveći festival kulena u Hrvatskoj i ove je godine tradicionalno održan na Spasovdan u Jagodnjaku, a organizator 15. Dana kulena je Opština Jagodnjak. U rekordnoj konkurenciji od čak 124 takmičara, i po oceni šesteročlanog stručnog ocenjivačkog tima, najbolji kulen ili kulin, kako kažu Baranjci, proizveo je Poljoprivredni obrt Deluxe iz Bilja, drugi najbolji je Ivan Bucić iz Donjeg Pištanja, a treće mesto zauzeo je Nikola Barišić iz Valpova.
Kvaliteta takmičarskih kulena, prema mišljenju ocenjivačkog suda, ove je godine vrlo dobra pa je dodeljeno 18 zlatnih, 83 srebrnih i 19 brončanih medalja te četiri zahvalnice. Jedan od ‘srebrnih’, sa 84 osvojena boda, bio je i Slobodan Stanković, vlasnik OPG-a iz Belog Manastira. Stanković već jedanaest godina proizvodi i izlaže kulen na jagodnjačkoj kulenijadi, i dobro je poznat u tim krugovima.
- Obrađujem nekih 100 hektara zemlje, rekao bih dosta uspješno, i to mi je osnovna djelatnost. Kulin i druge proizvode od živog svinjskog mesa pravim na tradicionalan način i u periodu kada nemam posla u poljoprivredi. Godišnje napravim oko 500 kg kulina. Mogao bih i više, ali nemam adekvatne prostorije za čuvanje kulina. Puno više proizvedem kulinove seke i kobasica. Što se tiče proizvodnje kulina tu nema granica i konkurencije. Sve što se proizvede, sve se i proda. Jednostavno ne možete proizvesti količinu koju ne možete prodati, kaže Stanković.
Prema njegovom mišljenju kulen se na području Baranje, zbog financijske situacije, teško prodaje pa svoj kulen, ali i druge proizvode, mahom izvozi stalnim kupcima na tržištu Slovenije, Austrije, Nemačke i Srbije.
- Moji poslovni partneri kažu da je kulin vrhunski. Niko još nije odnio kulin, a da dogodine nije došao po drugi, i da nije sa sobom poveo još nekog, dodaje Stanković. Osim niza medalja, ono što ga posebno čini srećnim je ujednačena kvaliteta, o čemu svedoči i analiza Gospodarske komore Osijek.
- Mi jedanaest godina dobijamo profesionalnu analizu našeg proizvoda, koju radi Prehrambeno-tehnološki fakultet, i kroz te analize trudimo se dovesti kvalitetu kulina do savršenstva. Za ilustraciju u posljednjih pet godina PH vrijednost mi je ista, dakle isti je prostor za zrenje, sastojci mesa i kvaliteta, kaže Stanković.
Od kulena se, prema njegovom mišljenju teoretski može živeti, ali u praksi puno teže jer su velika početna ulaganja. Za jednu tonu pravog suvog kulena mora se imati dve tone sirovog mesa, ali ne onog iz hladnjače, već isključivo svežeg. Izraženo u kunama za jednu tonu suvog kulena u samom početku potrebno je izdvojiti od 350.000 do 400.000 kn. Govoreći o stanju u hrvatskom svinjogojstvu, Stanković je poredi sa katastrofom u kojoj, zbog opšte besparice, više nemate kome prodati svinju od 120 kg.
- Ljudi ne mogu provući karticu kod proizvođača. Lakše im je otići u neku mesnicu ili trgovački centar, provući karticu, i kupiti meso koje iskreno nije potpuno sveže jer se zamrzava i odmrzava, mišljenja je Stanković.
Anegdota za kraj. Stanković je pre dve godine na kulenijadi predao dva kulena, jedan na njegovo ime, a drugi na ime sina. Sin je dobio zlatnu medalju, a on brončanu. Razlika u ta dva kulina bila je da je jedan pravljen samo deset dana kasnije.
