Petini poznatih vrsta gmazova prijeti izumiranje. Pokazuje to istraživanje friško objavljeno u časopisu Nature iza kojeg stoji istraživački tim iz 24 zemlje na šest kontinenata koji je analizirao stanje ugroženosti više od deset tisuća vrsta gmazova. Istraživanje je trajalo 15 godina, a na njemu je surađivao 961 znanstvenik i znanstvenica. Osiguravanje financijskih sredstava za takav pothvat bilo je poprilično izazovno – američki zoolog Bruce Young, jedan od autora istraživanja, za španjolski El País je prokomentirao: "Gmazovi su manje karizmatični od sisavaca ili ptica... Ne gajimo puno ljubavi prema zmijama".
Istraživanje pokazuje da je 1.829 vrsta kornjača, krokodila, guštera i zmija u opasnosti od nestanka s lica Zemlje. Young, koji je član nevladine organizacije NatureServe, napominje da je ovo prvi put da je napravljena globalna studija o ugroženosti koja uključuje gotovo sve vrste gmazova. Takva je analiza za ptice provedena 1990-ih, za vodozemce 2003., a za sisavce 2008. godine. Pomalo gmižući, na red su napokon red došli i gmazovi.
Najveći je broj ugroženih vrsta gmazova u jugoistočnoj Aziji, zapadnoj Africi, sjevernom Madagaskaru, sjevernoj regiji Anda te na Karibima. Kontinuirano pogoršanje biološke raznolikosti na globalnoj razini dovelo je i do sve veće ugroženosti gmazova. "Ako bi svaka od 1.829 ugroženih vrsta gmazova izumrla, izgubili bismo milijarde godina evolucijske povijesti, uključujući bezbrojne prilagodbe za život u različitim okruženjima", navodi se u istraživanju.
Zahvaljujući toj studiji, sada znamo da se gmazovi suočavaju s većom prijetnjom izumiranja od ptica. Gmazovima se rizik izumiranja mjeri na 21 posto, pticama na 13, dok je 25 posto sisavaca i 40 posto vodozemaca u opasnosti od izumiranja. Postoje varijacije između razina ugroženosti za različite vrste gmazova, pa je tako 57 posto svjetskih kornjača i 50 posto krokodila u opasnosti od izumiranja. O gmazovima se (ni)malo ne priča kada se govori o očuvanju životinjskog svijeta na Zemlji, ali znanstvenici ističu kako se radi o fascinantnim bićima koja imaju nezamjenjivu ulogu u ekosustavima diljem planeta. Od "punk kornjača" koje dišu kroz genitalije do kameleona veličine slanutka, gmazovi u svom šarenilu blagodare život na jedinom nam planetu. "Svi imamo koristi od njihove uloge u suzbijanju različitih vrsta štetnika i služenja kao plijena pticama i drugim životinjama”, kazao je Sean T. O'Brien, predsjednik i izvršni direktor NatureServea.
Glavni krivac za izumiranje gmazova jedna je vrsta sisavaca, najpoznatija štetočina na planetu – čovjek. Gmazovi su sve ugroženiji zbog krčenja šuma, širenja urbanih područja, preobrazbe zemljišta kako bi se povećale poljoprivredne ili stočarske površine te širenja različitih invazivnih vrsta. U slučaju kornjača i krokodila, glavna je prijetnja lov. Klimatske promjene također nose velike izazove za svakodnevicu gmazova, jer u nekim slučajevima promjene temperature iskrivljuju omjer muških i ženskih potomaka unutar vrsta. "Postoje neke vrste za koje su klimatske promjene već jasno uočljive prijetnje, kao što su gmazovi na otocima kojima prijeti porast razine mora", objasnio je Young za El País. "Mnogi su gmazovi, kao tuatare ili kornjače sa svinjskim nosom, poput živih fosila, čiji bi gubitak značio kraj ne samo vrsta s jedinstvenom ulogom u ekosustavu, nego i mnogo milijardi godina evolucijske povijesti. Njihov opstanak ovisi o tome hoćemo li prirodu staviti u središte svega što radimo", poručio je Mike Hoffmann, voditelj Odjela za oporavak divljih životinja u Zoološkom društvu Londona.
Autori istraživanja upozoravaju kako su potrebne hitne i pomno ciljane mjere kako bi se zaštitile neke od najugroženijih vrsta gmazova, poput endemskih otočnih guštera. Posebno je važno i očuvanje šuma. S obzirom na to da afrički kontinent trenutno prolazi kroz značajan gubitak staništa, posebno kada su u pitanju autohtone šume, sve je jasnija poveznica između gubitka šuma i visoke razine ugroženosti gmazova. Među najvažnijim strategijama očuvanja, znanstvenici navode povećanje zaštićenih područja na planetu, sprječavanje daljnjeg krčenja šuma te smanjenje izrabljivanja i osiromašenja tla.
