Otkako je formirana, nova crnogorska vlada nije bila na težim mukama. Trenutno se prepliću dvije teme koje su na površinu izbacile podjele unutar sopstvenih redova, ali i unutar crnogorskog društva. Prva kriza nastala je nakon izjave ministra pravde Vladimira Leposavića. "Uopšte ne mogu da priznam ili ne priznam događaj o kojem nemam saznanje. Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi", rekao je Leposavić u parlamentu.

Izjava je izazvala buru u javnosti i pritisak zapadnih ambasada, pa je premijer Zdravko Krivokapić morao zatražiti smjenu ministra. To je prouzrokovalo krizu u vladi jer jedan od koalicionih partnera, Demokratska fronta, ne želi da glasa za smjenu Leposavića. Tvrde da se Krivokapić nalazio sa predsjednikom države i liderom DPS-a Milom Đukanovićem kako bi od njih dobio podršku za smjenu. Leposavić ostavku ne želi dati pa je pitanje kako će se riješiti problem.

Direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević za Novosti kaže da "neko ko danas negira genocid u Srebrenici i ne poštuje pravosnažne presude međunarodnih sudskih instanci ne može ni za kvaku Ministarstva pravde da se uhvati u državi koja pretenduje da bude dio kluba onih u kojima živi funkcionalna vladavina prava". Navodi i da je to sada pitanje kredibiliteta vlade koja se obavezala da sprovede demokratizaciju i evropeizaciju društva.

- Ali je to prilično izazovno sa vladajućom parlamentarnom većinom koja nema saglasnost oko temeljnih vrijednosti - ističe ona.

Uporedo sa tim krizu stvara i najava izmjena propisa o sticanju državljanstva. Osim neprekidnog trajnog boravka u Crnoj Gori, kao jedan od osam uslova za dobijanje državljanstva računao bi se i privremeni boravak kao zakonit. Opozicija tvrdi da je to put ka posrbljivanju zemlje jer se ukidaju državljanstva onima koji su godinama u dijaspori, a dodjeljuju ljudima koji su porijeklom uglavnom iz Srbije. I opet protesti.

- Dvije aktualne velike političke i društvene krizne situacije samo naizgled potiru, odnosno potiskuju jedna drugu. Čini se i da se neko naivno nadao da će trapavim otvaranjem priče o državljanstvu potisnuti novu krizu vlade i vladajuće koalicije izazvanu Leposavićevim stavovima, a dobili smo radikalizaciju koja prijeti da eskalira jer ove teme nose snažan emotivan naboj - kaže Uljarević.

Kriza jeste velika, ali ona ne vjeruje da će prouzrokovati pad vlade jer "trenutno nikom iz vladajuće većine ne odgovaraju novi izbori".

- Promjena vlasti ni u uređenijim društvima ne ide bez unutrašnjih turbulencija. Mi i nismo nakon izbora izašli iz atmosfere tenzija i podjela izazvanih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. Sada su neke druge "svetinje" u fokusu, a spirala radikalizacije se samo produbljuje. Promjena vlasti DPS-a bila je neophodna jer je ta vlast bila loša i ona je temelje države urušavala korupcijom i prioritiziranjem partijskih i partikularnih interesa nad javnim. Međutim, nagomilani problemi ne mogu se riješiti sa kleronacionalističkih pozicija - objašnjava naša sagovornica.

Permanentno stanje krize posmatra predsjednik Đukanović, uz aktivno učešće na otežavanju rada vladi kojoj je DPS ostavio izuzetno tešku socioekonomsku situaciju, tvrdi Uljarević.

- Priča o Srebrenici se pokazala kao odlična politička mina koju je DPS podmetnuo da bi skrenuo fokus sa neprijatnih pitanja za sebe, poput korupcije, a na tu minu su se sapleli u vladi - ističe ona.