Skupština Kosova podržala je usvajanje ustavnih promjenama, omogućivši tako formiranje specijalnog suda koji će suditi bivšim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova. Time su premijer Kosova Isa Mustafa i ministar vanjskih poslova Hašim Tači ispunili obveze nametnute od predstavnika međunarodne zajednice na Kosovu, pa je sada formiranje suda postalo ‘tehničko pitanje’. Premijer je prije glasanja u Skupštini govorio o spomenutim obvezama, naglašavajući kako u međuvremenu domaći sudovi nisu uspjeli osigurati pravdu za žrtve zločina, kojih je neosporno bilo. ‘Nažalost, neuspjeh vladavine prava, u mnogim slučajevima, utjecao je na gubitak povjerenja međunarodne zajednice da možemo da razvijemo ovaj proces u našoj zemlji’, rekao je Mustafa, a prenosi BIRN Kosovo. Tači je nakon glasanja rekao da odluka o osnivanju specijalnog suda ‘nije bila laka, ali je bila neophodna’. Glasovanje o ustavnim amandmanima praćeno je žestokim protivljenjem bivših pripadnika OVK-a i oporbe, koji su uglas tvrdili kako usvajanje ovih amandmana predstavlja ‘uvredu za borbu Oslobodilačke vojske Kosova protiv srpske kontrole tijekom sukoba 1998-1999. godine’. Valdet Bajrami iz oporbene Inicijative za Kosovo rekao je kako će specijalni sud suditi žrtvama a ne agresoru, Srbiji. ‘Danas podižete ruku da biste glasali za sud koji će suditi oslobodiocima’, rekao je Bajrami u parlamentu.
Navodi o zločinima OVK-a pojavili su se 2011. godine u izvješću specijalnog izvjestitelja Vijeća Europe Dicka Martyja, u kojem se tvrdi da su pripadnici OVK-a tijekom sukoba na Kosovu bili umiješani u ubojstva, otmice, protupravno zatvaranje i progon Srba, Roma i kosovskih Albanaca, optuženih za suradnju sa srpskim režimom. Među zločinima nabrojanim u Martyjevom izvještaju spominju se kidnapovanje, mučenje i trgovina organima. U izvještaju se spominje i uloga Hašima Tačija, bivšeg političkog lidera OVK-a a danas najvatrenijeg zagovornika formiranja specijalnog suda, u spomenutim zločinima, što je je Tači u više navrata negirao. Nakon što je Skupština Kosova usvojila ustavne amandmane, iz međunarodnog diplomatskog kora u toj zemlji stigle su unisone pohvale na račun vlasti u Prištini, u prvom redu od šefice europske diplomacije Federice Mogherini, koja je rekla da je Kosovo, iako je riječ o teškoj odluci, pokazalo odgovornost i odlučnost ‘da se ustanovi istina i donesu odluke u skladu s europskim putem Kosova’. Strana veleposlanstva na Kosovu izdala su zajedničko saopćenje u kojem se navodi kako se ‘suočavanjem s prošlošću osigurava pravda za žrtve’ i kako ‘Kosovo može da ostvari pomirenje i izgradi bolju budućnost’. Nakon svega, usvajanje ustavnih amandmana tek je početak procesa za koji se pretpostavlja da će svakako biti dug i mukotrpan, kako je to objasnio glavni tužitelj Specijalnog tima EULEX-a David Schwendiman, jer kosovske vlasti nakon ovoga trebaju formirati sudska vijeća i tužiteljstvo. Otuda i skepsa zvaničnog Beograda – ravnatelj beogradskog Ureda za Kosovo Marko Đurić izjavio je da Srbija neće biti zadovoljna sve dok počinitelji zločina ne budu izvedeni pred lice pravde i kažnjeni.
