Uz nebrojene znanstvene studije koje se posljednjih mjeseci provode u vezi koronavirusa, liječnici u nizu zemalja zabilježili su i neobičan fenomen koji bi mogao biti povezan s pandemijom, odnosno zbog nje uvedenim mjerama – izrazito veliko smanjenje preuranjenih porođaja, a naročito onih najranijih, koji su ujedno i najopasniji. Neuobičajene brojke prvo su prijavili liječnici u Irskoj i Danskoj, a zatim i u Americi, gdje se u prosjeku deset posto beba rađa prerano. Budući da trudnoća prosječno traje 40 tjedana, svi porođaji prije 37. tjedna smatraju se preuranjenima, a oni mogu dovesti do značajnih zdravstvenih rizika, naročito u slučajevima porođaja prije 32. tjedna trudnoće. Problemi s vidom i sluhom, cerebralna paraliza i smrt neki su od najčešćih rizika kod izrazito prerano rođenih beba.
Sveučilišna bolnica u Atlanti tako je, navode američki mediji, usporedila podatke o porodima između siječnja i travnja od 2001. do 2020. godine. Ispitali su ukupno 30 tisuća porođaja i došli do zapanjujućeg otkrića da je u prethodnim godinama prosječno osam na svakih tisuću beba rođeno s težinom manjoj od 1,5 kilograma, dok je ove godine taj broj bio 75 posto manji. Kada su u pitanju ekstremno malene bebe, teške manje od kilograma, njih se u prosjeku rađalo tri na tisuću, no ove godine nijedna.
Statens Serum institut u Danskoj također je pretresao podatke o 31 tisuću beba rođenih između sredine ožujka i kraja travnja i ustanovio da se stopa porođaja prije 28. tjedna trudnoće smanjila za čak 90 posto. Istraživanje je inicirao dr. Michael Christiansen, zaintrigiran činjenicom da je jedinica neonatalne intenzivne njege u njegovoj bolnici tjednima bila praktički prazna, pa preko Twittera pozvao kolege da podijele svoja zapažanja. Slične brojke prijavila su i rodilišta u Kanadi, Nizozemskoj i Australiji, dok su irski liječnici objavili još nerecenzirani članak u kojemu bilježe smanjenje preuranjenih porođaja od 73 posto u razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na prosjek u posljednjih 20 godina.
Znanstvenici za sada mogu samo nagađati o uzrocima ove pojave, a kao mogući faktori ispituju se najviše oni socijalni i ekonomski, poput činjenice da su mnoge trudnice zbog pandemije više boravile u kući umjesto što su bile izložene stresu zbog svakodnevnog rada i putovanja na posao. Ova mogućnost za liječnike je naročito iznenađujuća jer su, kako kažu, na prvu loptu očekivali povećanje, a ne smanjenje stresa uslijed pandemije. Osim što su se mogle više odmarati i imale veću pomoć članova obitelji, trudnice su bile i manje izložene infekcijama, a kao mogući faktor razmatra se i smanjenje zagađenja zraka, za koje je ranije ustanovljena povezanost s preuranjenim porođajima.
Budući da se uzroci preuranjenih porođaja proučavaju već desetljećima, ali bez naročitog uspjeha, predstojeće međunarodno istraživanje o ovom fenomenu napokon bi znanstvenicima moglo dati neke odgovore. Jedna od pretpostavki je da bi se broj preuranjenih porođaja mogao smanjiti tako da porodiljni dopust počne nešto ranije od samog procijenjenog datuma poroda umjesto od toga dana, kao što je to slučaj u mnogim zapadnim zemljama.
