Svatko tko je prošao kroz ravnokotarska sela Islam Grčki i Islam Latinski, makar u onim danima kada je autocesta zatvorena zbog bure, morao je dobiti dojam da na tom komadu puta nešto ne valja. Prolaznike će najviše zabaviti hibridni nazivi koji su selima dani još sredinom 18. stoljeća. Zbog plodne zemlje ovom se području tepalo da je "mala Kalifornija", ali od toga danas nije ostalo ništa. Dobar dio kuća u Islamu Grčkom pojela je bujna vegetacija i pomalo izgledaju kao samonikli spomenici zadnjem ratu. Nekoć značajno poljoprivredno dobro Baštica također je zaraslo i neprohodno.
Manifestni rad bio je plakat okačen na ulaz u Kulu Jankovića. Na fotografiji je muškarac obučen u majicu s brojem pet, što je zbroj tri prsta koja pokazuje na desnoj i dva prsta na lijevoj ruci
Iz smjera Zagreba, preko Posedarja, prvo se ulazi u većinski hrvatsko selo Islam Latinski, a onda u većinski srpsko selo Islam Grčki. Iako su sela praktički spojena, ulazak u Islam Grčki najavljuje se poskakivanjem automobila zbog rupa na cesti. Osjećaj je sličan onome kada se s ugodnih hrvatskih autocesta preko Bajakova uđe u Srbiju, gdje slijedi nešto uzbudljiviji dio puta. Opasnost od rupa na cesti, ako ceste uopće ima, postoji u mnogim većinskim srpskim selima u okolici Benkovca. Islam Grčki stradao je 1993. u akciji "Maslenica". Imao je 1991. godine 1139 stanovnika, od čega su 107 činili Hrvati, a 991 Srbi, dok je 2011. popisano samo 150 stanovnika, od toga 68 hrvatske i 81 srpske nacionalnosti. U Islamu Latinskom bilo je 1991. 740 Hrvata i 187 Srba, a 2011. broj Hrvata je pao na 281, dok Srba više uopće nema. Fizički sljubljena sela čije se njive dodiruju, a jake su i krvne veze, već 30 godina su separirana. Iako su dva sela u Drugom svjetskom ratu ostala ujedinjena, spirala nasilja u zadnjem ratu učinila je da danas slabo ili nikako ne komuniciraju. Osim toga, u HDZ-ovoj teritorijalnoj podjeli, Islam Grčki spada pod Grad Benkovac, a Latinski pod Općinu Posedarje.
U ljetnom periodu tenzije se zamaskiraju i pomalo splasnu, no situacija se značajnije ne mijenja. Islam Grčki tada se napuni raseljenim mještanima, priprema se proslava Svetog Ilije kod crkve u Kašiću 2. augusta, a u Kuli Jankovića, najznačajnijem ravnokotarskom kulturno-povijesnom spomeniku, održavaju se brojni kulturno-umjetnički programi. Općenito cijelo to područje je vrlo inspirativno i potentno za umjetnike, mirotvorce i akademsku zajednicu. Brojni susreti u Kuli, radilo se o suvremenim ili nešto tradicionalnijim umjetničkim praksama, uvijek su bili usmjereni ka ljudima iz oba Islama, selima i gradovima u okolici, ali i šire. Kako su više puta isticali članovi obitelji književnika Vladana Desnice, vlasnici ovog zdanja, Kula pripada svim ljudima Ravnih kotara.
Zbog procjene da bi aktivnosti u okviru programa "Umjetnosti približavanja" mogle izazvati i negativne reakcije, cijelu trodnevnu manifestaciju pratilo je policijsko osiguranje
Jedan takav projekt, pod nazivom "Umjetnost približavanja" i pod vodstvom kustosice Davorke Perić, održao se od 19. do 21. jula u sklopu Dana srpske kulture, a u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta i u suradnji s udrugom Vlajter-Ego iz Benkovca te Kulom Jankovića. Namjera je bila bolje povezivanje lokalnog stanovništva, udruga i lokalne samouprave kroz umjetničko djelovanje. Kustosica Perić iz Prosvjete u programu je navela da projekt uz umjetničke radove uključuje promocije knjiga, rad s djecom i razne akcije poput obnove autobusne linije, organizacije utakmice Islam Grčki – Islam Latinski ili osnivanja biblioteke u Islamu Grčkom. Javna događanja koja su se trebala odvijati na različitim lokacijama u oba sela "pronalazeći mjesta približavanja", no od održavanja programa u Islamu Latinskom odustalo se uslijed negativnih reakcija tamošnjih predstavnika vlasti.
Manifestni rad cijelog događaja bio je plakat okačen na ulaz u Kulu Jankovića. Na fotografiji je muškarac obučen u majicu s brojem pet, što je zbroj tri prsta koja pokazuje na desnoj i dva prsta na lijevoj ruci. Gildo Bavčević, umjetnik iz Splita, postavio je autoportret nazvan "3 + 2 = 5" koji je nastao spontano 2013., dok je promišljao o nekom performansu. U ladici je ostao sve do sada.
- Plakat je i dalje provokativan, ali sadrži i pozitivno iščitavanje jednostavne matematike, zbrajanje sinergije. Zbrajanje uvijek daje više i bolje. Nisam se nikad mogao načuditi kako se iz te matematike okrenulo na brutalnost da se pred početak 21. stoljeća ljudi ubijaju. Rođen sam u miješanom braku i pitao sam se trebam li biti neki bipolarni šizofrenik cijeli život. Na neki način to i jesmo - rekao je Bavčević, koji je nakon predstavljanja svog rada pozvao okupljene da se svi zajedno fotografiraju s njim pokazujući prstima brojeve dva, tri ili pet.
Kustosica Davorka Perić vodi akciju na granici dvaju sela (Foto: Duška Boban)
Zbog procjene da bi takav rad, ali i neke druge aktivnosti u okviru programa "Umjetnosti približavanja" mogli izazvati i negativne reakcije, cijelu trodnevnu manifestaciju pratilo je policijsko osiguranje. Ipak je Bavčevićev rad bio prisutan i na nekim drugim lokacijama, primjerice pored začetka vodovoda koji se nedavno počeo kopati na samoj granici Islama Latinskog i Islama Grčkog. Latinski ima vodu, a Grčki još uvijek čeka da vodovodna mreža bude provedena. Tu je kustosica Perić okupila sudionike programa radi simboličke podrške gradnji vodovoda. Na istom mjestu, na granici dvaju sela, nastao je rad zadarskog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora, koji je kontaktnim mikrofonima ozvučio prometne ploče s imenima obaju sela, pa snimljene zvukove spojio sa zvukovima plesa i ojkanja, odnosno tradicijskim motivima Ravnih kotara.
Na manifestaciji nismo vidjeli mnogo stalnih mještana, više su za program bili zainteresirani oni koji ljeti svrate u selo pa vape za društvom. Islamljani u ovo doba godine imaju puno posla. Budući da većina živi od uzgoja i prodaje poljoprivrednih kultura, jutarnji i večernji sati namijenjeni su za rad na zemlji, branje i navodnjavanje. Poneke trenutke dokolice provode na nogometnom igralištu u Islamu Grčkom gdje piju pivo, boćaju i slušaju muziku. Ono što izlazi sa tog zvučnika možda najbolje opisuje kompleksnost ovog lokaliteta. Baja Mali Knindža pjeva "Kada kreneš iz Krajine Jovo, ponesi mi ulje maslinovo, jedan pršut i malo žutine, da uživam usred Vojvodine", a odmah iza počinje Mladen Grdović i "Dalmatinac sam, tu sam rođen ja..." Upitali smo jednog starijeg čovjeka da li planira doći na utakmicu između Latina i Grka. Omahnuo je rukom, nasmijao se i rekao da smo blesavi ako mislimo da će netko doći igrati.
- Ja odvezao auto kod majstora u Posedarje, čim sam mu dao kućnu adresu rekao je: "Idi nekom drugom". Nema tu sreće, kakvo izmirenje - rezignirano je kazao.
Pa ipak, utakmica se na neki način održala. Umjetnici, drugi učesnici i gosti manifestacije podijelili su se u dva tima. Najmlađi igrač je imao 12 godina, najstariji preko 60. U jednom je trenutku bila potrebna zamjena za Latine pa je, na nagovor okupljenih, dres Latina obukao jedan mještanin Islama Grčkog koji se tu zatekao. Istina, u početku je malo negodovao što igra za Latine, a ne za Grke, ali kasnije je slavio kada je s Latinima pobijedio Grke rezultatom 3:2.
Rezultat utakmice Latini – Grci bio je 3 : 2 (Foto: Duška Boban)
Kustosica Davorka Perić, sumirajući utiske o manifestaciji, kazala je da je mještanin Islama Grčkog zabio gol za Latinski, a nakon utakmice se upoznao s Antom Gusićem koji je igrao za Grčki. Poslije toga zajedno su otišli pogledati film Jadrana Bobana "Ono drugo selo".
- Upravo taj korak čini mi se najvažnijim momentom manifestacije. Poruka je bila da je nogomet društvena igra, da ne treba imati straha od prijateljske utakmice, da ona može stvoriti osjećaj sreće i uzbuđenja uzrokovan aktivacijom serotonina. Serotonin je neurotransmiter, njegova funkcija je prijenos poruka kroz sustav, jednako kao i kod ovog projekta - objasnila je Perić.
Ona smatra da je projekt uspješan zbog dobivanja uvida u ozbiljnost problema, narušenih međuljudskih odnosa i nepravednog tretmana Islama Grčkog koji, osim vodovoda, nema ni autobusnu liniju. Ipak, rekla je Perić, još nije uspjelo povezivanje dvaju sela.
- Kroz umjetničke radove, akcije i ukazivanja na taj problem putem medija čini mi se da smo napravili korak prema rješavanju problema. Imamo namjeru nastaviti s približavanjem dvaju sela rješavanjem osnovnih problema ovih naselja, kako infrastrukturnih, tako i onih u nedostatku komunikacije i vidljivosti općenito - kazala je kustosica.
Video instalacija Kate Mijatović – "Ili" (Foto: Duška Boban)
Splitska umjetnica Duška Boban u Kuli Jankovića održala je terapeutsku radionicu fotografije za odrasle te radionicu fotografije za djecu. Cilj prve bio je osvijestiti sudionicima niz pozitivnih utjecaja koje čin fotografiranja i analiziranja snimljenog materijala može imati na pojedinca i zajednicu. Odaziv odraslih mještana nije bio brojčano značajan, no sljedećeg dana pojavilo se čak jedanaestero djece u dobi od pet do 15 godina.
- Tijek dječje radionice, u kojoj smo prvo naučili par fotografskih trikova, potom razradili koncept zajedničkog rada na temu približavanja i na kraju snimili zamišljeno, brzo se pretvorio u čisto veselje i igru, prije svega zahvaljujući otvorenosti njihovih bistrih glavica, bajkovitom ambijentu Kule Jankovića te pomoći moje radioničke "asistentice" Nade Beroš, inače suradnice Novosti. Ona se zajedno sa skupinom plišanaca na kraju pojavljuje i kao protagonist našeg završnog rada o važnosti drugarstva - rekla je Duška Boban.
Završnu izložbu označila je video instalacija Kate Mijatović. Prema objašnjenju umjetnice, rad koji se sastoji od jedne riječ potaknut je odgovorom Vladana Desnica koji je na često pitanje o tome je li hrvatski ili srpski pisac jednom uzvratio: "Ili."
- Taj veznik "ili" je nekakav razdjelnik i bez ova dva dijela rečenice – hrvatski ili srpski – kad se upotrebi sam, on je zauman odgovor koji onemogućava tu prisilu izbora. Mislim da je njegova namjera bila reći da se prava književnost ne obraća ni Hrvatima ni Srbima, nego ljudima - rekla je Mijatović.
Što se tiče policijskog osiguranja manifestacije, mještani Islama Grčkog su nam rekli da policijsko osiguranje na proslavu Svetog Ilije u Kašiću ne pušta nikog iz "hrvatskih sela", iako se većina ljudi koji se tamo upute dolazi zabaviti uz narodnu muziku i pečenu janjetinu. Sustavno i neprekidno razdvajanje Srba i Hrvata traje od povratka prvih Srba. Zato je svaki pokušaj približavanja, poput ovog, hvale vrijedan, iako na ovom području svaki takav korak iziskuje puno vremena, senzibiliziran pristup ljudima i dobro poznavanje prilika na terenu.
Začetak mjesne biblioteke
Na izložbi otvorenoj u Kuli Jankovića prvog dana manifestacije pokazani su i radovi Adrijane Vidić, Lane Stojičević, Gilda Bavčevića, Ivane Momčilović i Nine de Vroome. Iste večeri okupljenima se predstavila benkovačka udruga Vlajter-Ego (Dunja i Ante Gusić), inače organizator festivala punk i rock muzike "Vlajternativa". Saša Milošević iz SNV-a pročitao je priču "Čovjek koji je sadio drveće" Jeana Gionoa, a prikazan je i film umjetnika Slobodna Jokića (aka Dan Oki) "The Last Super 8 Film".
Za trajanja "Umjetnosti približavanja" Kula Jankovića je bila omeđena zvukom, poglavljima romana "Proljeća Ivana Galeba" Vladana Desnice u naraciji glumca Zorana Čubrila, uz diskretnu muzičku podlogu kompozitora Mara Marketa. Riječ je o dijelovima audio verzije Desničinog klasika koja je izrađena u suradnji Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionale manjine Grada Zagreba i produkcijske kuće Transonica, a u Kuli Jankovića predstavila ju je u utorak 20. jula profesorica srpskog jezika i književnosti Nataša Puškar. Predstavljanje su došli pratiti potpredsjednik Vlade Boris Milošević, predsjednik Prosvjete Mile Radović i njen generalni sekretar Slobodan Živković, koji su obišli i umjetničke radove te na taj način podržali cijelu manifestaciju. Istog dana prikazan je animirani film "Ježeva kućica" Eve Cvijanović, a svoje knjige predstavili su pjesnikinja Staša Aras ("12 pred zidom") i pisac Želimir Periš ("Mladenka Kostonoga"). Beogradski sound artist i zvučni skulptor Marko Paunović izveo je performativ-kompoziciju "Što je put?", dok je umjetnik Zoran Pavelić na nogometnom igralištu u Islamu Grčkom, uoči utakmice između Grka i Latina, izveo performans "Čitanje Crti", posvećen prerano preminulom kolegi Marijanu Crtaliću.
Opipljiv rezultat ove manifestacije je začetak biblioteke "Jedinstvena" u Islamu Grčkom. Dio knjiga donirala je Prosvjeta, a veći dio fonda odnosi se na Simu Matavulja, tu je i ponešto od Desnice, Dalmatinski magazin i monografija Ravnih kotara. Velik dio knjiga donirala je i književnica Staša Aras. Kako je rekla kustosica Perić, ideja je privući ljude da čitaju i da doniraju knjige kako bi ovo mjesto ponovo bilo mjesto širenja kulture i znanja.
