Kada dođemo na vlast, smanjit ćemo plaće svim ministrima i svima u Saboru 25 posto. Samo to donosi oko tri milijuna eura za poticaje mladim ljudima koji imaju dijete. A gdje su onda razne agencije, vladine i nevladine udruge te zavodi, u kojima se zapošljavaju rođaci, bratići. E, pa to ćemo ukinuti i taj novac dati našoj djeci – grmio je Tomislav Karamarko jedne subote u listopadu 2015. godine na predizbornom skupu u školskoj dvorani u Krapini. Više je puta tadašnji šef HDZ-a najavljivao da će novac za demografsku obnovu uzeti nevladinim udrugama. Tri mjeseca kasnije HDZ i Most formirat će kratkotrajnu vladu na čelu s danas zaboravljenim Tihomirom Oreškovićem. U tih manje od devet mjeseci Karamarkov HDZ i njegovi partneri nisu se financijski obrušili ni na ministre, ni na saborske zastupnike, ni na državne agencije, ali su zato potres osjetile nevladine udruge, i to u najvećem dijelu one koje se bave ljudskim pravima, demokratizacijom, građanskim odgojem ili antifašizmom. A ta praksa nastavit će se i s novom HDZ-ovom vladom europejskog lica, ali sličnih mehanizama djelovanja. Bilo da je riječ o nakladnicima medija, zagovaračkim programima ili edukacijama, financijsko iscrpljivanje tih organizacija posljednjih godina vodi slabljenju civilnog društva, što rezultira porastom revizionizma i manjkom kritičkih praksi u javnom prostoru.
Politički kontinuitet možda najbolje ilustrira Ministarstvo kulture, koje je od ekstremno desnog Zlatka Hasanbegovića preuzela HDZ-ova Nina Obuljen Koržinek. Stupivši na dužnost, ministrica je ostavila članove kulturnih vijeća koje je postavio njezin prethodnik, a ta tijela daju preporuke za financiranje programa iz javnih poziva za potrebe u kulturi. Ministrica je promjene u vijećima provela tek nakon niza oštrih kritika, a rezovi dotadašnjih programa doveli su i do toga da je šibenski festival alternative i ljevice Fališ odbio novac od Ministarstva smatrajući ga sramotno malim. Kritizirano je i smanjenje potpora Goranovom proljeću, a Ministarstvo je odbilo otkupiti i knjigu poezije Arsena Dedića ‘Brod u boci’. Kritike na odluke o dodjeljivanju sredstava, premda s novim vijećima, nastavit će se i u narednim godinama i u drugim kulturnim područjima. Još 2016., za Hasanbegovićeva mandata, prestalo je financiranje kulturnog časopisa Zarez, a desni mediji poput Hrvatskog slova i Vijenca dobili su potpore od 400.000, odnosno 600.000 kuna. Sljedeće godine, pod Ninom Obuljen Koržinek, Hrvatsko slovo i Vijenac dobit će iste potpore, a izgubit će ih književni časopisi Quorum i Libra Libera te feministički časopis Treća. Potporu je 2018. izgubio, nakon 40 godina izlaženja, i književni časopis Gordogan.
Zadržana je i Hasanbegovićeva praksa u pogledu neprofitnih medija. Jedan od njegovih prvih poteza bilo je ukidanje programa neprofitnih medija teškog tri milijuna kuna, što je većinu njih dovelo do ruba opstanka. Najavljivani zamjenski program Mediji zajednice, u okviru Europskog socijalnog fonda, trebao je biti proveden u razdoblju od 2014. do 2020. godine, ali ministrica Obuljen Koržinek dugo je odgađala raspisivanje natječaja. Konačno je raspisan u travnju 2019., no unatoč zaključenim prijavama rezultata još nema, kao ni podatka o tome kada će biti objavljeni. To ne zna ni Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, koja je provedbeno tijelo za administraciju programa.
- Moje mišljenje, utemeljeno na dugogodišnjem iskustvu bavljenja neprofitnim medijima, jest da je natječaj naprosto stopiran jer je aktualnoj vladi politički nepodoban. Čak ni optuživana ministrica Andrea Zlatar Violić nije trebala cijeli svoj mandat za provođenje jednog jedinog natječaja - kaže Andrea Milat, predsjednica Zbora novinara neprofitnih medija pri Hrvatskom novinarskom društvu, uvjerena da se radi o sabotiranju.
Kada je riječ o cjelokupnom radu Nacionalne zaklade, po rezultatima natječaja institucionalne podrške koju Zaklada dodjeljuje nove politike itekako su vidljive. Udruge koje se bave ljudskim pravima i demokratizacijskim procesima, a u javnosti su vidljive kao kritičari određenih politika, posljednjih godina iz natječaja iščezavaju.
- Institucionalne potpore su neizmjerno važne za opstanak udruga civilnog društva, to je i glavni razlog zašto je njihovo ukidanje i smanjivanje toliko opasno i ujedno privlačno. Služe za osiguravanje stabilnosti i zadržavanje profesionalnog kadra, često omogućuju financiranje prostora i drugih stavki poput opreme i režija koje projektno inače nisu prihvatljive, a nužne su za opstanak ili rad udruge - kaže Morana Starčević, izvršna direktorica Inicijative mladih za ljudska prava.
Ta je udruga prošle godine dobila dva važna međunarodna priznanja, nagradu Vaclav Havel koju dodjeljuje Parlamentarna skupština Vijeća Europe i nagradu Francuske Republike za ljudska prava. Ipak, Inicijativa mladih za ljudska prava, koja je vrlo kritična prema ratovima devedesetih, nije zadovoljila kriterije Nacionalne zaklade, baš kao ni Centar za suočavanje s prošlošću Documenta koji je ranije dobivao potporu.
Iz Inicijative naglašavaju kako se od 2016. godine proširio krug prijavitelja. Na natječaj se mogu prijaviti udruge koje djelovanjem doprinose demokratizaciji društva te društvenom razvoju u različitim područjima, od zaštite i promicanja ljudskih prava, preko demokratizacije i razvoja civilnoga društva, širenja prostora javnosti, nezavisne kulture, rada s djecom i za djecu, djelovanja mladih, pružanja socijalnih usluga i unapređenja kvalitete življenja, do zaštite okoliša i održivog razvoja.
- No jako je čudno da se s obzirom na ovu značajnu sadržajnu promjenu nije promijenila i ostala natječajna dokumentacija. Zaista nas zanima kako procjenjivačko tijelo može po istim kriterijima procjenjivati udrugu koja se bavi terapijskim jahanjem, onu koja se bavi zaštitom ptica i onu koja se bavi tranzicijskom pravdom - kaže Morana Starčević.
A 2016. godina bila je ključna i za antifašističke udruge. Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) dobivao je dotad oko 600.000 kuna godišnje od Ministarstva branitelja. Te je godine SABA dobila tek 40.000 kuna za virtualni muzej hrvatskog antifašizma. Usporedbe radi, Udruga za njegovanje uspomene na žrtve Macelja 1945. dobila je za svoja dva projekta ukupno 120.000 kuna, a po 100.000 kuna dobili su Hrvatsko društvo političkih zatvorenika – žrtava komunizma i udruga Hrvatski križni put – Središte za istraživanje komunističkog totalitarizma i njegova nasljeđa.
Naredne godine vlada Andreja Plenkovića povećat će ta sredstva pa će od ukupno odobrenih 490.000 kuna SABA dobiti 80.000 kuna. Sredstva se 2018. penju na 880.000 kuna, a SABA dobiva 310.000 kuna. Još četiri antifašističke lokalne udruge dobile su ukupno 90.000 kuna. Prošle godine od dodijeljenih 650.000 kuna SABA je dobila 150.000 kuna, rekao nam je predsjednik ove udruge Franjo Habulin.
- Prijavili smo primjerice Studij demokracije, edukacijski program koji se odvija u dva semestra. Odbili su ga s obrazloženjem da takvih programa ima jako puno. Samo ne znam gdje - kaže Habulin.
Na taj natječaj prijavljuju se i domobranske udruge i organizacije koje se bave, kako ističe Habulin, čistim povijesnim falsifikatima, poput Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac ili Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Uz sredstva iz natječaja Ministarstva branitelja, SABA od Sabora dobiva još oko 300.000 kuna za komemoracije i obljetnice.
- Iz toga financiramo komemoraciju u Jasenovcu, Dan pobjede i Dan antifašističke borbe - kaže Habulin, dodajući da Počasni blajburški vod samo za Bleiburg dobije 500.000 kuna.
