Rumunjski je ustavni sud u ponedjeljak objavio da prihvaća rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u toj zemlji. Time je osiguran nastavak političke drame koja je započela posve neočekivanom pobjedom ekstremno desnog nezavisnog kandidata Călina Georgescua u prvom krugu izbora, održanom 24. studenog. Osvjedočeni ljubitelj fašističkog diktatora Iona Antonescua, Georgescu je svoju kampanju vodio pretežno na TikToku te dobio gotovo 23 posto glasova, dok je drugoplasirana Elena Lasconi iz centrističke stranke USR s osvojenih približno 19 posto također ušla u drugi krug predsjedničkih izbora, koji će se održati 8. prosinca.
Najveći je gubitnik prvog kruga svakako aktualni rumunjski premijer Marcel Ciolacu, kojemu je drugi krug izmaknuo za manje od tri tisuće glasova. Ciolacu je nakon ovog izbornog poraza podnio ostavku na mjesto predsjednika Socijaldemokratske partije Rumunjske (PSD), inače jedne od tradicionalnih stranaka rumunjskog političkog establišmenta. Međutim, da je PSD još uvijek relevantan igrač na rumunjskoj političkoj sceni vidjelo se na parlamentarnim izborima održanima 1. prosinca.
Vladajući socijaldemokrati su na nedjeljnim izborima osvojili najveći broj glasova, oko 22 posto. Time su se stavili u dobru startnu poziciju za pregovore o sastavljanju nove vlade, koju bi uz PSD mogla činiti stranka desnog centra PNL te liberalni USR, kojima je povjerenje dalo 13, odnosno 12 posto birača.
Pa ipak, i taj relativno dobar rezultat krije neke potencijalno zabrinjavajuće trendove za etablirane stranke lijevog i desnog centra. Ekstremna desnica je ukupno dobila oko 30 posto glasova, pri čemu je populistički AUR utrostručio broj glasova u odnosu na prošle izbore i zauzeo drugo mjesto. Stranka SOS Rumunjska ekstremističke europarlamentarke Diane Şoşoace osvojila je oko osam posto glasova, i to nedugo nakon što joj je ustavni sud zabranio kandidaturu na predsjedničkim izborima. Şoşoacă je na tu zabranu reagirala u svojoj maniri i za sudsku odluku optužila – Židove. Nekoliko dana kasnije osvojila je povjerenje 679 tisuća rumunjskih glasača.
Mnogo se pisalo o vanjskopolitičkim uzrocima jačanja desnice u Rumunjskoj, a ponajviše o prikrivenom utjecaju Rusije na političke procese u toj zemlji. Osim Rusije, na tapeti se zbog Georgescuovog izbornog iznenađenja posredno našla i Kina. Naravno, povod je bio TikTok, odnosno njegov algoritam za koji neki rumunjski i europski politički krugovi tvrde da je namjerno promovirao Georgescuovu kampanju.
Francuska europarlamentarka Valérie Hayer nazvala je rumunjske izbore "signalom za uzbunu" i pozvala izvršnog direktora TikToka Shou Zi Chewa da se očituje pred Europskim parlamentom. Zbog svega navedenog ustavni sud naložio je ponovno brojanje glasova, da bi na kraju zaključio kako nije bilo prevare.
Premda je uvijek najlakše optuživati vanjske neprijatelje, uzroke opadanju moći tradicionalnih stranaka centra u Rumunjskoj trebalo bi potražiti i drugdje. S europske strane, čini se da je velik utjecaj na rast "euroskeptičnih" stranaka imalo odugovlačenje s prijemom Rumunjske u Schengenski prostor slobodnog kretanja, koji je zbog protivljenja nekolicine članica (osobito Austrije i Nizozemske) odgođen za nekoliko godina.
Interno, Rumunjska i dalje pati od klasičnih boljki posttranzicijskih zemalja nekadašnjeg istočnog bloka. Iako iz godine u godinu bilježi stabilan rast BDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja, njezino stanovništvo od toga uglavnom nema previše koristi. Rumunjski Indeks ljudskog razvoja (HDI) i dalje je drugi najniži u Uniji, a javne službe često su na rubu kolapsa. Javno zdravstvo predstavlja posebnu boljku.
Kronični manjak sredstava znači da su Rumunji zdravstvene usluge sve više prisiljeni plaćati iz svog džepa, što je još 2022. dovelo do toga da si gotovo pet posto stanovnika te zemlje nije moglo priuštiti zdravstvenu skrb – dvostruko više od europskog prosjeka. Prošle godine Rumunjsku su potresli i štrajkovi radnika u zdravstvu, školstvu i policiji. Prosječna plaća medicinskih sestara tada je iznosila oko 600 eura. Kombinacija takve društvenoekonomske realnosti, problema oko Schengena i konstantnih korupcijskih afera tradicionalnih vladajućih stranaka nesumnjivo je stvorila plodno tlo za razvoj ekstremističkih pokreta.
