Od aprila sad već davne 1983. godine, u Belom Manastiru djeluje Pčelarska udruga ‘Baranja’, koja danas ima preko 200 članova. U belomanastirskoj Velikoj vijećnici održana je njezina izborna godišnja skupština uz stručno predavanje, na kome se okupilo 140 slavonsko-baranjskih pčelara. Članovi udruge bili su mišljenja da je dosadašnji predsjednik Dalibor Aćimović kvalitetno obavljao tu dužnost pa su mu jednoglasno izglasali još jedan mandat.
Predsjednik Aćimović napomenuo je da su ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju pale cijene meda pa hrvatski pčelari izlaz iz te situacije pokušavaju pronaći kroz povećanje broja pčelinjih zajednica. No to nije jedini pčelarski problem. Smanjile su se paše i pogoršali klimatski uslovi. Zato su naglasci predavanja održanog toga dana i sedam dana kasnije bili da pčelinjim zajednicama treba pomoći i dodavanjem peluda kad ga nema dovoljno kako bi ostale u kondiciji. Na taj i ostale načine treba ih zaštititi od nepredviđenih situacija i zadržati ekonomičnost pčelarske proizvodnje.
Profesionalni pčelar Janoš Balint iz Zrenjanina održao je okupljenim pčelarima zanimljivo predavanje pod naslovom ‘Moj način pčelarenja sa 1.000 pčelinjih zajednica s naglaskom na uzimljavanje, uspješni proljetni razvoj te pripremu zajednica za visoke prinose’. Na svom Pčelarskom gazdinstvu Balint, koje je u porodičnoj tradiciji dužoj od 40 godina, Janoš Balint proizvodi med, rojeve, matice i pelud. U predavanju je opširno i detaljno opisao svoje početke, eksperimente, sticanje dobrih i loših iskustava te istaknuo da danas, nakon toliko vremena i puno stečenog znanja, još uvijek ima mnogo toga za učenje i upoznavanje s novim tehnologijama pčelarenja.
