Radnička fronta je u saborsku proceduru uputila izmjenu Zakona o blagdanima i neradnim danima?
Riječ je o izmjeni Zakona kojom bi se omogućilo da svi blagdani i praznici budu ujedno i neradni dani, uključujući i one državne praznike koji kalendarski pojedine godine padaju u nedjelju. Ova se praksa u svijetu naziva "ponedeljizacija" (engl. Mondayisation) jer se praznik koji pada u nedjelju (nekad i u subotu) "prebacuje" na ponedjeljak (u nekim slučajevima i na utorak), a primjenjuje se u više od 85 zemalja u svijetu uključujući Veliku Britaniju, Irsku. Švicarsku, SAD... Tako je bilo i u SFRJ-u, a veliki broj zemalja bivše SFRJ je to i zadržao. Takva praksa omogućuje i da se u slučaju da radnik radi na neradni dan, naknada za rad na neradne dane računa i za ponedjeljak, odnosno svaki drugi dan na koji je prebačen status neradnog dana.
Zbog čega je to važno?
U Hrvatskoj se danas stvara opasna i iskrivljena slika da radnici ne rade dovoljno. Usput tako je bilo i s Grčkom, dok sva istraživanja govore da grčki radnik radi naviše sati u prosjeku u EU. To je narativ koji potpiruju oni koji žele još bolje živjeti od slabo plaćenog tuđeg rada. U Hrvatskoj radnik radi više od prosjeka EU-a, gdje je prosjek radnih sati 37, a u nas 39 sati, i pritom radi za 37 posto plaće zapadnoevropskog radnika. Svi ljudi koji žive od svojeg rada zaslužuju da za praznike imaju pravo na slobodan dan.
Kako komentirate izjave Željka Reinera koji to smatra "zaostalom idejom iz prošlosti" te da je potrebno više raditi "da bi se izašlo iz gospodarske krize uzrokovane pandemijom"?
Željko Reiner pripada elitama koje potiču ovaj narativ jer im itekako odgovara da najslabije plaćeni radnici rade još više za još manje novaca. Apsurdno je da netko tko srednjovjekovne viteške redove vidi kao suvremeni model djelovanja, borbu za radnička prava smatra reliktom prošlosti. No nije čudno da vladajući feudalizam uzimaju kao uzor, a nasljeđe radničke i sindikalne borbe nastoje prikazati kao nepotrebne relikte prošlosti, naravno one socijalističke. To je "trka prema dnu" kojom vladajući postižu "konkurentnost". Mi konkurentnost trebamo postići privrednim razvojem, povećanjem produktivnosti rada putem osuvremenjivanja tehnologija proizvodnje, prevladavanjem okoštale privredne strukture, a ne da naše radnike tjeramo da rade još slabije plaćene i niskoproduktivne poslove.
Smatrate li da će se prihvatiti ove izmjene Zakona?
Vladajući do sada nisu prihvatili niti jedan prijedlog oporbe. No to ne znači da oporba treba odustati od predlaganja onih poboljšanja koja bi koristila društvenoj većini. Istovremeno odbijanjem takvih prijedloga postaje jasno na čijoj strani stoji vladajuća garnitura. Prijedlog je upućen 13. srpnja, s nestrpljenjem očekujemo mišljenje Vlade. Već bi u rujnu to bi moglo biti izglasano.
