Izložba karikatura Borivoja Dovnikovića Borde ‘Kaldrma na asfaltu’, otvorena 5. jula u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH, prikazuje samo dio bogatog opusa nastalog od početka 50-ih godina do danas. U preko sto izloženih karikatura, akcenat je stavljen na ostvarenja nastala od početka 90-ih, kad je Bordo zbog ‘krivih’ krvnih zrnaca i ‘nepoćudnih’ stavova potisnut iz javnog života. Kako je naglasio u obraćanju prisutnima, karikaturom je želio razotkriti nepravdu i nelogičnosti u dvije države i dva društva u kojima je stvarao.
- Danas više ne pratim politiku u tolikoj mjeri kao ranije, a o aktualnim događajima najviše saznam od supruge. Još od 1945. slušam kako će nam biti lijepo, ali nikako da nam i postane lijepo pa će zato moj posao trajati dok postoje oni koji će nam obećavati bolji život - rekao je Bordo, ističući da on kao karikaturist nikad ne smije biti zadovoljan onim što ga okružuje i da mora držati stranu slabijima.
Veljko Krulčić, kustos izložbe, istaknuo je da izabrane karikature posjetioce vode na sentimentalno putovanje dugo preko šezdeset godina.
- Fascinantno je kako se karikature nastale prije pedesetak godina i danas tiču nas samih, one su naše, domaće, ali istodobno svevremenske i evropske. Bordo je prije svega humanist koji podržava solidarnost među ljudima, a ponekad mu nije potreban dodatan tekst, već mu je za objašnjenje ideje dovoljan samo njegov lucidan crtež – kazao je Krulčić.
Maša Štrbac, voditeljica Galerije ULUPUH, podsjetila je na Dovnikovićevu izložbu održanu prije pet godina kojom je predstavio izbor iz svog bogatog stripovskog opusa. Ponovila je da veliki broj karikatura potiče iz proteklih 15 godina, ali i istaknula aktualnost nekih njegovih starijih radova. Nakon otvorenja izložbe, koju će ljubitelji karikature moći pogledati do 16. jula, pitali smo autora za utiske.
- Drago mi je da je što je na otvorenju bilo dosta mojih prijatelja raznih generacija, pa čak i jedan borac NOB-a, stogodišnjak Juraj Hrženjak – kazao nam je Bordo, inače redovni suradnik Novosti.
- Često me pitaju kakva je razlika u stvaranju karikatura nekad i sada. Sad mi nitko ne vraća karikature, a u listu Kerempuh, gdje sam započeo sa svojim radom, nismo se pojavljivali s gotovim karikaturama. Donosili smo ideje uredniku Fadilu Hadžiću, a on je govorio: ‘Ovo crtaj, ovo ne’, pri čemu je bilo više odbijanja nego prihvaćanja ideja – objasnio nam je Bordo.
Podsjetimo, Borivoj Dovniković Bordo rođen je 12. decembra 1930. godine u Osijeku. Nakon ratnog izbjeglištva u Srbiji, 1949. godine odlazi u Zagreb, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti i počinje raditi kao ilustrator i karikaturist u novinama. Godinu dana kasnije napušta Akademiju i odlazi u zagrebačku redakciju lista Kerempuh. S grupom karikaturista započinje na izradi prvog hrvatskog umjetničkog animiranog filma ‘Veliki miting’. Nešto kasnije postaje suosnivač Duga filma, tvrtke specijalizirane za proizvodnju animiranog filma. Animirao je na filmovima braće Neugebauer, a nakon vojnog roka 1957. pridružuje se animatorima u tadašnjem Zagreb filmu. Od 1961. godine i autorskog filma ‘Lutkica’, potpisuje brojne nagrađivane autorske filmove, a 1983. objavljuje knjigu ‘Škola crtanog filma’. Od samog početka je u organizaciji Animafesta, bio je predsjednik programskog odbora, a u razdoblju od 1985. do 1991. festivalski direktor. Od 1977. do 1982. je član izvršnog odbora ASIFA-e, međunarodnog udruženja animiranog filma. Tokom 90-ih biva potiskivan, ali ne prestaje s radom i crta karikature u Hrvatskoj ljevici, Prosvjeti, i Novostima, kao i strip ‘Čupko’ u dječjem časopisu Bijela pčela. Do prije koju godinu bio je poznatiji i priznatiji u svijetu nego u Hrvatskoj, o čemu svjedoči i činjenica da je od 2006. na univerzitetu umjetnosti u kineskom gradu Changchunu gostujući profesor i savjetnik za razvoj animiranog filma.
