Petar Križanić, poznat kao Pjer, bio je slikar, grafičar, publicista i jedan od tvoraca suvremene jugoslovenske karikature, rečeno je na otvaranju izložbe ‘Satirični kroničar vremena’, upriličenoj 28. septembra u biblioteci ‘Prosvjete’ u Zagrebu. Izložbu čine radovi iz privatne zbirke dr. Borisa Vrge, a može se pogledati do 15. oktobra.

- Križanić je imao pristup u dva svijeta, onom Kraljevine i onom poslijeratne socijalističke Jugoslavije - rekao je urednik izdavaštva ‘Prosvjete’ Čedomir Višnjić.

Vrga je posvjedočio da je do zbirke došao mukotrpno kao i da je jako teško organizirati izložbu Križanićevih radova.

- Križanić je objavio preko 3000 karikatura, a o njegovom značenju svjedoči i nagrada ‘Pjer’ za najbolju karikaturu, koju ‘Večernje novosti’ dodjeljuju od 1967. godine - rekao je Vrga, ističući da se njegovi radovi mogu podijeliti u dvije grupe: portrete i situacione karikature.

- U vrijeme kad su karikature nastajala, situacija nije bilo najpogodnije za humor, čak i kad se znalo da je smijeh najbolji lijek. Trebalo mu je puno dovitljivosti da plasira svoje radove, prije svega zbog komentara ispisanih ispod njih, zbog čega su se na njegov rad žalili tadašnji papinski nuncij, Hitler i Mussolini - rekao je Vrga.

- U Križanićevim karikaturama u kojima se bavio hrvatsko-srpskim odnosima, klerikalizacijom i fašizacijom Evrope vidljiva je s jedna strane želja za prosperitetom, a s druge strane stajanje na stranu malog čovjeka - dodao je Vrga.

Izložbu je otvorio likovni umjetnik Borivoj Dovniković Bordo, podsjetivši da su ga u svijet karikature uveli Križanićevi radovi objavljeni u časopisu ‘Ošišani jež’.

- Čitao sam ga kod brice 1939. godine kao dječak, a nakon što sam poslije Drugog svjetskog rata radio u ‘Kerempuhu’, i sam sam prešao sam u ‘Jež’. Iako smo bili kolege, nismo se sretali jer kao suradnik iz drugog grada nisam trebao dolaziti na redakcijske sastanke, već sam radove slao poštom. A ni Križanić zbog starosti nije dolazio u redakciju - rekao je Bordo.

- Dok je Križanić bio kritičan prema predratnom sistemu u kojemu nije štedio ni kraljeve, mi smo mogli biti kritični do nivoa direktora poduzeća - rekao je Bordo otvarajući izložbu, ističući kako je osim na suradnju s ‘Ježom’ ponosan i na dugogodišnju suradnju s ‘Novostima’.

Podsjetimo, Križanić je rođen u Glini 19. maja 1890. godine. Prvu karikaturu objavio je kao student četvrte godine Umjetničke škole u Zagrebu. Od 1922. godine živio je u Beograd, gdje se prvo zaposlio u ‘Novom listu’, zatim u ‘Politici’, pa u ‘Ošišanom ježu’. U ‘Politici’ je radio od 1923. do 1941. godine, a prvi broj ‘Politike’ poslije Drugog svjetskog rata krasila je Križanićeva karikatura. Smatra se osnivačem političke karikature na ovim prostorima, a iako je stalno bio pod pritiskom cenzure i policijskih režima, odlučno je reagirao na sve negativne društvene pojave.