Prošlo je godinu dana od donošenja izmijenjenog i dopunjenog Zakona o hrvatskom državljanstvu. Izmjenama u zakonu omogućeno je proceduralno olakšanje za osobe kojima dosad nije bio priznat državljanski status. SDSS-ova Dragana Jeckov, u srijedu 3. marta u Saboru je podsjetila da ovaj zakon sadrži dva važna rješenja, a riječ je o ispravljanju trideset godina duge nepravde napravljene zbog administrativne greške koja potječe iz perioda bivše države.
- Nemali je broj djece hrvatskih državljana koji nisu ostvarili pravo na hrvatsko državljanstvo jer im je greškom matičara bilo upisano neko drugo republičko državljanstvo. Samim time oni nisu bili smatrani hrvatskim državljanima. Ovim izmjenama koje su stupile na snagu ta greška je ispravljena - osvrnula se Jeckov na članak 30.a stavak 2. po kojem je naknadno određeno da se hrvatskim državljaninom smatra i osoba rođena u razdoblju od 8. januara 1977. do 8. oktobra 1991., kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali im je u spomenutoj evidenciji o državljanstvu bilo upisano državljanstvo po drugim republikama Jugoslavije.
Drugo važno rješenje, kazala je Jeckov, odnosi se na građane koji žive u inozemstvu, a koji, zbog vlastitog propusta roditelja ili iz nekih drugih razloga, nisu upisani u matičnu knjigu državljana. Riječ je o članku 5. koji je važan za sve one koji su djecu propustili prijaviti u evidenciju hrvatskog državljanstva. Naime, mnogi nisu vodili računa o tome da se s navršenih 18 godina gubila mogućnost stjecanja državljanstva. Ovim člankom je dopušteno stjecanje državljanstva i nakon 21. godine.
Unatoč ovakvim ispravljanjima velikih nepravdi iz prošlosti, koje su nastajale trideset godina, manjkavost ovog Zakona je vremensko ograničenje predviđeno za priznavanje ili stjecanje hrvatskog državljanstva - samo dvije godine od stupanja na snagu. Jeckov je naglasila da u bi u normalnim okolnostima ovaj rok bio dovoljan da sve zainteresirane strane postupe u skladu s važećim odredbama zakona.
- Međutim, pandemija koronavirusa, zagrebački i banijski potres dodatno su zakomplicirali proceduru. Promijenjeni su režimi rada državnih i javnih tijela, pa tako i diplomatskih konzularnih predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu - rekla je zastupnica i objasnila kako to izgleda u praksi.
- Prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu stranke su prema državi prebivališta bile upućivane na zakazivanje termina dolaska u veleposlanstva ili konzulate. S obzirom na veći broj zainteresiranih građana, dobivanje termina trajalo je i do nekoliko mjeseci. U pojedinim predstavništvima taj termin bio je savjetodavne naravi, nakon čega se sljedeći opet čekao nekoliko mjeseci. Tom prilikom stranke bi dobile nekoliko preporuka te priliku da izvrše uplatu pristojbi i zakazivanje novog termina. Naravno, ukoliko nisu odvraćane od podnošenja zahtjeva jer bi im bilo sugerirano da nemaju osnovu za ostvarenje prava na državljanstvo bez dalje elaboracije - opisala je Jeckov sporu proceduru.
Naglasila je da postoji i drugi problem, a to je restriktivna provedba ovog Zakona. Provedbeno tijelo, Ministarstvo unutarnjih poslova, je objavilo upute o proceduri, u kojima je detaljno objašnjen postupak po zahtjevu za stjecanje, zahtjevu za prestanak ili utvrđivanje hrvatskog državljanstva.
- Jasno je citirana odredba zakona, međutim MUP je u spomenutim uputama o proceduri dodao još jedan dio koji ne stoji u Zakonu, a to je da se citirana zakonska odredba odnosi - samo na osobe rođene nakon 8. oktobra 1991. Takvim restriktivnim tumačenjem, dobar dio ljudi je ispao iz kruga ovlaštenika koji mogu konzumirati prava predviđena ovim Zakonom - kazala je Jeckov. Najavila je da će Klub SDSS-a, radi pravilnog tumačenja jedinstvene primjene zakona, iskoristiti pravni institut vjerodostojnog tumačenja Zakona u situacijama pogrešnog ili različitog tumačenja ovog Zakona. Također, Klub ove stranke poziva da zbog navedenih razloga, prvenstveno pandemije koronavirusa, rok za stjecanje hrvatskog državljanstva bude produžen.
