Učešće dobrovoljaca iz brojnih zemalja na strani republikanske vojske u Španskom građanskom ratu jedinstven je historijski primjer međunarodne solidarnosti, rečeno je na predstavljanju knjige ''Jugosloveni i Španski građanski rat" Vladana Vukliša, upriličenom 7. februara u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu. Tom prilikom naglašeno je i da ta knjiga predstavlja prvu sveobuhvatnu monografsku naučnu studiju o učešću Jugoslovena u Španskom građanskom ratu i odnosu političkih elita i javnosti Kraljevine Jugoslavije prema tom epohalnom događaju.
Po riječima Vukliša, Španski građanski rat je univerzalna i relevantna tema, a njegovi uzroci leže u modernizaciji španskog društva, prije svega siromašnog sela i njegovom sučeljavanju s radikalnim ideologijama. Napetosti su 1936. rezultirale pobjedom Narodne fronte koju su činile stranke lijevo od centra, pri čemu vlada nije imala namjeru provoditi neku radikalnu politiku, već politike smanjenja društvenih nejednakosti.
Na strani Republike, uključivši i međunarodne brigade, borilo se između 40 i 50 hiljada dobrovoljaca iz cijelog svijeta. Od ukupnog broja dobrovoljaca s jugoslovenskih prostora koji se kreće između 1.900 i 2.000, oko četvrtine je stiglo direktno iz zemlje. Iz SSSR-a je stiglo 85 ljudi, mahom političkih kadrova, rekao je Vukliš i dodao da je oko 1.000 dobrovoljaca stiglo u Španiju i prije odluke Moskve da pomogne legalno izabranu vladu. Mnogi učesnici su došli iz zemalja gdje su bili na radu, npr. iz Belgije ili kao Makedonci iz susjedne Grčke i Bugarske
S obzirom na brojnost, teško je danas zamisliti bilo kakav sličan oblik međunarodne solidarnosti, kazao je Vukliš, ističući da su istraživanje započeo 2010. godine, prvo za magisterij, a onda za doktorsku disertaciju odbranjenu 2022. na univerzitetu u Banjaluci, kao i da knjiga sadrži dorade i korekcije rađene unutar posljednje dvije godine. Knjiga je već promovirana u Beogradu, a nakon Zagreba bit će promovirana u Banjaluci.
Da se u pogledu međunarodne solidarnosti do tada i kasnije nije desilo ništa slično i da to dovoljno govori o značaju Španskog građanskog rata, ponovio je i historičar Milan Radanović iz Arhiva Srba Hrvatske. Podsjetio je pritom na primjere pomoći Kube afričkim zemljama koje su se borile protiv kolonijalista, kao i na dobrovoljce koji su u sirijskom ratu pomagali Kurde.
Za teren Jugoslavije posebna je zanimljivo što su mnogi interbrigadisti kasnije bili partizani. Do 1943. vratilo ih se 320, neki su bili u zatvorima, neki se uključili u pokret otpora u Francuskoj, neki su stradali prije početka ustanka, kao npr. Divko Budak koji je s još tri "španca" poginuo u proboju iz Kerestinca. Iz Hrvatske je bila oko polovina "španaca", a većina ih je učestvovala u ustanku u Hrvatskoj, kao Marko Orešković kojeg su kao i ostale "špance" Srbi prihvatili kao pomoć i podršku ili Marin Jurjević koji je iz ličkog Ribnika prebacio brojne sumještana Hrvate u partizane u Vrebac, naveo je Radanović. Među petoricom Crnogoraca koji su učestvovali u ustanku u Crnoj Gori ističe se Petar Peko Dapčević. Veljko Kovačević se osim kao vojni rukovodilac na području Gorskog kotara, Primorja, a od 1944. i u Slavoniji, iskazao i kao pisac (''Kapelski kresovi'', ''Gavrijada''). Posebno je značajan Petar Drapšin koji je zbog tzv. lijevih skretanja, odnosno prerevnog provođenja revolucionarnih metoda, iz Hercegovine prebačen u Slavoniju gdje se ustanak razbuktao, pa je od jeseni 1942. u samo godinu dana od brigade nastao Šesti slavonski korpus. Kasnije je Drapšin postao komandant Osmog dalmatinskog korpusa i zatim Četvrte armije NOVJ-a.
Radanović je naglasio da je autor za svoju monografiju koristio materijale iz ukupno 22 arhiva, biblioteka i muzeja: od onih s područja bivše Jugoslavije pa do Moskve, Amsterdama i Pariza. Uz to, ukazao je na odnjegovani stil pisanja zbog čega se knjiga lako čita. Razgovor je moderirala Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu SNV-a, a u dupke punoj dvorani bila su mnoga poznata imena iz svijeta nauke i kulture, te članovi antifašističkih i srpskih organizacija.
Na kraju smo Vukliša pitali kako "španci" kotiraju u regionu. - Prije rata, pa i sada, ta je tema bila zanimljiva, ali je nalet revizionizma zahvatio i ove istorijske likove. Iako je bilo i opravdano kritičkih tonova, "španci" su bili na razne načine neopravdano demonizovani, tako da je danas potreban neki savremeniji historiografski, pristup, ne samo krioz prizmu njihovog učešća u Španskom građanskom ratu - istaknuo je Vukliš.
Podsjetimo, izdavači monografije na 656 stranica su Čigoja štampa iz Beograda, Arhiv Republike Srpske i Udruženje arhivskih radnika RS iz Banjaluke. Recenzenti su profesor Milan Ristović s Univerziteta u Beogradu, Olga Manojlović Pintar iz Instituta za noviju istoriju Srbije te Profesor Vjeran Pavlaković sa Sveučilišta u Rijeci. Tekst je podijeljen u osam poglavlja, pri čemu prvo služi kao istorijski uvod, dok posljednje služi kao pregledni epilog, praćen kraćim zaključkom.
