Novosti

Politika

Jeckov razbila mitove o odvojenim školama u Hrvatskoj

U Hrvatskoj ne postoje ekskluzivno srpske škole, učenici odlaze u iste zgrade, obično i u iste smjene, imaju zajedničke fakultativne aktivnosti, a jedina je razlika u tome da pripadnici manjinske zajednice nastavu slušaju na svom materinjem jeziku, rekla je zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov

Large jeckov

Dragana Jeckov, zastupnica SDSS-a (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Dragana Jeckov, saborska zastupnica SDSS-a, u srijedu u Saboru je govorila o inicijativi gradonačelnika Vukovara Ivana Penave koji je najavio osnivanje zajedničkih vrtića i razreda za djecu hrvatske i srpske nacionalnosti kroz ukidanje postojećeg obrazovnog modela A u tom gradu. Naveo je da se "pod pritiskom SDSS-a u Vukovaru provodi najrigidniji model obrazovanja".

Jeckov je gradonačelnika i njegov tim, koji zadiru u Ustavna prava srpske nacionalne manjine, nazvala kvazireformistima manjinskog školstva koji su, kako je rekla, poznati po tome da smatraju kako u ovom stoljeću ne treba proširivati prava srpske zajednice u Hrvaskoj.

Naglasila je da postoji mnogo mitova o obrazovanju djece pripadnika srpske nacionalne manjine koji se svakodnevno plasiraju, a nemaju pravnog i faktičkog utemeljenja.

- Neki od tih mitova su da Srbi u Hrvatskoj imaju odvojene škole, da uče iz udžbenika iz Srbije i da uče po tzv. srpskom programu. U Hrvatskoj definitivno ne postoje odvojene škole. Ne postoje ekskluzivno srpske škole, a kamoli škole koje su izdvojene iz državnog obrazovnog sistema. Istina je da učenici odlaze u iste zgrade, da djeca obično idu u iste smjene, da imaju zajedničke fakultativne aktivnosti. Jedino je razlika u tome da pripadnici manjinske zajednice nastavu slušaju na svom materinjem jeziku, u ovom slučaju na srpskom, i to ukoliko roditelji slobodnom voljom to odluče. Tako je bilo do sada, ali očigledno da im lokalni reformatori svojom reformom školstva to pravo žele oduzeti - kazala je Jeckov.

Mit o udžbenicima iz matične zemlje još je lakše razbiti, objasnila je.

- Predmetni kurikulumi, nastavni planovi i programi i na kraju obrazovni materijal, počevši od udžbenika kao paradigme za nastavni proces, u potpunosti su u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske i Agencije za odgoj i obrazovanje, opet u Hrvatskoj - rekla je Jeckov.

- Mit o srpskom programu, predmetne kurikulume, nastavni plan i program odobrilo je Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tako se na, na primjer, udžbenik iz istorije nekog osnovca iz Makarske, Krapine ili Borova, ne razlikuje sadržajno apsolutno ni u čemu, osim što je jedan na ćirilici, a drugi na latinici - pojasnila je zastupnica.

Model A za nacionalne manjine, koji Penava želi ukinuti u Vukovaru, koriste i druge manjine. Jeckov je rekla da model A u Hrvatskoj koriste i talijanska i mađarska i češka manjina. Svoja manjinska prava konzumiraju u većem obimu nego Srbi jer su njihove škole, za razliku od srpskih, registrirane kao manjinske: dvojezičnost je vidljiva na svakom koraku te kroz visokoškolski sistem Hrvatske mogu obrazovati svoje kadrove koji će kasnije raditi u nastavi. Jeckov ističe da je to pohvalno, kao što je pohvalno da u susjednim zemljama nacionalne manjine imaju zaokružen obrazovni sistem na svom jeziku i pismu od vrtića do fakulteta.

- Prema podacima Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Srbiji se nastava hrvatskog izvodi od 2002. godine, i to u pet osnovnih škola. Ističem da srpska zajednica ne traži ništa više od drugih, nego nije ostvarila ni onaj rang prava koje imaju druge manjine, ali postoji inicijativa koja im želi čak i to ograničiti – kazala je Jeckov.

Ona smatra da obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu nema alternativu jer su jezik i pismo ključne komponente svakog nacionalnog identiteta, a izostanak obrazovanja i nepoznavanje vlastitog jezika i pisma vodi u asimilaciju, što društvo koje se naziva demokratskim, ne bi smjelo dozvoliti, rekla je.

- Za razliku od svojih vršnjaka, djeca u modelu A lako savladavaju ćirilicu i latinicu, čuju za Petra Petrovića Njegoša i Josipa Strossmayera, čitaju Danila Kiša i Miroslava Krležu, recitiraju Aleksu Šantića i Tina Ujevića. I umjesto da ovakvo bogatstvo različitosti oplemenjuje, žalosno je da bilo kome smeta - zaključila je Dragana Jeckov.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više