Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a danas su na izdisaju. Sjećanja na njih polako nestaju zajedno s posljednjim stanovnicima. Mnoga od tih sela ostaju gotovo zaboravljena i o njima jako malo znamo. Upravo selo Podum ima specifičnu historijsku težinu za srpski narod na području Gacke doline.
Gacka dolina s podgorjem od Velebita prema moru, naseljavana je srpskim življem početkom 17. vijeka. Ovi krajevi nisu bili nikad pod Turcima, ali su često stradali od turskih upada i pljačke. Prvi doseljenici u ovo područje nisu bili sa strane. Prebjegli su od Ribnika u Lici, natjerani zulumom ribničkog bega. Senjski kapetan Sigmund Gušić naseljava prve Srbe oko Brloga godine 1609. godine (135 kuća sa 550 duša). Dvije godine kasnije su nastali Švica i Srpsko polje. Godine 1658. godine počinje naseljavanje mjesta oko Otočca: Starog sela, Glavaca, Škara, Doljana i Zalužnice. Ona se kasnije šire prema Vrhovinama, Crnoj Vlasti, Turjanskom i Rudopolju. Kada je naseljavan Brlog, jedan broj porodica naselio se prema Krasnu na primorskim padinama Velebita.
Prema Stjepanu Pavičiću, sredinom 17. vijeka okolinu Otočca, pa i Poduma, nastanile su se mnoge porodice iz Primorske krajine, iz Srba i sa brinjskog područja. Krajiška komisija dala je ovim naseljenicima zemlje u Humu, Podhumu, Zalužnici i Škarama. Među mnogobrojnim porodicama bili su i Predovići. U spiskovima nije navođen broj naseljenih porodica, nego samo prezime, tako da se ne zna koliko ih je tada uistinu doseljeno.
Pred sam Drugi svjetski rat, Podum je imao preko hiljadu stanovnika da bi se narednih godina taj broj smanjivao. Godine 1991. u ovom selu je živjelo 459 stanovnika od kojih se 95 posto izjašnjavalo kao Srbi. Danas je u Podumu naseljeno oko stotinjak stanovnika od čega je Srba 60 posto. Široj javnosti, ali čak i većini ljudi u Lici, nepoznat je podatak da se ovo selo često naziva i selom genijalaca.
Među potonjima su svakako naučnici Miodrag Mikulić i njegova supruga Gordana Kangrga-Mikulić, eksperti za softver i inžinjering i konzultanti najvećih svjetskih firmi iz oblasti IT tehnologije. O kakvim stručnjacima je riječ najbolje govori popis tvrtki s kojima su surađivali iz njihove poslovne biografije: Nortel, Hjulit Pakard, IBM, NASA, NBC, CBS i mnogi drugi.
Miodrag Mikulić je u Kanadi počeo da radi u poznatoj kompaniji ‘San Majkrosistems’, a pomoć od njega je zatražila NASA kada je izgubila kontakt sa satelitom upućenim na Mars. Trebalo ga je spasiti, jer inače bi čitava misija otišla u propast. Tada je Miodrag odigrao ključnu ulogu.
Mikulići su posebno ponosni na svoj uređaj ‘Fantom’. Uređaj funkcionira na taj način što kirurg u ruci drži uređaj i virtuelno, gledajući na monitoru ljudski mozak, izvodi operaciju. Ovaj uređaj je izuzetno skup i omogućava da se operacija obavlja bez prisustva hirurga. Kirurg sa kompjuterom može biti na jednoj strani svijeta, a pacijent na drugoj.
U Podumu je bilo desetak kuća Kangrga, a čak dvadesetak poznatih filozofa, doktora i umjetnika. Jovan Kangrga je prije sto godina izdao prvi Njemačko-srpski riječnik. Rođeni Gordanin stric Hadži Nedeljko Kangrga, bio je patrijarhov doktor. Krležina supruga Bela je također nosila djevojačko prezime Kangrga i potekla je iz ovog sela. Otac našeg čuvenog filozofa Milana Kangrge (1923-2008), rođenog Zagrepčanina, također je porijeklom iz ovih krajeva. Između ostalih, jedan iz loze Mikulića – Mile, ostao je upamćen po velikom podvigu kad je kao pilot i visoki oficir američke vojske uspio da preleti dio ruske teritorije.
Od historije koja ni na jedan način nije iskorištena za razvoj sela, nije ostalo gotovo ništa. Podum je danas poznat kao selo i gdje je smještena regionalna deponija otpada, a broj stanovnika se stalno smanjuje. Da bi se neke stvari ipak pokušale pokrenuti brinu se članovi Omladinske udruge Podum, koja je osnovana prije nekoliko godina, zahvaljujući Željki Batinić iz Njemačke. Oni već nekoliko godina uporno organiziraju međunarodne omladinske kampove, te brojne međunarodne projekte. Jedan od projekta je i izložba tradicionalnih sureta mladih koja je u Otočcu održana 17. jula ove godine, a na njoj su prezentirani radovi mladih iz Hrvatske, Francuske i Njemačke. Projekt se provodi zahvaljujući financijskoj podršci Njemačko-francuskog ureda za mlade.
Mnogi međunarodno poznati ljudi su potekli upravo iz ovog sela, a paradoks je da danas na ovom području ne postoji ni jedna manjinska organizacija.
