Ovih dana na internetu je izišao drugi ovogodišnji broj časopisa "Tragovi" čiji je izdavači Srpsko narodno vijeće i Arhiv Srba u Hrvatskoj.
Prvi na listi je znanstveni rad "Od 'Ljeta' do 'Oluje' - Uvod u pad Republike Srpske Krajine 1995. godine" Koste Nikolića iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. U tekstu se istražuju i objašnjavaju događaji koji su neposredno doveli do "Oluje". Prvi tematski krug posvećen je operaciji "Ljeto 95" u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini iz jula 1995. koja je dovela do zauzimanja Bosanskog Grahova i Glamoča, teritorija što ih je kontrolirala vojska bosanskih Srba, čime je Knin bio direktno ugrožen. Drugi tematski krug bavi se akcijom hrvatskih vlasti da osigura podršku za operaciju "Oluja", diplomatskim naporima za pronalaženjem mirnog rješenja, uključujući i pregovore dviju strana u Ženevi, kao i posljednje pripreme hrvatskog državnog vrha uoči početka operacije. U završnom dijelu rada daje se pregled stavova najznačajnijih srpskih političara prema događajima koji su doveli do pada RSK.
Intenzivno međuetničko nasilje protiv civila jedna je od osnovnih karakteristika ratova 1990-ih na području bivše Jugoslavije. Pored zločina počinjenih prilikom provođenja vojnih operacija, primjeri međuetničkog nasilja uključuju i različite oblike postupanja prema etničkim Drugima u područjima koja nisu izravno zahvaćena ratom, naglašava se u radu "Srbe treba na neki način zastrašiti - Miniranje civilnih objekata na području Bjelovara 1991. - 1995." Nikole Vukobratovića iz Arhiva Srba u Hrvatskoj. Autor se bavi kampanjom miniranja civilnih objekata na području Bjelovara kao studijom slučaja. U njemu se po prvi puta pokušavaju historiografski rekonstruirati pojedini događaji, na temelju sudske, policijske i druge dokumentacije, te izjava svjedoka.
U radu "Vreli dalmatinski srpanj 1989." autora Dragana Popovića iz Odelenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu analiziraju se događaji iz jula 1989. u Dalmaciji koji su imali veliki utjecaj na srpsko-hrvatske odnose (i posljedično na cijelu Jugoslaviju). Rad pokazuje kako se u samo jednom mjesecu jasno uočavaju: pravci razvoja jugoslavenske krize, lančana reakcija do koje dovodi eksplozija srpskog nacionalizma krajem 1980-ih, rušenje tzv. hrvatske šutnje i promjena u medijskom izvještavanju važnog regionalnog lista – Slobodne Dalmacije.
Da ne bude sve o ratu, objavljen je tekst Tihomira Ponoša "Kako smo se normalizirali - 25 godina od Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije". Sporazum o normalizaciji odnosa potpisan je 23. avgusta 1996. u Beogradu. Njime su se dvije države priznale u međunarodno priznatim granicama, premda u samom Sporazumu ne koriste riječ priznanje. Također, priznale su jedna drugoj povijesni kontinuitet. U radu se ističe da se o priznanju razgovaralo i u prethodnim godinama, paralelno s ratnim zbivanjima. Prvi puta su o tome već u septembru 1992. razgovarali predsjednici Hrvatske Franjo Tuđman i SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, a onda je sredinom 1993. i Slobodan Milošević s Tuđmanom razgovarao o normalizaciji odnosa. Podsjeća se na Dayton, Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji, kao i na raspravu u Hrvatskom saboru prije prihvaćanja Sporazuma 19. septembra 1996.
Milan Krstić s beogradskog Fakulteta političkih nauka u tekstu "Međusobna izvinjenja Srbije i Hrvatske: uzroci i efekti izvinjenja i razlozi njihovog ograničenog uticaja" analizira izvinjenja koja su zvaničnici Srbije uputili Hrvatskoj, kao i isprike hrvatskih dužnosnika upućene Srbiji u prethodne dvije decenije. Rad odgovara na pitanje zašto su se određeni zvaničnici Srbije i Hrvatske izvinjavali drugoj strani, kao i koliko su u tome bili uspješni kratkoročno i dugoročno.
Dejan Jović napisao je in memoriam Dari Janeković (1924. - 2021.), a Tragovi donose i esej Bore Ćosića "Filosofski kabare". Objavljeni su i prikazi knjiga Tamare Đermanović "Put u moju nepostojeću zemlju" (autorica Ana Lasica), Todora Kuljića "Manifest sećanja levice: kontrasećanje potlačenih i zaboravljenih" (autor Dejan Jović) i Vinka Tadića "Sat povijesti i čas (h)istorije koji sadrži izbor njegovih tekstova od 2014. - 2019. (autorica Vesna Kostić).
Kako najavljuje urednik Tragova Dejan Jović, štampani primjerci bit će dostupni za dva tjedna, a predstavljanje broja planira se ili u drugoj polovici decembra ove ili početkom 2021. godine.
