Novosti

Politika

Izbori bez birača

Albanski gradonačelnici na sjeveru Kosova na posao će ići pod policijskom zaštitom. Od 50 tisuća birača za njih je glasalo njih 1500. Srbi, 95 posto birača, izbore su bojkotirali. Nešto slično događalo se u vrijeme Miloševića, kad je u Đakovici s 95 posto Albanaca na vlasti bio Srbin

Large kosovo

Kosovske vlasti postavljaju kontejner za glasanje na sjeveru Kosova (foto Stringer/Reuters/PIXSELL)

Novi gradonačelnici sjevernokosovskih općina Leposavić, Sjeverna Mitrovica, Zubin Potok i Zvečan na svoje će funkcije zasjesti pod zaštitom kosovske policije. Četvorici gradonačelnika, koji su izabrani kao kandidati albanskih stranaka Samoopredjeljenje i Demokratske partije Kosova (DPK), policijsku zaštitu kod preuzimanja dužnosti zajamčio je kosovski ministar unutarnjih poslova Xhelal Sveçla odmah nakon što je objavljeno da su pobijedili na izborima u općinama s većinskim srpskim stanovništvom. Na tim je izborima od skoro 50 tisuća birača glasalo tek njih oko 1500. Srbi koji čine preko 95 posto stanovništva i biračkog tijela izbore su listom bojkotirali, pa su gradonačelnici izabrani glasovima albanskog, uvjerljivo manjinskog, biračkog tijela. Kosovska policija procjenjuje da će im zbog toga morati biti pri ruci već prvoga dana kad krenu na svoja radna mjesta.

Na Kosovu se procesi desetljećima vrte u krug. Dok je Miloševićev režim vladao Srbijom, pa i Kosovom koje je bilo njezin sastavni dio, primjerice u Đakovici s 95-postotnim albanskim stanovništvom gradonačelnik je bio Srbin. Miloševićevu "političku pamet" da silom nameće vlast Kosovu i njegovim općinama kosovski su Albanci na sve načine, uključujući i oružani, osporavali i negirali. Na koncu su dobili većinsku podršku međunarodne zajednice i NATO-a, koji je u ime demokracije oružanom silom s Kosova protjerao Miloševićev režim.

Uoči izbora na sjeveru Kosova, gradonačelnik južnokosovske općine Štrpce s većinskim srpskim stanovništvom Dalibor Jevtić podsjetio je Kurtijevu vladu, koja je unatoč srpskom bojkotu odlučila izbore realizirati, ali i predstavnike zemalja Kvinte (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija) koji su je u toj namjeri podržali, na činjenicu da su NATO-ovu intervenciju pravdali tvrdnjom da su oružanom silom morali dokinuti Miloševićev državni teror na Kosovu i njegovo nasilno nametanje vlasti većinskom albanskom stanovništvu. Danas je na Kosovu nemoguće da itko u općinama s većinskim albanskim stanovništvom mimo većinske volje birača na vlast dovede bilo kojeg Srbina, ali je, eto, moguće u općinama s većinskim srpskim stanovništvom proglasiti legalnim i legitimnim izbore koje bojkotira preko 95 posto srpskih birača i na vlast dovesti gradonačelnike koji jedino uz pomoć policije i državne prisile mogu obavljati svoje dužnosti. Kao nekad Miloševićevi gradonačelnici na Kosovu, ali sada pod zaštitom najmoćnije svjetske političke i vojne alijanse.

Istoga dana dok su se na sjeveru Kosova održavali izbori koji to nisu, posebni izaslanik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak u Beču je na panel raspravi u Međunarodnom institutu za mir, između ostalog, rekao sljedeće: "Imamo put ka normalizaciji. Ali ovaj put je miniran i moramo izbegavati da zgazimo na bilo koju od tih mina. Jer to bi moglo da dovede do eksplozije celog procesa." Lajčak je naglasio i da je "situacija na Kosovu pod tenzijama i veoma je malo međusobno poverenje" i dodao da je "Kosovo 2022. u više navrata bilo veoma blizu opasnoj eskalaciji. Odluka Srba o napuštanju kosovskih institucija je u novembru stvorila na severu ozbiljan vakuum, koji i dalje postoji. Kada su barikade u decembru postavljene, bili smo veoma, veoma blizu nasilju i krvoproliću". Kriza je primirena zahvaljujući angažiranju EU-a, SAD-a, EULEX-a i KFOR-a, tvrdi Lajčak, a vjeruje i da su Ohridskim sporazumom kojim su Beograd i Priština prihvatili europski plan o normalizaciji međusobnih odnosa stvoreni uvjeti da se taj proces dovede do kraja.

Kad su Srbi na sjeveru Kosova, kako kaže Lajčak, stvarali vakuum napuštajući sve općinske i državne institucije, najavili su da će se u njih vratiti tek nakon što kosovske vlasti omoguće formiranje Zajednice srpskih općina na što su se obvezale prije desetak godina potpisivanjem Briselskog sporazuma i kad povuku specijalne policijske postrojbe koje su nagomilale u sjevernokosovskim općinama s većinskim srpskim stanovništvom. Dok se ne ispune ti zahtjevi, velika većina srpskih političkih predstavnika odmah je najavila i da će bojkotirati izbore koje je Kurtijeva vlada raspisala kako bi formirala vlast na sjeveru Kosova. To se i dogodilo. Bojkot izbora bio je totalan, srpske birače na njima se tražilo lupom, a i albanskih birača je bilo za četvrtinu manje nego na prethodnim. Lokalnim izborima nije popunjen vakuum o kojem govori Lajčak i Kurtijeva vlada privremeno će ga u Miloševićevom stilu zakrpati uz pomoć policije.

Lajčak se odmah požurio objaviti da će se na dnevnom redu novog kruga pregovora Aleksandra Vučića i Albina Kurtija, koji je EU zakazala za 2. svibnja, naći i prijedlog statuta Zajednice srpskih općine (ZSO). No kad je euroministar vanjskih poslova Josep Borrell u veljači na Ohridu objavio da su Vučić i Kurti prihvatili europski plan, formiranje ZSO-a nametnulo se kao prethodni uvjet za realizaciju svih ostalih točaka sporazuma, ako ni zbog čega drugoga onda zato što je već bilo definirano desetak godina starim Briselskim sporazumom. Američki posrednici u pregovorima Beograda i Prištine najglasnije su tvrdili da je ZSO uvjet koji Priština mora ispuniti kako bi se Srbima na Kosovu definiralo i osiguralo pravo na političku, teritorijalnu i kulturnu autonomiju, odnosno stvorili uvjeti za njihov opstanak i budućnost na Kosovu, ali i propisala razina i načini njihove institucionalne povezanosti sa Srbijom.

Odluka Kvinte da prije nego što je i prijedlog statuta ZSO-a stavljen na pregovarački stol podrži održavanje izbora u četiri sjevernokosovske općine, kosovskim je Srbima i Srbiji bio znak da se i priča s Ohridskim sporazumom počela odvijati isto kao što se odvijala s Briselskim sporazumom: osnivanje ZSO-a ključni je dio oba sporazuma, njegov conditio sine qua non, ali sve drugo je preče i prije će se silom ili milom realizirati, a kosovski Srbi i Srbija čekat će formiranje ZSO-a dok na vrbi rodi grožđe. Dojam da će osnivanje ZSO-a i druge obaveze kosovskih vlasti i ovaj put ostati mrtvo slovo Briselskog i Ohridskog sporazuma dodatno je osnažilo ubrzano slanje u proceduru prihvaćanja zahtjeva Kosova za članstvo u Vijeću Europe, kao prve europske države koja prethodno nije morala postati članicom Ujedinjenih naroda.

Umjesto izbjegavanja već postojećih mina o kojima Lajčak govori, izborima kojih zapravo nije bilo i poprijekim guranjem Kosova u članstvo Vijeća Europe europski pokrovitelji kosovske države dodali su nove. Pitanje je samo tko će ih i kad aktivirati. Mnogi već sada tipuju na kosovske Srbe i Vučićevu Srbiju. Europarlamentarka Viola von Cramon požurila se optužiti Vučićevu vlast i kosovsku Srpsku listu da su utjerivanjem straha u kosti srpskim biračima na sjeveru Kosova minirali navodno demokratske izbore koje je pod policijskom paskom na improviziranim kontejnerskim izbornim mjestima organizirala Kurtijeva vlada. Od svih odgovora koje je von Cramon dobila iz Srbije i s Kosova najzanimljiviji je odgovor Aleksandra Jablanovića, predsjednika Partije kosovskih Srba, koji je netom prije izbora povukao svoju kandidaturu za gradonačelnika Leposavića zbog toga što "ne postoje adekvatni uslovi za njihovo održavanje. Samom činjenicom da će biti sprovedeni uz učešće nekoliko stotina ljudi naoružanih dugim cevima, da će se održati u krugu policijskih stanica, to se događalo samo u Ugandi i Avganistanu. To bi našu pobedu okrnjilo". Odgovarajući von Cramon, Jablanović je napisao: "Izjava Viole fon Kramon o zastrašivanju Srba na severu Kosova predstavlja uvredu za Partiju kosovskih Srba i mene lično. Mi očigledno nismo ljudi sa kojima je fon Kramon navikla da sarađuje i da im naređuje. Ucene i pretnje kod nas ne prolaze, a iz Beograda ih nije ni bilo. Prozivajući nas da smo iz straha i pretnji odustali od učešća na izborima, govori da nas vi ne poznajete dovoljno dobro i da je sve što ste izjavili rezultat potpuno pogrešne slike koju imate o Srbima i njihovoj hrabrosti." Poručivši joj da će se morati navići na novu realnosti na Kosovu, Jablanović ju je pozvao da posjeti sjever i Leposavić: "Pozivam vas da dođete na sever, upoznate nas i vidite da li smo mi ljudi kojima može da se preti ili je sve rezultat vaše neinformisanosti i želje da se za fijasko izbornog procesa okrivi neko drugi, kako biste zaštitili vašeg mezimca Aljbina Kurtija."

Povlačeći kandidaturu tri dana prije izbora, Jablanović je pak kosovskom premijeru poželio uspjeh na izborima: "Nadam se da će... uspeti da odnese pobedu na severu, pa neka se on bavi severom. Želeo je toliko sever, a šta će sa njim da radi – neka o tome dobro razmisli."

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više