Tragovi, naziv je novog časopisa za srpske i hrvatske teme, koji izdaju Srpsko narodno vijeće i Arhiv Srba u Hrvatskoj. Glavni i odgovorni urednik Tragova je Dejan Jović, izvršni urednik je Milan Radanović, a urednik prikaza knjiga Karlo Jurak. U uredništvu su i neka od najuglednijih imena znanstvene i umjetničke zajednice u Hrvatskoj poput Nade Beroš, Nebojše Blanuše, Tvrtka Jakovine, Dušana Marinkovića, Drage Roksandića, Siniše Tatalovića, zatim Koste Bovana, Hrvoja Klasića i Snježane Vasiljević, te iskusni izdavači i intelektualci Ilija Ranić i Čedomir Višnjić.
‘Tragovi su pokrenuti iz nekoliko razloga’, kaže Jović, ‘prvo, zato što postoji potreba da se o Srbima i Hrvatima razgovara na ozbiljan, akademski način, tim više što se o tim temama svakodnevno govori u javnom prostoru i to na način koji uglavnom stvara predrasude i stereotipe i nije utemeljen na činjenicama’.
Prema njegovim riječima, potrebno je da se srpske i hrvatske teme ‘vrate kući’, da se o njima piše ovdje, na našem jeziku, a ne samo ili pretežito u inozemstvu, na engleskom što je logična posljedica društvene klime u kojoj je ugodnije i društveno profitabilnije baviti se nečim drugim, ‘manje kontroverznim’.
Jović ističe da su srpske i hrvatske teme u visokoj mjeri politizirane, sekuritizirane, a donekle i tabuizirane te da u tim područjima ‘vladaju’ amateri, koji o Srbima sve znaju i bez čitanja, bez slušanja i bez poznavanja Srba. Slično je, naglašava, i sa druge strane, kad se radi o Hrvatima, dok jugoslavenske teme ostaju prilično zanemarene s obzirom na formativni karakter koji je Jugoslavija imala za obje nacije. Zbog toga se, nastavlja Jović, nedavno pojavila odlična povijest Jugoslavije koju je napisala Janine-Marie Čalić, profesorica na minhenskom Sveučilištu - a kod nas ništa slično nije nastalo već desetljećima, niti je u planu.
Također, dosadašnji pokušaji da se formiraju posebni istraživački centri i časopisi koji bi se bavili suvremenom poviješću, politologijom, sociologijom, etnologijom, poviješću umjetnosti, ekonomijom srpsko-hrvatskih odnosa, nisu bili uspješni, iako se pokušavalo već početkom devedesetih. Dakle, potreba postoji - a sad postoji i mjesto, časopis koje će biti specijaliziran za zadovoljavanje te potrebe, kaže glavni urednik Tragova.
Naglašava da je demokracija utemeljena na ideji prosvjetiteljstva, a u njenom središtu je ideja racionalizma: slobodne razmjene mišljenja kako bi se drugog uvjerilo, ali i kako bi se odustalo od predrasuda, neutemeljenosti i ‘negativnih emocija’ prema drugome. Zato smatra da je svaki pokušaj da se - u ovo doba napada na prosvjetiteljstvo i racionalizam, u doba vladavine amaterizma i porasta populizma - ojača intelektualna scena, ujedno i doprinos demokraciji u Hrvatskoj. ‘Dakle, želimo pokazati da smo aktivni akademski građani, i to doista u punom značenju sve tri ove riječi. Nismo pristalice defenzivnog ili pasivnog dobacivanja sa strane na društvenim mrežama, i ne zatvaramo se u akademske kule kako bismo izbjegli kontakt sa stvarnošću, nego smo se poduhvatili posla za koji želimo da ima i odjek u široj javnosti. Tragovi su novi projekt u situaciji u kojoj se svi stari projekti nalaze pod pritiskom kako bi im se ograničio utjecaj i onemogućilo ih se u razvijanju racionalnog.
Društvena uloga Tragova je u tome da na dnevni red postavljaju teme kojima se drugi ne bave, ili stoga što za njih nemaju interesa ili zato što oportunistički kalkuliraju, ili pak stoga što doista postoje preveliki društveni pritisci da se te teme ne otvaraju. To je akademski časopis, ali kao što sam napisao u uvodnom članku - on želi imati društveni utjecaj. Želimo promijeniti sliku koja se Srbima namjerno nameće sa strane, i prema kojoj su Srbi u Hrvatskoj pretežito stariji ljudi, životni gubitnici koji od Hrvatske samo traže, a ništa joj ne daju. U medijima se - i u Hrvatskoj i u Srbiji - stvara slika o Srbima kao o narodu koji nestaje, koji je doživio historijski brodolom i nema snage za oporavak. Da vidimo da li ima ili nema. Tragovi šalju sasvim drugu sliku: o novoj generaciji intelektualaca - i to i Srba i Hrvata, kolega koji zajedno rade na istom poslu - koji iniciraju nove teme i nove pristupe, i time doprinose ideji i praksi slobode, pluralizma, racionalizma i demokracije’, objašnjava Jović.
Dodaje da su Tragovi pokrenuti i zato da bi naši istraživači, uključujući tu i mlađe kolege koji rade u Arhivu Srba u Hrvatskoj, a istodobno su upisali doktorske studije, dobili dodatan fokus svog istraživačkog rada. ‘Ono što je SNV dosad napravio da bi zadržao mlade istraživače srpskih i hrvatskih tema, doista je impresivno. U Arhivu danas radi šest mladih istraživača i istraživačica raznih struka (od lingvista i ekonomista do religiologa i povjesničara, sociologa i filozofa), koji su sad i u uredništvu časopisa. Očekujemo da svi doktoriraju a da već sada aktivno sudjeluju u oblikovanju istraživačkog programa (agende) upravo u području srpskih i hrvatskih tema. Hrvatskoj nedostaje nova društvena i intelektualna elita, budući da sve više tonemo u amaterokraciju, u vladavinu amatera, i to u svim područjima. Naročito nam je važno da potaknemo stvaranje nove društvene i intelektualne elite Srba u Hrvatskoj, a time i da promijenimo percepciju o Srbima u hrvatskom društvu’, zaključuje Dejan Jović.
U prvom broju objavljeno je sedam članaka. Prvi i najveći je studija Dimitrija Birača o privrednom razvoju Vukovara u kojoj Birač tvrdi da je državna planska aktivnost na obnovi nužna ako se želi potaći razvoj. Filip Škiljan predstavlja rezultate svog istraživanja o Srbima u Zagrebačkoj županiji; Igor Mrkalj pisao je o Francu Žužeku, Slovencu koji je kao župnik u Glini bio svjedok glinskih ustaških pokolja; Nikola Tomašegović piše o ‘naprednoj omladini’ i njenom gledanju na srpsko-hrvatsko pitanje na početku 20. stoljeća; Nenad Moačanin o izvorima za studiranje povijesti Srba u Hrvatskoj u arhivima Otomanskog razdoblja; Todor Kuljić o promjeni značenja pojmova nakon sloma socijalizma i Jugoslavije; Karlo Jurak o knjizi profesora Jovana Mirića, koju su SNV i Plejada objavili ove godine; a u Tragovima je i prikaz knjige Marije Ott Franolić o dnevnicima Divne Zečević, koji je napisala Suzana Marjanić.
Tragovi će izlaziti dvaput godišnje - u maju i novembru.
Za idući broj priprema se više članaka o 1918. godini. Tragovi su, naime, 1. decembra prošle godine organizirali - jedini u Hrvatskoj - konferenciju na temu: ‘1918. u stogodišnjoj perspektivi: stvaranje jugoslavenske države’. Od predstojećih aktivnosti izdvajaju predstavljanje knjige Branke Prpe ‘Srpski intelektualci i Jugoslavija, 1918-1929’ 18. i 19. februara, u martu razgovor o novoj knjizi profesora Drage Roksandića ‘Historiografija u tranziciji’, a u aprilu ili maju predviđen je razgovor o knjizi Dragana Markovine ‘Jugoslavija u Hrvatskoj’.
Tragovi će se dodatno fokusirati na teme kao što su povijest Srba u Hrvatskoj, suvremeni odnosi Hrvatske i Srbije, ali i staviti poseban naglasak na ličnosti, autore, književnike, umjetnike, znanstvenike, političare koji su obilježili te odnose. Interes za pisanje u Tragovima veći je od očekivanog, tako da uredništvo već sada ima manje-više jasnu sliku o oba broja koja će se objaviti ove godine, ali i dalje primaju dobre članke, tako da pozivaju sve koji bi htjeli biti suradnici da se jave.
Zainteresirani za suradnju mogu se javiti na mail (tragovi.redakcija@gmail.com), gdje se može dobiti i PDF verzija časopisa koji je dostupan i u tiskanom izdanju, kao što su mogli vidjeti oni koji su došli na prijem povodom Nove godine i Božića kojeg je SNV organizirao 6. januara.
