Novosti

Kronika

Ивaњски виjeнци

Шeстoг jулa, уoчи Ивaњдaнa, рoђeњa свeтoг Joвaнa Прeтeчe, прaвoслaвни вjeрници трaдициoнaлнo плeту виjeнцe oд ивaњскoг цвиjeћa и вjeшajу их нa зидoвe кућa. Tу стoje дo Ивaњдaнa сљeдeћe гoдинe

Large 1

Vijenac se stavlja na kuću tako da se vidi i sa "sokaka"

Šestog jula, uoči Ivanjdana, rođenja svetog Jovana Preteče (Jovana Krstitelja), pravoslavni vjernici tradicionalno pletu vijence od ivanjskog cvijeća (ili ivanja) i vješaju ih na zidove kuća. Tu stoje do Ivanjdana sljedeće godine. Jedna legenda kaže da je Isusova majka djeva Marija pošla svojoj tetki, majci svetog Jovana. Idući tako, sjeti se da joj nije ništa ponijela. Kad je vidjela kako pored puta raste ivanjsko cvijeće, nabere ga i odnese joj. Od toga se vremena, kažu, pletu ivanjski vijenci.

U baranjskim selima u kojima žive Srbi ivanjski su se vijenci pleli i ove godine i osvećivali u crkvama, a ako neko ne može nabaviti ivanjsko cvijeće ili nije vješt u pletenju, postoje i druge mogućnosti: u privatnim kontaktima ili na belomanastirskom pijacu vijenci se mogu i kupiti od onih koji su drevni običaj malo – komercijalizirali.

Ivanjsko cvijeće (Galium verum) bere se po 'obalama' kanala, na livadama ili na mjestima gdje se ne kosi trava. Znalo se gdje raste to cvijeće i svatko je imao svoje mjesto gdje ga je išao brati. Oni koji to nisu mogli ili za to nisu imali vremena, dali bi djeci sitan poklon da im naberu ivanjskog cvijeća. Vijenac se plete uoči Ivanja, a nekad je bio običaj da se s pletenjem počne 'kad zvoni večernje'.

U vijenac se, uz ivanjsko cvijeće, nekad uplete i drugo cvijeće, tko već kakvo ima. Vijenac se stavlja na kuću na vidno mjesto. Obično je okrenut prema 'avliji' i nalazi se na zidu ili stubu, tako da se vidi i sa 'sokaka'. Ne skida se cijele godine sve dok se ne stavi novi. Ivanjskim cvijećem nekad su se kitile i kapija i 'vratašca', a struk cvijeća stavljao se i iza ikone u kući."

U pravoslavnim hramovima na području Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve također je obilježen Ivanjdan. To je istovremeno i Slava Svetojovanskog manastira u Gomirju. Arhijerejsku liturgiju tim povodom predvodio je episkop Gerasim. Nakon molitve izvršeno je osvećenje slavskog koljiva i rezanje kolača u slavu Božju i u čast Svetog Jovana Krstitelja.

- Molimo Boga braćo i sestre kao što su Zaharija i Jelisaveta molili, da bude milostiv, da nam da oproštaj svih naših sagrešenja, pa makar i onaj poslednji dan našeg ovozemaljskog bitisanja – rekao je episkop Gerasim, a prenio portal Gornjokarlovačke eparhije.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više