Iva Davorija diplomirana je povjesničarka i pedagoginja, vijećnica iz redova Možemo! u Gradskom vijeću Grada Rijeke te voditeljica edukativno-preventivnih programa u udruzi SOS Rijeka. Ima bogato iskustvo u radu s mladima i u borbi za ljudska prava i rodnu ravnopravnost, a s njom smo razgovarali o aktualnim temama vezanim uz Rijeku – od Lürrssena do Muževni budite.
Krajem prošle godine zajedno s Nebojšom Zeličem na sjednici Gradskog vijeća jedini glasali ste protiv izmjena Generalnog urbanističkog plana. Možete li objasniti zašto ste protiv izmjena GUP-a?
Projekt izgradnje stadiona s tri luksuzna nebodera ad hoc ruši sve što su godinama gradski urbanisti i GUP predviđali za grad i Kantridu. Uopće nije jasno na koji način će se tzv. Mini Dubai "funkcionalno i kvalitetno urbanistički uklopiti u okolno gradsko tkivo", što trenutni GUP nalaže. Gdje su vrtići, Park&Ride garaže, javni prostori, igrališta za koja i sam Grad tvrdi da su potrebna naselju? Tu je i klimatsko-mitigacijski argument koji bi trebao biti neizostavan u prostornom planiranju, što je i direktno spomenuto u Zakonu o prostornom uređenju, Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, Programu razvoja zelene infrastrukture, Studiji zelene infrastrukture Grada Rijeke i vezanoj Strategiju koja je u izradi.
Sve što smo dosad vidjeli oko ovog projekta u potpunoj je suprotnosti s mitigacijom klimatskih promjena. Također nam je bilo problematično što se na istoj sjednici gradskog vijeća odlučivalo o dva međuovisna prostorno-planska dokumenta kako bi se područje pomorskog dobra i zaštićene obale na kojem stoji rekreativna namjena promijenilo u mješovitu namjenu i time omogućilo izgradnju Mini Dubija. Nevjerojatno nam je da je sve što je nekadašnji gradski odjel za urbanizam, koji nota bene više ne postoji, upisao u svoje razvojne dokumente od strateške važnosti za grad, a i šire, anulirano ovim izmjenama bez ikakvog objašnjenja.
Zaštita javnog interesa
Kako izmjene GUP-a utječu na očuvanje obalnog područja Rijeke od komercijalizacije i na dugoročni razvoj naselja Kantrida? Koje strategije predlažete za zaštitu javnih interesa u ovom slučaju?
Takve izmjene utječu negativno na očuvanje od komercijalizacije i trajno mijenjaju izgled i funkcionalnost naselja. Dugoročni efekt je gentrifikacija, koja već sada za Rijeku i njeno stanovništvo postaje sve prisutniji problem. Ljudi si sve teže mogu priuštiti život u ovome gradu. Gradnja tri luksuzna nebodera, čija je visina veća od udaljenosti od morske obale, još je snažniji korak u tom smjeru. Ove izmjene treba gledati u svjetlu nedavnih izmjena Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru kada je ministar Butković mogao javno izjaviti da će dio pomorskog dobra RH izdvojiti i "pokloniti" nekoj JLS, odnosno nekom investitoru, a s ciljem omogućavanja takve investicije. Svjedočili smo izmjenama glavnog urbanističkog dokumenta kako bi se omogućila izgradnja tri luksuzna nebodera, tik uz pomorsko dobro. To bi trebalo duboko zabrinuti sva mjesta na obali Jadrana, od Umaga do Dubrovnika. Ministar Butković pokazao nam je što nam zapravo u budućnosti donose ovi novi zakoni.
Potrebno je očuvati postojeći GUP koji nalaže da, ako se ide s velikom investicijom poput gradnje novog stadiona, ona mora odgovarati potrebama lokalnog stanovništva. Dodatno, sve izmjene prostorno-planskih dokumenata moraju biti u skladu s prije spomenutim strateškim dokumentima te Planom razvoja Grada Rijeke do 2027., kojem je jedan od strateških ciljeva "Pametan, zelen i čist grad prilagođen potrebama svih građana", sa specifičnim ciljem "Zeleni grad na moru: prostor u službi građana". Pritom su građani/ke neizmjerno važni. Zato pozdravljam Građansku inicijativu Kantrida koja se od prezentacije projekta snažno aktivirala u osvještavanju zajednice što njegova realizacija znači za sve koji/e tamo žive, ali i grad u cjelini. Angažman građanki i građana je možda najvažniji. Politika će odraditi svoje, ali ona je u bitnome uvjetovana time koliko su građani/ke spremni stati u obranu javnog interesa. A sad je to potrebno više no ikad.
Rijeka ima tradiciju progresivnih lijevih ideja, ali nije (od)cijepljena od porasta fundamentalizma. Kad je krenula inicijativa Muževni budite, nastala je poprilična konfuzija. Molitva nije problem, ali poruke koje podržavaju nedemokratske patrijarhalne vrijednosti jesu
Lürrssen grupa, koju ste prošle godine pozvali na transparentnost u djelovanju, aktivno gomila nekretnine – zna li se što točno planiraju učiniti sa svim nekretninama i osnovanim društvima?
Da podsjetim, prije više od pola godine osvrnuli smo se na modus operandi Lürssen grupe i na ono što mislimo da građanke i građani trebaju znati, a to je da se u protekle tri godine pod kapom Lürssen grupe osnovalo i kupilo preko 70 trgovačkih društava s istim čelnim ljudima, sjedištem, datumom osnivanja i sl. Usporedo s time događaju se zabrinjavajuće akvizicije, preuzimanja i kupovanja vrijednih nekretnina na području Rijeke i okolice od strane jedne grupacije, čime se poslovanje iz sfere brodogradnje i inovacija usmjerilo i na nekretnine i ugostiteljstvo. Na naše pisane upite upućene Lürssen grupi, Gradonačelniku Rijeke i Lučkoj upravi, svakome u okviru njihove nadležnosti, dobili smo paušalne, općenite odgovore i nepotkrijepljeno uvjeravanje kako će to sve biti super, ali ključna pitanja, kao što se s tim nekretninama i društvima kani učiniti, ostala su neodgovorena.
Kakav je potencijalni utjecaj planova Lürrssen grupe na kvalitetu života građana Rijeke i Opatije i što mislite da bi trebalo učiniti da bi se osiguralo da ti planovi budu u najboljem interesu građana?
Ono čega ozbiljno nedostaje kad tako veliki investitor iskaže interes za ulaganjem u Rijeku, premda to nije specifično samo za nas, jest prioritiziranje zaštite javnog interesa. Dojma sam da se neplanski i nekritički pristupa tim pregovorima i da sve u konačnici završava pogodovanjem interesima krupnog kapitala. Investicije nisu a priori loše, što nam se zna imputirati da smo kao stranka antiinvesticijski nastrojeni, ali one moraju doprinijeti dobrobiti lokalnog stanovništva i podići kvalitetu života. Ne treba nam "razvoj" koji će nam oduzeti ono što smo zajednički stvarali desetljećima i k tome bez ikakve kritike ili javne rasprave pogodovati stranim investitorima. Stav "samo da se gradi" zapravo je iluzija o napretku, koja se vrlo brzo raspline kad shvatimo da to što se gradilo a) nije dostupno većini građana/ki i b) ne odgovara na stvarne potrebe lokalnog stanovništva.
Hoće li vizura grada zapriječena mega jahtama i grad u kojem će sadržaj šireg centra biti usmjeren turistima, vlasnicima jahti i povremenim posjetiteljima, a ne stanovnicima, doprinijeti većoj kvaliteti života ili ćemo dobiti prostore koji će samo fizički, ali ne i financijski biti dostupni svima? Imamo strateške dokumente koji mogu i trebaju poslužiti kao baza za pregovore sa stranim investitorima. Također, imamo pri ruci i razne demokratske alate za ispitivanje potreba lokalnog stanovništva. Razvoj grada i povezane investicije moraju biti planirane, strateške i održive.
Možemo! Rijeka je u studenom podržao peticiju građana za otvaranje Sveučilišne Avenije na Kampusu, u blizini koje i dalje traju radovi, kao i gužve, a sada se uz radove u Krešimirovoj i Trpimirovoj zatvorila i Adamićeva ulica. Planirate li adresirati probleme kao što su gužve i infrastrukturni nedostaci?
Ulaganje u prometnu infrastrukturu u Rijeci je sustavno zanemarivano. Potrebni su smioniji i konkretniji koraci u rasterećenju centra grada od prometovanja za osobne automobile i osnaživanje javnog prijevoza, koji je trenutno nefunkcionalan i skup, a ključan za održivija rješenja. Razvijanje Park&Ride modela i gradnja biciklističke infrastrukture dobar su smjer. Ovdje bih samo naglasila da ulaganja u komunalnu infrastrukturu poput parkinga moraju ostati u domeni gradske vlasti. Spominjem to zato da bismo se odmaknuli od rješenja kao što je prodaja terena Zapadne Žabice privatnom investitoru, Best-in Parkingu, čime se značajan prihod za gradski proračun predao u ruke privatnoj firmi. Strateško promišljanje, jasna vizija s naglaskom na zaštitu javnog interesa i održiva prometna rješenja jedini su način da se odgovori na prometno-infrastrukturne nedostatke u gradu.
Fundamentalizam u javnom prostoru
Prošle su se godine povukla brojna pitanja o dodjeli prostora kulturnjacima u Rijeci, uključujući prostor nekadašnje robne kuće Karolina Riječka, kao i OKC Palacha. Smatrate li da postoji transparentnost u procesu dodjele prostora kulturnim akterima?
Slučaj koji je unio sumnju u transparentnost bila je dodjela gradskog poslovnog prostora na Korzu trgovačkom društvu IPL ART d.o.o., bez naknade, a zbog postavljanja izložbe s naplatom ulaznica. Pritom je Gradonačelnik izmijenio namjenu tog prostora iz komercijalne u kulturnu djelatnost da bi se uskladila sa zainteresiranim zakupcem, što je predstavljalo svojevrsni presedan. Tvrtki IPL ART d.o.o. omogućilo se nešto što se nije omogućilo nikom drugom na kulturnoj sceni. No rekla bih da je to manji problem, iako nimalo nevažan. Ignoriranje kulturne scene i potpuno zanemarivanje ključnih mjesta riječke društvene i kulturne povijesti puno su veći problem. Grad bi trebao uložiti u kulturne prostore koje ima na raspolaganju, a koje onda radnici/ce u kulturi mogu slobodno i transparentno koristiti, što nije slučaj.
Primjerice, natječaj za OKC Palach, kultno mjesto koje je odgojilo brojne generacije, čekao se tri godine. Hartera je nakon završetka EPK potpuno zapuštena, a nedavnom odlukom Marganovo je izbrisano kao mjesto na kojem se smiju organizirati javna događanja. Nemamo rješenja za Teatro Fenice, a ne znamo ni o budućnosti Ivexa i Exportdrva. Takav nemar i pasivnost u upravljanju kulturnim resursima rezultirat će time da se urbana i izvaninstitucionalna kultura u Rijeci izbriše ili svede na komercijalne zabavne programe koji služe turističkoj promociji i profitu.
Kad predsjednik Vrhovnog suda s jedne strane javno zagovara zadržavanje obiteljskog nasilja u privatnoj sferi, a s druge upućuje niz mizoginih poruka na račun Severine, to nije zabrinjavajuće nego zahtijeva sankcije
Osim što ste vijećnica, također ste i aktivna građanka, a trenutno ste koordinatorica preventivno-edukativnih programa u udruzi SOS Rijeka. Možete li nas pobliže upoznati s tim programima?
Edukativno-preventivni program obuhvaća niz projekata i aktivnosti koji imaju odgojno-obrazovni karakter, a usmjeren je na razvoj znanja i vještina za prepoznavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Samo savjetovanje žena žrtava nasilja svojevrsno je gašenje vatre jer nasilje koje proživljavaju nisu zasebni incidenti, nego je problem strukturalne naravi. Educiranje o tim temama nužan je korak prema prevenciji i pritom je važno educirati sve, od mladih, roditelja, odgojno-obrazovnih radnika/ica, stručnjaka/inja u sustavu za zaštitu žrtava nasilja, medijskih djelatnika/ca itd. Tu je i zagovaranje sustavnih promjena, jer najvažniji korak je izgraditi sustav koji nasilje koje žene proživljavaju tretira kao društveni problem, a ne izolirani incident.
Nedavne izjave predsjednika Vrhovnog suda u slučaju skrbništva nad maloljetnim djetetom Severine Vučković izazvale su kontroverze, posebno zbog njegovih komentara o obiteljskom nasilju. Kakav utjecaj takve izjave imaju na tretman žena koje su preživjele institucionalno nasilje? Kako unaprijediti pristup institucija u takvim slučajevima?
Kad osoba na takvoj poziciji s jedne strane javno zagovara zadržavanje obiteljskog nasilja u privatnoj sferi, a s druge upućuje niz mizoginih poruka na račun Severine, to nije zabrinjavajuće nego zahtijeva sankcije. Za mnoge je žene čin prijave možda najrizičnija stvar koju će u životu učiniti. Pružanje institucionalno zaštite presudno je da te žene ne bi dočekao tragičan kraj. Međutim, mi imamo sustav koji perpetuira rodno uvjetovano nasilje. Dugotrajnim postupcima dodjele skrbništva vrši se institucionalno nasilje nad ženama koje pokušavaju napustiti svoje nasilne partnere, ali ih sustav tjera da zbog "dobrobiti djece" održavaju kontakte s njima.
Također, institucije postaju produžena ruka nasilnih partnera koji pokreću mnogobrojne sporove i vrše tzv. postseparacijsko nasilje. Sustav mora u fokus staviti zaštitu žena, a ne ih dodatno traumatizirati. Imamo vrlo jasne preporuke GREVIO odbora što je potrebno učiniti da bi sustav bolje funkcionirao i nema nikakvog opravdanja ih se ne implementira.
Ove je godine u Rijeci prvi put održan molitveni skup inicijative Muževni budite, međutim brojčano su ih nadjačali kontra prosvjednici. Kako takvi događaji utječu na društvenu dinamiku i javni diskurs u gradu?
Rijeka ima tradiciju progresivnih lijevih ideja, ali nije (od)cijepljena od porasta fundamentalizma. Mislim da je dobro da se reagiralo jer se na društvene inicijative kojima je u pozadini opasan set vrijednost treba reagirati. Smatram da je molitveni skup sve samo ne apolitičan, ma što organizatori tvrdili. Kad je krenula inicijativa Muževni budite, nastala je poprilična konfuzija o tome je li riječ o prosvjedu ili nije. Zauzimanje javnog prostora i javno proklamiranje poruka koje se šalju putem javne molitve sliči načinu na koji se održavaju prosvjedi. Molitva nije problem, ali poruke koje podržavaju nedemokratske patrijarhalne vrijednosti jesu.
