Novosti

Društvo

Ispravak: Valbonaša je u vlasništvu pulske cementare od šezdesetih godina, a pravilnost privatizacije je 2006. potvrdio i Fond za privatizaciju

Prema izjavama čelnih i odgovornih osoba u Agenciji za privatizaciju i privrednika, privatizacija Tvornice cementa Pula je bila primjer dobre privatizacije, te je bila model za privatizaciju svih cementara u Hrvatskoj i šire

Large pula

U povodu članka novinara Igora Lasića objavljenog 27. svibnja u elektroničkoj publikaciji www.portalnovosti.com pod naslovom "Pula na pladnju", sa zahtjevom za ispravkom objavljenih informacija, sukladno odredbama Zakona o medijima, obratio nam se g. Zoran Kostić, voditelj projekta Hotel Valkane. Ispravak u nastavku donosimo u cijelosti:

Na portalu www.portalnovosti.hr dana 27. svibnja 2023. godine, objavljen je članak pod naslovom "Pula na pladnju" u kojem je novinar Igor Lasić iznio niz netočnih i štetnih informacija o investitoru Draganu Šolaku, te prilikom opisivanja investitora koristio pogrdne izraze poput "uzurpator", što nije svojstveno privatnom subjektu koji ulaže u razvoj i napredak grada.

U članku se pogrdno i neistinito navodi kako je tadašnji potpredsjednik Fonda za privatizaciju Miljenko Weiss "sam sebe privatizirao" zaposlivši se u Istra cementu d.d. nakon provedene privatizacije. To nije točno, Miljenko Wiess nikada nije bio zaposlenik Istra cement d.d., već je bio predstavnik u organima ispred države, koja je bila suvlasnik poduzeća. Rješenje o pretvorbi (privatizaciji) nije potpisao Miljenko Wiess, već je isto 1992. godine potpisao ovlašteni direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj.

Nadalje, autor navodi kako je glinokop u Valbonaši bilo u posjedu tvornice vapna iz Raše, te da je ono bilo poljoprivredno zemljište, koje je pretvorbom trebalo pripasti državi. To nije točno.

Tvornica cementa Pula je kupila sve zemljišno-knjižne čestice u Valbonaši temeljem kupoprodajnih ugovora sa privatnim vlasnicima i to u periodu od 1960. godine do 1968. godine, te su iste nekretnine prešle u vlasništvo "Istra Cement International" temeljem privatizacije tvornice cementa Pula. Eksploatacijsko polje "Bonassa" na koje se referira u tekstu koristilo se kao glinokop za potrebe tvornice cementa Pula, gdje se s kamenom iz kamenoloma miješala i mljela u sirovinsko brašno koje se peklo u peći za Portland cement, do prestanka proizvodnje 1975. godine. Tvornica hidratiziranog vapna Most Raša nikada nije bila u posjedu niti vlasnik tog glinokopa niti se ta mineralna sirovina zemlja-glina upotrebljavala ikada za proizvodnju vapna u tvornici hidratiziranog vapna Raša, niti je poznato da se bilogdje u svijetu vapno proizvodi od obične zemlje i gline. Eksploatacijsko polje "Bonassa" (glinokop) je brisano iz katastra na temelju "Potvrde ministarstva o brisanju eksploatacijskog polja" 1977. godine.

S obzirom na to kako je spomenuto zemljište do 1977. bilo eksploatacijsko polje, a nakon tog perioda je rupa nasuta građevinskim materijalom (šutom), nije moglo biti vođeno kao poljoprivredno zemljište niti u vrijeme eksploatacije, niti nakon.

Općinsko državno odvjetništvo, građansko upravni odjel Pula je ispitivalo zakonitost pretvorbe i dobilo očitovanje od Hrvatskog fonda za privatizaciju 2006. godine, u kojem stoji kako se nadležno Ministarstvo prilikom privatizacije godine očitovalo o "prihvatljivosti modelu pretvorbe i uklapanju u ukupnu strategiju položaja i razvoja cementne industrije u gospodarstvu RH".

Netočna je i tvrdnja da sanacija eksploatacijskog polja kamenoloma "Max" nije obavljena. Sanacija kamenoloma "Max" je izvršena prema važećim propisima, te je eksploatacijsko polje "Max" brisano iz registra 25. veljače 2015. godine, za što je tada izdano rješenje od Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo na temelju potvrde, Uprave za inspekcijske poslove iz istog ministarstva, te Uprave za inspekcijske poslove okoliša u gospodarstvu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Prema izjavama čelnih i odgovornih osoba u Agenciji za privatizaciju i privrednika, privatizacija Tvornice cementa Pula je bila primjer dobre privatizacije, te je bila model za privatizaciju svih cementara u Hrvatskoj i šire, stoga je nazivanje pogrdnim imenima i širenje neistina potez vrijedan svake osude.

Zoran Kostić, voditelj projekta Hotel Valkane

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više