Na poziv zastupnice Radničke fronte (RF) Katarine Peović u četvrtak, 8. veljače, u Saboru je održan okrugli stol pod nazivom „Pula, Valkane – u zatvor zbog javnog dobra“. Skup je organiziran povodom nezakonitog pritvaranja šestero aktivista Grupe Walter, koja već mjesecima pokušava spriječiti uzurpaciju javnog dobra, odnosno ilegalnu sječu šume na pulskom području Valkane na kojemu srpski tajkun Dragan Šolak gradi hotel s 360 soba.
Na okruglom stolu sudjelovali su lokalni aktivisti i predstavnice ureda Pučke pravobraniteljice, dok se ostale parlamentarne stranke nisu odazvale, uključujući i Možemo!, koja je 2022. sudjelovala u organizaciji referenduma protiv izgradnje hotela Valkane na predjelu Lungomare. Nisu došli ni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, unatoč tome što se istoga dana u Saboru predstavljao prijedlog novog Zakona o šumama, kao ni predstavnici Hrvatskih šuma, koje su u sudskom sporu s investitorom.
Članovi Grupe Walter Boris Kapuralin, Nataša Medančić i Enis Čaušević u Saboru su ispričali kako su 29. siječnja bili žrtve nezakonitog postupanja Policijske uprave Istarske, prilikom čega su im prekršena temeljna ljudska prava.
Aktivisti su ispričali kako su toga jutra došli na prostor šume kako bi radnike izvođača radova, firme Gajana Kop, spriječili da odvezu trupce ilegalno posječenih stabala. Trupci su dokaz nezakonitih radnji, jer izvođač nije imao dozvolu za sječu šume. Aktivisti su ušli u prostor i stali pred bagere, a Vlatko Balić ispričao je kako je nadređeni vozaču bagera dao signal da krene na njega. Vozač mu se bagerom približio na nekoliko desetaka centimetara, a zaustavio se tek kada se Balić naglo izmaknuo.
Aktivisti su potom pozvali policiju kako bi ih obavijestili da se tamo događa nezakonito odvoženje drvne građe i ugrožavanje sigurnosti građana, no umjesto da reagira na to, policija je uhapsila četvero aktivista i odvela ih u pritvor, gdje su proveli 26 sati. Kasnije je uhapšeno još dvoje aktivista koji su u policiju došli dati izjavu, iako se u vrijeme incidenta nisu uopće nalazili na spornoj lokaciji.
Kako je objasnila odvjetnica Grupe Walter Sandra Marković, policija optužbe temelji na činjenici da su aktivisti, kako bi ušli u prostor na kojem je došlo do nezakonite devastacije šume, otkačili tridesetak centimetara dugačak komad žice i time oslobodili prostor za prolaz kroz ogradu.
Policija je aktiviste prijavila DORH-u zbog počinjenja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, a imovinska šteta procijenjena je na 500 eura, iako se radilo u uklanjanju praktički bezvrijednog komada žice. Pritom je prijavljeno šestero aktivista, premda snimke nadzorne kamere pokazuju da ih je fizički tamo bilo prisutno samo četvero.
Marković je objasnila i da se radi o jednom od najlakših kaznenih djela uopće, pa je samim time opisani policijski tretman u odnosu na takvo djelo krajnje represivan i disproporcionalan, a pritom i nezakonit, jer djelo za koje su optuženi nije ni počinjeno i postoje dokazi da zaštita ograda nije oštećena.
Aktivisti su u policijskoj stanici ispitivani pet sati, a ostatak vremena proveli su u substandardnoj ćeliji dimenzija adekvatnih za jednu osobu, sa strunjačama umjesto ležajeva, čučavcem posred sobe, fekalijama razmazanima po zidu i smradom koji opisuju kao nepodnošljiv. Dvoje pritvorenih pritom su kronični bolesnici s terapijama koje moraju uzimati svakodnevno. Jedan od njih je 67-godišnji Enis Čaušević, član RF-a i bivši radnik Brodogradilišta Uljanik, kojega je policija nakon urgiranja odvjetnice odvela do kuće da uzme lijekove za srce, sa šest sati zakašnjenja, i onda ga opet vratila u pritvor.
Tjedan dana kasnije, 5. veljače, aktivisti Grupe Walter ponovno su napadnuti na spornoj lokaciji, ovog puta to su učinili zaposlenici privatne zaštitarske firme Crni vjetar, koji su ih vukli i bacali po podu, zavrtali im ruke i bacali mobitele. Nataša Medančić ispričala je i da su im zaštitari, inače u Puli ozloglašene firme, pokazivali pištolje i govorili da po zakonu imaju pravo protiv njih primijeniti silu. Aktivisti su pola sata nazivali hitnu policijsku službu sa svojih mobitela, ali se nitko nije javljao.
Katarina Peović nakon drugog incidenta napisala je pismo ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, u kojemu je objasnila da postupanje PU istarske predstavlja represiju kojoj je cilj zastrašiti aktiviste, iako oni pritom praktički rade posao države. Hrvatske šume, naime, u rujnu 2023. prijavile su nepravilnosti u sječi šume u sklopu izgradnje nogometnog centra Valkane, jer je teren u vlasništvu Republike Hrvatske. Sječa se, dakle, dogodila za vrijeme trajanja imovinsko-pravnog spora, pritom i bez dozvola.
Osim što je osnivač i odnedavno suvlasnik u kompaniji United Group, u čijem su vlasništvu telekom Telemach i televizije Nova TV i N1, Dragan Šolak ujedno je i vlasnik tri nogometna kluba, od kojih je Southampton engelski prvoligaš.
Uz Šolakov hotel na Valkanama i već izgrađeni trgovački centar Max City, na spornom poprištu ilegalne sječe čak 200 stabala Grad Pula nominalno gradi „dječje igralište“. No kako su objasnili aktivisti Grupe Walter, projektom je predviđena izgradnja nogometnog terena višestruko većih dimenzija od prosječnog dječjeg igrališta, odnosno po standardima Hrvatskog nogometnog saveza. Grad je, osim toga, prenamijenio javnu cestu ispred budućeg hotela Valkane u pomorsko dobro, čime će se Šolaku omogućiti da primjenom novog Zakona o pomorskom dobru dobije koncesiju nad tim zemljištem.
Odvjetnica i članica Gradskog vijeća Fažane Lidija Udovički u Saboru je ustvrdila da postupanje policije prema aktivistima predstavlja nezakonitu represiju protiv njihovog ustavnog prava na protest. Udovički je jedna od šestero prijavljenih, iako se u vrijeme spornog događaja nalazila u drugom gradu, a ljudsku slobodu u Istri nazvala je „privatnom prćijom načelnika pulske policije Alena Klabota“.
Udovički je objasnila da je Grupa Walter formalno stranka u postupku na Trgovačkom sudu, budući da se nakon referenduma otkrilo da je šuma nezakonito upisana na investitora, iako je u društvenom vlasništvu. Aktivisti su potom pokrenuli spor u kojemu traže da se Republika Hrvatska upiše kao vlasnik sporne šume.
Dokumentacija pokazuje i da je zemljište bivše cementare, na kojoj se gradi hotel Valkane, također nezakonito privatizirano 1994. godine, no DORH unatoč svemu tome nije zatražio da se projekt zaustavi, a Grad Pula istovremeno izdaje lokacijske dozvole i na sve druge načine pogoduje investitoru.
Sudionici okruglog stola u Saboru problematizirali su spregu lokalnih vlasti s interesnim skupinama povezanima s budućim hotelom na Valkanama, primjerice prijateljstvo načelnika PU Istarske Alena Klabota sa Stevanom Muidžom, direktorom jedne od Šolakovih firmi. Problematizirali su i zakon o lokalnom referendumu, koji je u praksi neprovediv, kao i takozvani Lex Šerif, koji štiti lokalne čelnike od smjene u slučaju neprihvaćanja proračuna, te apelirali na građane u cijeloj Hrvatskoj da se suprotstave pljački javnog dobra koja neprekinuto traje već desetljećima.
