Povodom 30. godišnjice početka opsade Sarajeva, Centar za tranzicijsku pravdu Sense predstavio je novi interaktivni narativ nazvan "Sarajevo ‘92-‘95: Teror u 12 slika". Narativ prikazuje kako je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) rekonstruirao 44-mjesečnu kampanju artiljerijskog i snajperskog terora nad glavnim gradom Bosne i Hercegovine, vođenu s ciljem da se civilno stanovništvo drži u stanju permanentnog i ekstremnog straha od pogibije.
Narativ se zasniva na iskazima preživjelih žrtava granatiranja i snajperskih napada, ljekara i bolničara koji su ukazivali pomoć stradalima, istražitelja i balističara koji su vršili uviđaje na mjestima zločina, sarajevskih vatrogasaca, pripadnika Zaštitnih snaga UN-a, ratnih izvještača svjetskih medija i drugih svjedoka na brojnim "Sarajevskim suđenjima" pred MKSJ. Arhiva SENSE sadrži više od hiljadu izvještaja s tih suđenja.
Uz iskaze žrtava i očevidaca zločina, narativ sadrži i selekciju dokumentarnih snimaka i fotografija iz vremena opsade, relevantnih naređenja Glavnog štaba VRS-a i komande Sarajevsko-romanijskog korpusa, izvještaja UN-a i Posmatračke misije Evropske zajednice o artiljerijskim i snajperskim napadima na grad, zapisnika sa uviđaja na mjestima zločina, televizijskih izvještaja ratnih reportera iz Sarajeva, kao i sve presude MKSJ izrečene političkim vođama i vojnim zapovjednicima osuđenim za teroriziranje Sarajeva i Sarajlija.
U narativu su korišteni isključivo dokumentarni video i audio snimci uvedeni u dokazni materijal na “Sarajevskim suđenjima” pred MKSJ. Napravljen je na engleskom i BHS jeziku. "Sarajevo ‘92-95: Teror u 12 slika" je šesti interaktivni narativ u produkciji SENSE Centra za tranzicijsku pravdu. Do sada su objavljeni: Oluja u Haagu (2015); Srebrenica: Genocid u osam činova (2015); Zatiranje istorije i sjećanja (2016); MKSJ: Slučaj Kosovo, 1998-1999 (2017) i Ahmići: 48 sati pepela i krvi (2019).
U Sarajevu se u utorak obilježava 30 godina od početka opsade grada koju su u travnju 1992. godine uz pomoć tadašnje JNA uspostavile paravojne postrojbe bosanskih Srba. Na današnji dan 1992. godine srpski su snajperisti pucali na masu ljudi koji su se pred sjedištem vlade i parlamenta okupili na velikom proturatnom prosvjedu.
Kad su pokušali krenuti prema naselju Grbavici koje su već tada praktično okupirale srpske paravojne postrojbe na prosvjednike je otvorena vatra i pri tom su ubijene Olga Sučić (34) i Suada Dilberović (24), studentica medicine koja je na studij u Sarajevo došla iz Dubrovnika. Uslijedio je napad srpske paravojske i JNA na srednju policijsku školu na Vracama, a nakon toga sve prilazne ceste Sarajevu hermetički su zatvorene te je grad ostao u potpunom okruženju sve do kraja veljače 1996. godine.
Opsada koja je trajala točno 1452 dana smatra se najdužom u suvremenom povijesti. Za tri i pol godine u topničkim i snajperskim napadima ubijeno je više od 11 tisuća stanovnika Sarajeva, među kojima je bilo i 1600 djece. Posljednja žrtva Mirsada Durić ubijena je snajperskim metkom u tramvaju u siječnju 1996. godine.
Krivnja za teroriziranja civila i napade na Sarajevo sastavni su dio presude na doživotni zatvor koje je zbog počinjenih ratnih zločina Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao političkom i vojnom čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i general vojske bosanskih Srba Stanislav Galić, zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa dok je njegov nasljednik na toj dužnosti Dragomir Milošević osuđen na 29 godina zatvora.
