Đorđe Gunjević, preživjeli svjedok pakla Pakračke Poljane i istaknuti član srpske zajednice, umro je 4. juna u Pakracu, nakon kratke i teške bolesti.

Rođen je 1. rujna 1939. u Gornjim Grahovljanima, u siromašnoj obitelji pa je već kao desetogodišnjak s ocem radio u šumi. Osnovnu školu pohađao je u Gornjim Grahovljanima i Novom Selu (Španovici), medicinsku u Novom Mestu, a Višu upravnu u Ljubljani gdje je studirao na Pravnom fakultetu. U Beogradu je od 1981. do 1982. pohađao Centar za obrazovanje rukovodećih kadrova u privredi. Bio je istaknuti radnik Sindikata zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Sindikata društvenih djelatnosti SFRJ. Radni vijek proveo je u Medicinskom centru Pakrac i zdravstvenom osiguranju u Pakracu i Bjelovaru.

Široj javnosti postao je poznat kada se u jesen 1991. godine istaknuo razumom kroz spašavanje ljudskih života u pakračkoj sredini. Kako se mržnja i ratni scenarij mogu grubo poigrati sa sudbinom humanista, osvjedočio se kad je prilikom pregovora dvije strane, u kojima je sudjelovao kao predstavnik hrvatskih vlasti, 13. septembra uhapšen i odveden u srpski logor Bučje, otkud je ubrzo pušten.

Svoju ljudsku snagu pokazao je nastavivši pregovore s tadašnjim civilnim vlastima Zapadne SAO Krajine kako bi bila puštena pitka voda i završeno ratno djelovanje po bolnici u kojoj je, zbog zagađene vode, nekoliko bolesnika umrlo na dijalizi. Krajem istog mjeseca, kao pomoćnik Vladina povjerenika za zdravstvo i socijalnu skrb u Pakracu, bio je imenovan privremenim rukovoditeljem Medicinskog centra, iz kojeg je organizirao uspješnu evakuaciju 400 bolesnika i liječnika.

No već 11. oktobra, Gunjević je prilikom traženja pomoći za evakuirane bolesnike u Kutini, završio u zloglasnom hrvatskom logoru u Pakračkoj Poljani. Tamo su ga pet dana zlostavljali pripadnici specijalne jedinice pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa. 'Spajali su mi struju na uši, tukli me, ponižavali, gledao sam kako čovjeku na živo nožem buše nogu, nisam četiri dana išao na zahod...', svjedočio je Gunjević o torturama 2012., na suđenjima Merčepu za ratni zločin. Iz ralja Pakračke Poljane, Gunjević je pušten na intervenciju Vladinog povjerenika Vlade Delača, a za njega se založio i tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang.

18. decembra 1991. mu je zapaljena kuća u dijelu grada koji je bio pod kontrolom hrvatske vlasti. Nakon izlaska iz Pakračke Poljane nastavio je živjeti u Hrvatskoj, dok se u sam Pakrac vratio 1995. godine. Poslije ratnih sukoba, svjedočio je ekonomskoj i demografskoj propasti svoga kraja. Zalagao se za očuvanje tekovina Narodnooslobodilačke borbe, te je bio inicijator obnavljanja antifašističkih spomenika Zapadne Slavonije. Napisao je publikaciju 'Postanak, stvaranje i nestanak Gornjih Grahovljana', sela odakle je porijeklom.

Đorđe Gunjević aktivno je učestvovao u životu srpske zajednice Zapadne Slavonije kao član Vijeća srpske nacionalne manjine grada Pakraca i predsjednik Gradske organizacije SDSS-a Pakraca. 'Za Srbe sam bio izdajnik, a za dio Hrvata četnik', rekao je u razgovoru za Novosti 2010. godine kada je Documenta – Centar za suočavanje sa prošlošću izdala njegove dnevničko-memoarske zapise 'Evakuiran u Pakračku Poljanu'. Žiri Jutarnjeg lista te godine nominirao je Gunjevićeve memoare za najbolju publicističku knjigu objavljenu u Hrvatskoj. O Đorđu Gunjeviću, kao istinskom junaku, govori i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću.

- Teško mi je oprostiti se od prijatelja koji je zadužio sve nas spašavajući svoje sugrađane i boreći se za pravednije društvo. Dok će ga u Pakracu i Lipiku prije svega pamtiti po uspješnoj evakuaciji bolnice u rujnu 1991. godine, ja neću nikad zaboraviti njegove bitke za pravdu, za drugove logoraše iz Bučja i Pakračke poljane, za obeštećenje svih civilnih žrtava rata i utvrđivanje  činjenica o svim ratnim zločinima. Ni oslabljeno zdravlje ga nije spriječilo da svjedoči na suđenju za zločine u Pakračkoj Poljani, da zagovara obnovu porušenih i oštećenih spomenika Narodnooslobodilačke borbe u svom kraju i zabilježi sudbinu svojih susjeda iz Gornjih Grahovljana u Drugom svjetskom ratu, ostavljajući pisani trag u dvije vrijedne publikacije – kaže Teršelič.

Prije devet godina, Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović odlikovao je Gunjevića Redom Danice hrvatske za osobiti čin hrabrosti i humanitarno djelovanje na području Pakraca u vrijeme rata devedesetih. Sahrana Đorđa Gunjevića održat će se u četvrtak, 6. juna, u 16 sati na gradskom pravoslavnom groblju na Gavrinici u Pakracu.

Njegova publikacija 'Evakuiran u Pakračku poljanu' dostupna je na Documentinim stranicama.