Što najviše muči stanovnike Virovitičko-podravske županije?
Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore, na posljednjem smo mjestu po razvijenosti i po prihodima. Županiju i sve njezine stanovnike najviše muči prometna izoliranost. Tako, primjerice, od geografskog županijskog središta, Slatine, do prvog autoputa ima više od stotinu kilometara. Kako bismo se povezali sa Zagrebom, težimo izgradnji brze ceste prema Bjelovaru: projektna dokumentacija je u izradi, ali teško da bi ta cesta mogla biti dovršena za manje od pet do sedam godina. Osim toga, stanje postojećih županijskih putova je loše, pa to za sobom povlači i gospodarsku izoliranost. Naime, svakom je investitoru u interesu brz i jednostavan način dopreme i otpreme robe, u suprotnom - nema ulaganja. Broj željezničkih linija relativno je visok i to zbog pruge između Osijeka i Zagreba: tako npr. putnički iz Virovitice prema glavnom gradu polazi jedanaest puta dnevno. No povezanost između županijskih naselja je dosta loša, uslijed toga što je nerentabilno financirati dovoljan broj autobusnih linija.
Ima li ipak u Županiji primjera pokretanja neke proizvodnje?
U Virovitici je veća potražnja za radnicima, a u npr. Slatini ili Orahovici više nema dostupnih radnika jer je industrijska proizvodnja potpuno uništena: tu ne pričamo o kvalificiranoj radnoj snazi koje u tim sredinama već podulje nema, nego ne postoje ni radnici koji bi obavljali bilo kakve fizičke poslove. Tako građevinske tvrtke teško pronalaze radnu snagu, baš kao i drvna industrija u kojoj su natječaji za zapošljavanje stalno otvoreni; o poljoprivrednoj proizvodnji da ne govorimo. Kad bi htjeli ostati ovdje, zaposlili bismo i Sirijce, Kurde, Afganistance…
U kolikoj mjeri iz Županije iseljavaju građani srpske nacionalnosti?
Posljednjih godina Srbi daleko manje iseljavaju odavde od Hrvata: kako im je zapošljavanje bilo otežano, pokretali su privatne poslove, u sklopu kojih je sada zaposleno više građana većinske nacionalnosti od onih srpske. Ponajviše iseljava stanovništvo kojem i nismo bili domicilno područje, dakle doseljenici iz BiH – kojih je otišlo više od 80 posto i oni s Kosova.
Kako komentirate lani raspisane natječaje za sredine s više od pet posto stanovnika manjinske nacionalne pripadnosti?
Rezultati su katastrofalni: što se tiče poljoprivrednika i obrtnika, prošla su samo dva projekta, premda su i ostali prijavljeni prikupili potreban broj bodova. Način odabira nije bio dovoljno jasan, dok smo s onim raspisanim za općine i gradove djelomice zadovoljni – apliciralo se na njega s deset projekata, a za pet su osigurana sredstva. Zadovoljan sam i natječajima koje je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo u sklopu mjera ruralnog razvoja, jer nam je odobreno mnogo projekata.
Koliko u Županiji ima mladih i kako žive, pogotovu oni koji se izjašnjavaju kao pripadnici srpske nacionalne manjine?
Formalnu statistiku o njima nitko ne vodi, ali znamo da je npr. u Slatini lani rođeno 98 djece; njih 18 kršteno je u Pravoslavnoj crkvi. Kako je građana srpske nacionalnosti i pravoslavne vjere u tom gradu nešto manje od deset posto, to pokazuje vitalnost te zajednice. U županijskim školama ipak nema nastave srpskog jezika i kulture po tzv. modelu C, no to je rezultat nedostatka interesa roditelja i učenika za takve nastavne sadržaje, a ne nekakvih onemogućavanja ili zabrana.
Ima li dovršenih ili planiranih projekata vezanih uz srpsku zajednicu Županije?
Svakako da ima: najveći od planiranih je izgradnja Srpskog kulturnog centra u Slatini, multifunkcionalnog objekta u središtu mjesta s više od tisuću četvornih metara sala i ureda, za koji je zemljište darovao SPC – ishođena je i građevinska dozvola, pa bi radovi trebali započeti na proljeće. K tomu, obnavlja se zgrada VSNM-a u Voćinu, a planira se i rekonstrukcija parohijskog doma u tom mjestu, koji bi u sklopu obnove dobio i prostraniju dvoranu otvorenu za javnost. U Voćinu se planira graditi i multimedijski centar u kojem bi bilo sjedište Parka prirode Papuk, koje je sada u Velikoj premda je većina Parka na području naše Županije; time bi se ovdje omogućila nova zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta. Tu su i dva turistička projekta, koja bi mogla pridonijeti doseljavanju ljudi u ovaj kraj.
