Završen je prvi krug lokalnih izbora po novom Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi na temelju kojeg su ukinute 634 funkcije zamjenika načelnika i gradonačelnika u izvršnoj vlasti, te smanjen broj mandata u predstavničkim tijelima. Ali novi zakon na ovim izborima proširio je politički prostor za pripadnike nacionalnih manjina, što će biti vidljivo odmah nakon drugog kruga izbornog procesa i konstituiranja vlasti. Pored toga što dosadašnji, u mnogim mjestima degradirani, zamjenici načelnika i gradonačelnika iz redova nacionalnih manjina postaju jedini zamjenici svojim načelnicima i gradonačelnicima, promjene stižu i u predstavnička tijela: općinska i gradska vijeća i županijske skupštine. Već poslije prvog kruga mnogi su ostali iznenađeni novim pravilima izbora članova predstavničkih tijela jer više nema povlačenja pripadnika nacionalne manjine, pogotovo srpske, sa začelja lista velikih hrvatskih političkih stranaka kako bi bila poštovana forma proporcionalne zastupljenosti jednake udjelu u stanovništvu. Većina hrvatskih županija, uključujući Grad Zagreb, mora tri mjeseca poslije konstituiranja skupština ići na ponovljene, dopunske izbore jer u predstavnička tijela nije ušao dovoljan broj pripadnika srpske zajednice.
Izbori, koji su prije svega srpskoj zajednici donijeli veći manevarski prostor za djelovanje i kreiranje politike na lokalnom nivou, za Samostalnu demokratsku srpsku stranku prošli su vrlo uspješno. Zamjenike župana iz srpskih redova u narednom periodu obnašat će uglavnom članovi SDSS-a koji su uvjerljivo odnijeli pobjedu nad svojim protukandidatima. U Šibensko-kninskoj županiji potvrđen je Ognjen Vukmirović, u Ličko-senjskoj izabran je Milan Uzelac, Karlovačkoj Dejan Mihajlović, Sisačko-moslavačkoj Mirjana Olujić, Požeško-slavonskoj Nikola Ivanović, Virovitičko-podravskoj Igor Pavković, Vukovarsko-srijemskoj Srđan Jeremić, u Osječko-baranjskoj Radomir Čvarković. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pobijedio je Saša Lukić koji je bio zajednički kandidat SDSS-a i SDP-a, dok je u Primorsko-goranskoj županiji zamjenik župana iz srpskih redova SDP-ov Petar Mamula koji je uživao podršku SDSS-a.
Iz redova SDSS-a su i sljedeći izabrani načelnici od Knina do Vukovara: Milan Đurđević u Biskupiji, Goran Reljić u Kistanju, Predrag Burza u Erveniku, Milorad Delić u Vrhovinama, Perica Matijević u Krnjaku, Milan Vrga u Gvozdu, Nikola Arbutina u Dvoru, Zoran Baćanović u Borovu, Dušan Jeckov u Negoslavcima, Jugoslav Vesić u Erdutu, Tihomir Kolarević u Markušici i Danijela Mlinarević u Jagodnjaku. Saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga, kandidatkinja za gradonačelnicu Knina, nije uspjela ući u drugi krug, ali je zauzela treće mjesto s 13,68 posto glasova birača u Kninu.
Drugi izborni krug, 30. maja, čekaju dosadašnji načelnik Donjeg Lapca Ilija Obradović sa SDP-ovim kandidatom Dacom Vlatkovićem, a u Gračacu nakon dva neuspješna izborna ciklusa, Rajko Obradović pokušat će SDSS vratiti na čelo lokalne vlasti protiv HDZ-ovog Roberta Juke.
Milorad Pupovac ističe da su ovogodišnji izborni rezultati dokazali da srpska zajednica podržava politiku pomirenja koju predvodi SDSS
Nakon prvog izbornog ciklusa za načelnika općine, SDSS je izgubio jedino u Trpinji gdje je dosadašnji mandat obranio nezavisni Miroslav Palić protiv Miloša Miodragovića. Za zamjenike gradonačelnika iz redova SDSS-a izabrani su: Željko Džepina u Kninu, Nikola Milović u Skradinu, Stanko Mijić u Obrovcu, Đorđe Busić u Vrbovskom, Duško Grbić u Hrvatskoj Kostajnici, Mirsada Popović Damjanović u Pakracu i Srđan Kolar u Vukovaru. Gradovi u kojima SDSS nije uspio osvojiti mjesto zamjenika gradonačelnika su Ogulin gdje je pobjedu odnio Siniša Ljubojević (DSS) i Glina gdje je izbornim rezultatima potvrđena dosadašnja dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić.
Biračko tijelo srpske nacionalnosti odigrat će veliku ulogu u pojedinim krajevima Hrvatske u drugom izbornom krugu, gdje se naziru promjene prije svega na županijskom nivou, kao u Šibensko-kninskoj županiji gdje dosadašnji kninski gradonačelnik Marko Jelić s malom prednošću ulazi u drugi krug ispred dosadašnjeg HDZ-ovog župana Gorana Pauka.
SDSS je i na ovim izborima uspio ući u županijske skupštine pojedinih županija: u Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji s osvojena dva mandata, a u Ličko-senjskoj županiji s jednim mandatom. Na ponovljene, dopunske izbore, tri mjeseca nakon konstituiranja županijskih skupština, za po dva vijećnika srpske nacionalnosti ide se u Sisačko-moslavačkoj, Primorsko-goranskoj i Kninsko-šibenskoj županiji, dok se po jednog vijećnika ide u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Karlovačkoj, Istarskoj i Zadarskoj županiji te Gradu Zagrebu. Zanimljivo je da se na dopunske izbore ide i za pojedina gradska vijeća, na primjer u Benkovcu, Sisku i Petrinji.
Rezultatima izbora zadovoljan je i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac koji poručuje da će novi politički ciklus srpskoj zajednici na lokalnom nivou pružiti veće mogućnosti za ostvarivanje prava.
- Rezultat koji je SDSS ostvario veoma je dobar i bolji nego što je bio prije četiri godine. S obzirom na smanjeni broj zamjenika načelnika i gradonačelnika, manjinski zamjenici će u nekim slučajevima biti jedini zamjenici u izvršnoj vlasti, što će svakako učiniti njihovu ulogu relevantnijom, važnijom i poštovanijom nego što je to do sada bio slučaj. Isto vrijedi i za izbor vijećnika nacionalnih manjina, u našem slučaju srpske nacionalnosti, koji su se dobrim dijelom "skidali" s niskopozicioniranih mjesta, daleko ispod crte prolaza. Nakon posljednjih izmjena zakona to više nije moguće. Raspisivat će se dopunski izbori putem kojih ćemo imati autentičnije, izabrane predstavnike iz redova srpske zajednice koji će i zastupati interese svoje zajednice - objašnjava Pupovac.
Dodaje da na trend izostanka pripadnika srpske zajednice na kandidacijskim listama utječe negativna društvena i politička klima.
- Svjedoci smo da se od 2011., nakon završetka pregovora sa Europskom unijom, društvena klima u Hrvatskoj znatno pogoršala dolaskom na vlast političkih lidera iz stranaka desnog centra s kojima se razbudio nacionalizam. U Hrvatskom saboru već nekoliko godina vodi se kampanja protiv HDZ-a koji vodi Andrej Plenković zbog suradnje sa SDSS-om i ona se nastoji kompromitirati. Time se održava antisrpska atmosfera, zbog čega i mnoge političke stranke zapravo bježe od bilo kakvih veza sa Srbima, pa tako i od sudjelovanja izjašnjenih pripadnika srpske zajednice na njihovim listama. S obzirom na broj Srba koji žive u Hrvatskoj, na probleme koje oni imaju, takav odnos prema pripadnicima srpske zajednice predstavlja jednu vrstu amoralne i politički krajnje štetne političke prakse ne samo po Srbe i Hrvatsku, nego i za odnose u regiji. Održavanje nacionalističke atmosfere u kojoj malobrojna srpska zajednica ne može participirati ni biti integrirana u politički život kako bi rješavala svoje elementarna pitanja kao što su struja, voda, putevi, zaposlenje, razvoj, kulturna, jezična i obrazovna prava, predstavlja razlog za ozbiljnu brigu - upozorava Pupovac.
Ističe da su ovogodišnji izborni rezultati dokazali da srpska zajednica podržava politiku pomirenja koju predvodi SDSS.
- Naša suradnja s HDZ-om u ovom, kao i u ranijim mandatima, ima za cilj stvaranje međuetničke tolerancije, obnove povjerenja nakon ratnog razdoblja i otklanjanje ratnih posljedica. Imamo obavezu da u mjeri u kojoj mi to možemo, s obzirom na svoju snagu, čuvamo demokratsku stabilnost zemlje. Mnogi s desnice nemaju razumijevanja za to, kao i neki naši prijatelji s ljevice, ali naši birači razumiju i podržavaju našu borbu za čitav niz prava koja još uvijek ne ostvarujemo i za vrijednosti do kojih im je stalo - zaključuje Pupovac.
Podrška u Voćinu veća je od postotka Srba – Igor Pavković
Ovogodišnji izbori iznjedrili su neke pozitivne društvene promjene u pojedinim lokalnim sredinama. Tako stari-novi zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Igor Pavković ističe da je u samom Voćinu, gdje srpska zajednica broji tek pet posto u ukupnom stanovništvu, lista SDSS-a za općinsko vijeće dobila 15 posto glasova, što znači da su za nju glasali i sugrađani hrvatske nacionalnosti.
- Lijep je osjećaj kada naša lista ima podršku od 15 posto birača, a znamo da imamo pet do šest posto stanovništva srpske nacionalnosti. Uspjeh je za nas što imamo ponovljene izbore, ali samo za lokalnu razinu, jer nas barem tu neće predstavljati Srbi koji bi poslužili samo kao ukras na pojedinim političkim listama, nego stvarni predstavnici našeg naroda koje biraju samo pripadnici naše zajednice. Primjera radi, na našem području HDZ je imao Srbe na svojoj listi i to visokopozicionirane na 10. mjestu s kojeg su ušli u skupštinu. Iskustvo je pokazalo da Srbi nisu visoko na HDZ-ovim listama da zastupaju interese srpske zajednice, nego naravno HDZ-a koji ih je i postavio. Nažalost, ti će se izbori održati tek kada se konstituiraju županijske skupštine, gradska i općinska vijeća i kada se izaberu naši novi vijećnici. Tada će već biti održane dvije sjednice predstavničkih tijela. Trebalo je te izbore održati odmah sada, u drugom krugu izbora. To bi bilo prihvatljivije zbog sigurne veće izlaznosti naših birača, ali i nižih troškova. Mi smo se pripremili za te izbore, imamo kandidate. Po sadašnjem omjeru snaga, novoizabrani vijećnici srpske nacionalnosti odlučivat će o vlasti u gradu Orahovici i općinama Novoj Bukovici i Gradini - navodi Pavković.
Potres pojačao probleme – Mirjana Olujić
U Sisačko-moslavačkoj županiji mjesto zamjenice župana iz srpskih redova osvojila je Mirjana Olujić (SDSS) koja na tu poziciju dolazi poslije mandata nevidljivog Dušana Bjelajca. Procedura obnove porušenih domaćinstava, vraćanje vjere u život i predstavnička tijela, pomoć u infrastrukturnim projektima, samo su neki od zadataka koji već čekaju na stolu zamjenice župana u Sisku.
- Samo se upornim radom možemo vratiti u neke normalne tokove. Imamo niz problema koji su bili zastupljeni i prije potresa, a postali su još izraženiji nakon te katastrofe koja je našim sugrađanima uništila teško skrojen mir i kuće obnovljene nakon rata. Prioritet je da poduzmemo sve da se ljudi što prije vrate u svoje domove, da ostvarimo suradnju sa lokalnom vlasti, predstavnicima Vlade, da se najveći problemi počnu rješavati i da to narod vidi jer Banija nema vremena čekati dugotrajne procese - poručuje zamjenica župana Mirjana Olujić.
Novoizabrani zamjenik župana je i Milan Uzelac u Ličko-senjskoj županiji, gdje je SDSS uspio na redovnim izborima osvojiti i jedan mandat u županijskoj skupštini.
- To je ogroman uspjeh s obzirom na to da je broj vijećnika smanjen. Taj jedan mandat je potreban za sastavljanje nove vlasti, pa se nadamo jačim pomacima u ulaganje u infrastrukturu u sredinama gdje žive pripadnici srpske zajednice. Što smo očekivali, to smo i dobili. Apsolutno smo zadovoljni izbornim rezultatima - ističe Uzelac i dodaje da je na ovim izborima vidljiv pad broja stanovnika Ličko-senjske županije.
Zadovoljan rezultatima – Milan Uzelac (Foto: Boris Ščitar/PIXSELL)
- Narod nestaje. Do sada sam prošao pet ciklusa lokalnih izbora i sjećam se kada smo u Udbini imali 650 glasova, sada smo zadovoljni i sa 370. Godišnje u Udbini umire oko 40 ljudi. Ali svojim radom uspjeli smo privući glasače i drugih nacionalnosti za listu SDSS-a za županijsku skupštinu i općinsko vijeće u Udbini, što dokazuju glasovi s pojedinih biračkih mjesta - govori Uzelac.
U Vukovaru mjesto zamjenika gradonačelnika iz srpskih redova osvojio je Srđan Kolar i nakon jednog mandata poraženog DSS-ovog Srđana Milakovića vratio SDSS u izvršnu vlast grada. Pred izazovnim vremenima u Vukovaru – osiguravanje ugroženog mira na vukovarskim ulicama, nastupajući popis stanovništva, borba za dvojezičnost, registracija srpskih škola i razvoj kulturne autonomije – Kolar kaže da će nastojati graditi i podržavati politike koje će osiguravati normalan život.
- Niko nikog ovde ne tera da živi. Naš život u Vukovaru je naš izbor. Moj cilj će biti normalizacija odnosa. Verujem da imamo šanse, samo neke usijane glave moraju drugačije postaviti stvari u svojoj glavi. Generalno sam nezadovoljan odnosom prema srpskoj zajednici. Znamo da postoje politički pamfleti koje političari izgovaraju. Niko ne govori o tome kada su u pitanju druge nacionalne manjine nego samo kada smo mi u pitanju. Rezultati popisa stanovništva biće osnova naših prava zagarantovanih na papiru, ali bojim se da kao i do sada bez političkog uticaja nećemo imati mogućnosti njihova ostvarivanja. Želim da idemo u smeru boljitka, ne treba nam više prošlost koju ne možemo izmeniti, ali itekako možemo budućnost - poručuje Kolar.
