CitizenGO, međunarodna platforma ultrakonzervativnih aktivista koja je poznata po peticijama protiv gej prava, pobačaja ili medijskog sadržaja koji narušava starozavjetno ćudoređe, posljednjih je tjedana sugerirala građanima putem mailova da glasaju za kandidate Domovinskog pokreta i Mosta. Upuštajući se u politički marketing, ta je organizacija po tvrdnjama stručnjaka za ovo područje prekršila odredbe o zaštiti osobnih podataka brojnih građana Republike Hrvatske. Mimo valjane pravne osnove, CitizenGO još prosljeđuje iste podatke sestrinskoj organizaciji registriranoj u Španjolskoj. Budući da ni CitizenGO nije registriran u Hrvatskoj, otvorilo se i pitanje nedozvoljenog stranog utjecaja na izborne procese u Hrvatskoj.
Hrvatska udruga Politiscope, koja se bavi zaštitom privatnosti i osobnih podataka, najavila je Novostima da će CitizenGO uskoro prijaviti španjolskom nadzornom tijelu, od kojeg će tražiti hitru reakciju i izricanje visoke financijske kazne, s ciljem "prekida nezakonite obrade podataka hrvatskih građana i narušavanja integriteta izbornog procesa RH". Hrvatske institucije koje su obaviještene o njihovim aktivnostima zasad su pokazale popriličnu nezainteresiranost.
Miroslav Škoro je, za sada, jedini kandidat za kojeg možemo s visokom dozom sigurnosti tvrditi da je u izborima imao nezakonitu i nelegitimnu pomoć stranih aktera – kaže Duje Prkut iz udruge Politiscope
Izvršni direktor udruge Politiscope Duje Prkut odluku o prijavi obrazlaže tezom da slanje uputa potpisnicima peticija o tome kako glasati na izborima predstavlja obradu podataka u svrhu izravnog političkog marketinga. Ističe da je za to potrebna izravna privola ispitanika, koju CitizenGO sigurno nema.
- To znamo sa sigurnošću jer je potpisnicima njihovih peticija omogućeno tek da daju svoju privolu za informiranje o drugim peticijama. Radi se stoga o grubom kršenju recitala Opće uredbe o zaštiti podataka koji definiraju dobrovoljnu privolu te je takva obrada podataka ujedno nezakonita, jer za nju u ovoj situaciji ne postoji valjana pravna osnova definirana člankom 6. uredbe - kaže Prkut.
Kao dugogodišnji primatelj peticijskih mailova ove organizacije, potpisnik teksta jamac je da nikakva privola za politički marketing nije tražena, niti je dana. Ovdje pritom nije bila riječ o peticijama, nego o nečemu što su nazvali "kampanja". U toj kampanji, naslovljenoj "2021. glasam za vrijednosti!", poslali su u posljednjih nekoliko tjedana desetak mailova koji se odnose na lokalne izbore. Od kandidata su tražili očitovanje o pitanjima poput "slobode priziva savjesti" liječnika. Građane su potom potaknuli da individualnim porukama animiraju političare na lokalnoj razini i tako dobiju odgovore na njihov upitnik. CitizenGO je nakon toga imenovao kandidate koji su pozitivno odgovorili na sugestivna pitanja u njihovoj anketi, namećući ih kao adekvatan izbor. Riječ je, među ostalim, o Miroslavu Škori, kandidatu Berislavu Mlinareviću iz Osijeka kojeg podržava Domovinski pokret te Miru Bulju i Boži Petrovu iz Mosta. U više mailova, posebno nakon prvog kruga izbora, napali su Tomislava Tomaševića i upozorili da će kroz prireze "prisiljavati zagrebačke doktore i medicinsko osoblje na ubijanje nerođenih u gradskim bolnicama" te "financirati kontroverznu LGBTIQ ideologiju". "U Zagrebu imamo alternativu ljevičarskom ekstremizmu!" poručili su uoči drugog kruga, misleći na kandidata Škoru.
Na saslušanju dvaju odbora Europskog parlamenta prije tri mjeseca o sumnjivom financiranju ultraških organizacija u Evropi upravo je platforma CitizenGO imenovana kao primjer organizacije koja je opasnost za demokraciju
Na stranicama CitizenGO Hrvatska građani kojima šalju mailove su, k tome, informirani da njihovi osobni podaci mogu biti dani drugim neimenovanim "lokalnim subjektima CitizenGO" u Hrvatskoj, ali i organizaciji HazteOir.org sa sjedištem u Španjolskoj, koja je osnovala CitizenGO. Prkut kaže da je riječ o davanju osobnih podataka trećim stranama bez valjane pravne osnove.
- Kako CitizenGO ogranak u Hrvatskoj nema pravnu osobnost, možemo pretpostaviti da su kontakt mailovi dani nepoznatim privatnim osobama, koje krše odredbe o zaštiti osobnih podataka upuštajući se pritom u izravni politički marketing - kaže Prkut.
Nepoznato je na koliko privatnih mailova CitizenGO raspačava ovakav i sličan sadržaj u Hrvatskoj, premda oni sami tvrde da ovdje imaju "31.428 podupiratelja".
Novosti su poslale zahtjev nadležnoj Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) da se očituje o ovim aktivnostima navedene organizacije, ali do zaključenja teksta nismo zaprimili njihov odgovor. AZOP je, međutim, još prošle godine upozoren na njihove prakse. U travnju 2020. dobili su prijavu građanke koja je tvrdila da su joj poslali "uznemirujući sadržaj pun dezinformacija i lažnih vijesti" na privatni mail, iako nikada nije dala pristanak za primanje njihovih mailova. Nakon dva mjeseca iz AZOP-a su odgovorili da će ispitati slučaj kako bi se utvrdilo je li došlo do povrede prava na zaštitu njenih osobnih podataka neovlaštenim korištenjem e-mail adrese. AZOP se do danas nije javio s povratnim informacijama.
Prkut smatra da takvo postupanje AZOP-a, koji ni nakon godinu dana nije obavijestio o poduzimanju bilo kakvih radnji, posebno zabrinjava. Razloga za zabrinutost ima više od nekoliko. Posve je, kaže, očito da politika privatnosti platforme CitizenGO, koja se nalazi na internetskoj stranici, ima ozbiljnih propusta, posebno u odnosu na dijeljenje podataka s trećim stranama. Po njemu smo, k tome, sada dobili potvrdu o napadu na integritet izbornog procesa suverene države od strane jedne strane zaklade.
Duje Prkut (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Hrvatska se, smatra on, ovime priključila zapadnim demokracijama koje vode bitku sa stranim državnim, paradržavnim i nedržavnim akterima koji pokušavaju narušiti integritet izbora kao temeljnog demokratskog procesa. Nadrealno mu je i bizarno da je pritom navedena strana zaklada na hrvatskim lokalnim izborima agitirala za kandidata koji je svoju kampanju izgradio upravo na teoriji urote o enormnom utjecaju stranih političkih zaklada i fondacija na hrvatsku politiku i izbore.
- Miroslav Škoro je, za sada, jedini kandidat za kojeg možemo s visokom dozom sigurnosti tvrditi da je u izborima imao nezakonitu i nelegitimnu pomoć stranih aktera - zaključuje Prkut.
Mislio je pritom na činjenicu da je Domovinski pokret, među ostalim, prijavio Tomaševića i Možemo! pod optužbom da su ih financirale strane organizacije, što je po hrvatskim zakonima nedozvoljeno. U Zakonu o financiranju političkih stranaka zabrana financiranja domaćih političkih aktivnosti odnosi se i na strane države, stranke i organizacije. Tvrdnje Domovinskog pokreta pokazale su se besmislenima, ali je zato priča o podršci organizacije koja nije zavedena u registrima udruga i stranih organizacija u Hrvatskoj znatno bliža ovoj zakonskoj osnovi. Ne postoje dokazi o izravnom financiranju, ali je riječ o bjelodanom političkom marketingu koji ide u korist Domovinskom pokretu. Na taj dio priče Gong je uoči drugog kruga lokalnih izbora upozorio Državno izborno povjerenstvo (DIP), tražeći od DIP-a da "adresira ovaj pokušaj stranog uplitanja u prostor donošenja odluka na lokalnim razinama u Hrvatskoj".
U odgovoru koji im je stigao nakon drugog kruga izbora DIP nije ponudio ništa više osim dodatnog niza dilema i pitanja. Iz njihovog očitovanja proizlazi da nisu nadležni jer je CitizenGO agitirao za više kandidata. Da je drukao samo za jednog, onda bi se našlo posla i za ovu izborno-regulatornu instituciju, sugerira njihov odgovor. U Gongu smatraju da je DIP-ova reakcija tek pribjegavanje formalističkom tumačenju da politička promocija nije promocija ako to eksplicitno ne piše i ako se promoviraju kandidati dvije opcije.
- Sadržaj društvenih mreža i e-pošta sugerira kako se ipak radi o promociji. Nema zabune koje je točno kandidate promovirala inicijativa CitizenGO, zato nam je sporno tumačenje DIP-a - kaže izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Oriana Ivković Novokmet (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Pitanje stranih utjecaja na izborne procese u Evropi postalo je jedna od važnijih političkih agendi u tijelima EU-a. Zbog dokazanog financijskog utjecaja ruskih, američkih i drugih protagonista na rasprostranjenu mrežu dezinformacija i na rast krajnje desnice na tlu Evrope upravo se kreiraju zakonodavni alati za suzbijanje pritiska na države članice. Posebni odbor EU-a za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, u travnju ove godine objavio je dokument o prikrivenom financiranju političkih organizacija preko stranih donatora. "Otkrivena je i uloga organizacija trećih strana koje pružaju transnacionalnu financijsku i političku potporu, među ostalima CitizenGo, organizacija koju su osnovali američki i ruski ultrakonzervativci, a koja pokušava koordinirati aktivnosti europskih stranaka ekstremne desnice", piše u tom dokumentu.
Na saslušanju dvaju odbora Europskog parlamenta prije tri mjeseca o sumnjivom financiranju ultraških organizacija u Evropi upravo je platforma CitizenGO imenovana kao primjer organizacije koja je opasnost za demokraciju. Jedna analiza EU-a pokazala je da je u zadnjih 10 godina preko Rusije, SAD-a i evropskih dionika potrošeno najmanje 700 milijuna dolara za aktivnosti organizacija koje se bore protiv ženskih reproduktivnih prava, gej zajednice i zakona koji reguliraju to područje.
Sama organizacija CitizenGO tvrdi da se prvenstveno financira donacijama običnih građana. No u više navrata otkriveno je da su na račun organizacije HazteOir, koja je pokrenula CitizenGO, novac uplaćivali ultrabogataši iz Španjolske i drugih zemalja, direktori iz IBM-a i Nestléa te brojni drugi utjecajni poslovni ljudi.
Organizacija kojoj se, kako smo napisali, prosljeđuju mail adrese hrvatskih građana, osnovala je CitizenGO 2013. godine u Madridu. Danas djeluju na tri kontinenta, odakle koordiniraju peticije milijunima primatelja u 50 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Najčešće se protive istospolnim brakovima, pobačaju i eutanaziji, uz neskriveni prezir prema feministkinjama i LGBT zajednici. No njihov se rad ne zaustavlja samo na peticijama. U Španjolskoj su povezani s ekstremno desnom strankom Vox. U kontaktu su s AfD-om u Njemačkoj, s talijanskom Ligom Mattea Salvinija i Fideszom mađarskog premijera Viktora Orbána. Utvrđena je njihova izravna veza i s meksičkom ultrakatoličkom sektom El Yunque, čiji osnivači imaju impresivan historijat antisemitskih uvjerenja i terorističkih napada u toj zemlji. Prema pisanju španjolskih medija, među ljudima koji vode CitizenGO su članovi ove organizacije.
Osnivač je španjolski pravnik Ignacio Arsuaga, koji je jednom prilikom, ne znajući da razgovara s novinarom, pojasnio metode njihova rada, izrazito referentne za hrvatski slučaj. Donatorima organizacije CitizenGO jamči se anonimnost. Zauzvrat im se pružaju svi resursi na društvenim mrežama i mailing listama za političke kampanje u kojima će, među ostalim, ocrniti protivnike naglašavanjem da podržavaju abortus i prava LGBT zajednice.
U upravnom odboru organizacije CitizenGO sjedi i bivši talijanski eurozastupnik Luca Volonte, koji je početkom ove godine osuđen na četiri godine zatvora zbog uzimanja mita od azerbajdžanskih političara za usluge utišavanja evropskih kritika na račun kršenja ljudskih prava u toj zemlji. Poziciju u odboru organizacije CitizenGO dijeli s ruskim aktivistom Aleksejem Komovim, koji je povezan s oligarhom Kostantinom Malofejevim, pravoslavnim fundamentalistom i financijerom inicijativa po Rusiji, Istočnoj Evropi i drugdje s ciljem "oslobođenja Zapada od političke korektnosti, rodne ideologije i neomarksističke dogme". Komov je izrazito aktivan u Italiji i povezan s tamošnjom krajnjom desnicom. U istom odboru sjedi Brian Brown, utjecajni američki homofob i fundamentalist koji vodi Svjetski kongres obitelji, organizaciju što blisko surađuje s CitizenGO. Na njihovim konferencijama govore je držala i Željka Markić.
Jedan od najvažnijih partnera HazteOira je američki Leadership Institut, blizak Donaldu Trumpu i krajnje desnom krilu Republikanske stranke. Pomažu im, među ostalim, u organizaciji kampova za treniranje konzervativaca po Europi. S Leadership Institutom je povezan i Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta. Uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj strateg Leadership Instituta je pripremao i trenirao Miroslava Škoru.
Do evropske javnosti je prije nekoliko godina došla informacija o tajnom i dugoročnom planu više od stotinu evropskih krajnje desnih organizacija o penetraciji u državne institucije i tijela Unije. Njihova ciljana vizija Evrope pod imenom Agenda Europe – s naglaskom na očuvanje bjelačke većine, totalnu zabranu pobačaja, kriminalizaciju gejeva i onemogućavanje raskida brakova – više se od bilo kojih drugih stvarnosnih inicijativa približila sadržaju distopijskog romana "Sluškinjina priča" autorice Margaret Atwood. Osnivače inicijative, u kojoj rodonačelnici platforme CitizenGO imaju značajnu ulogu, u Hrvatsku je minulih godina dovodio Bartulica. Na njihovim sastancima bila je i Željka Markić.
