Novosti

Politika

Hidžab ugrožava režim

Iranske vlasti imaju mnogo iskustva u suzbijanju i razbijanju prosvjeda. No aktualni prosvjedi imaju socijalni potencijal s kakvim se režim nije suočio otkako postoji

Large internacionala pono%c5%a0

Sukobi prosvjednika i policije na ulicama iranskih gradova (foto SalamPix/ABACA)

Četiri tjedna u Iranu traju prosvjedi zbog smrti 22-godišnjakinje Mahse Amini koju je sredinom rujna privela moralna policija zbog neprikladnog odijevanja, suprotnog propisanom nošenju hidžaba. Amini je u pritvoru preminula, a umrla je zato što su je policajci nasmrt pretukli. Za razliku od prosvjeda iz 2019. koji su bili potaknuti cijenom goriva ili prosvjeda iz 2017. potaknutih inflacijom, aktualni ne prestaju i imaju tendenciju širenja. Ne prosvjeduju samo mladi, ne prosvjeduju samo žene, a ne prosvjeduje se samo u Kurdistanu odakle je Amini. Do pouzdanih informacija teško je doći. Ono što manje-više jest pouzdano je podatak o više od 180 ubijenih od početka prosvjeda, više stotina je ranjenih, a uhićenih na tisuće. Pouzdan je i podatak da je stanje u iranskom dijelu Kurdistana najteže. Iranske snage sigurnosti u utorak su intervenirale u Sanandadžu, sjedištu provincije, ne bi li razbile demonstracije. Navodno je na prosvjednike pucano bez ikakve kontrole i korišten je suzavac. Norveška grupa za zaštitu ljudskih prava Hengaw javlja da su na lokalni aerodrom prebačeni borbeni zrakoplovi, a britanski list Guardian, pozivajući se na prosvjednicu, javlja da su pripadnici Korpusa iranske revolucionarne garde masakrirali prosvjednike.

Prosvjedi imaju duboke socijalne korijene, a obveza nošenja hidžaba, ne tako oštra kao u vrijeme pobjede islamske revolucije 1979. godine, ali nanovo osnažena jačanjem konzervativne struje u iranskoj politici i pobjedom Ebrahima Raisija na predsjedničkim izborima prošle godine, tek je najvidljiviji među razlozima za nezadovoljstvo. Ne čudi što vrije u Kurdistanu iako je iranski dio te pokrajine tradicionalno smatran mirnim, barem u usporedbi s iračkim i turskim. Represija nad Kurdima, narodom izraženog separatizma, u Iranu jest manja, ali je i bolje prikrivena negoli primjerice u Turskoj. Ne čudi ni što vrije među tradicionalno borbenim i angažiranim studentima. Oni su imali važnu ulogu u pobjedi islamske revolucije, mogli bi imati važnu ulogu i u njenom okončanju. Iran je lani zabilježio skroman ekonomski rast od 1,7 posto, ali bilježi inflaciju veću od 30 posto. Nuklearni sporazum sa Zapadom je propao, a s njime i nada u bolji život koji je trebao uslijediti nakon ukidanja ekonomskih sankcija. Nemalom broju Iranaca smeta i to što vlast ima dovoljno novca za ambiciozne vojne pothvate – od ponovnog aktiviranja nuklearnog programa nakon propasti sporazuma, do angažmana u nizu sukoba i ratova u regiji – od Sirije do Jemena.

Režim represiju vježba i na nekim od najuglednijih Iranaca. Zbog podrške demonstrantima putovnica je oduzeta Aliju Daeiju, najboljem strijelcu u povijesti iranske nogometne reprezentacije. Na udaru vlasti je i druga nogometna legenda Ali Karimi, popularna glumica Sahar Dolatshahi, režiser Mehran Modiri. Vlast je od početka tjedna svjesna i nove opasnosti. Zapadni mediji javljaju da su se studentima u prosvjedima pridružili radnici u rafinerijama nafte Abadan i Kangan te zaposleni u nuklearnoj elektrani Bushehr. Studenti su imali važnu ulogu u dolasku Ruholaha Homeinija na vlast 1979. godine, ali režim šaha Reze Pahlavija ekonomski je dotukao štrajk u rafinerijama. Vlasti ne ide na ruku ni to što je vrhovni vođa Ali Hamenei u 84. godini, a već ta činjenica, ako ništa drugo, otvara pitanje i raspravu o nasljedniku. Što se vrhovnog vođe tiče valja imati na umu da je Korpus iranske revolucionarne garde pod njegovom izravnom kontrolom. Nije prvi put da je smrt mlade žene izazvala snažne prosvjede u Iranu. Prije 13 godina prosvjede je potaknula smrt Nede Aghe-Soltan, ustrijeljene na prosvjedu potaknutom sumnjom u regularnost predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio konzervativni tvrdolinijaš Mahmud Ahmadinedžad. Iranske vlasti imaju mnogo iskustva u suzbijanju i razbijanju prosvjeda, ali zasad u rukama još uvijek imaju jake karte. No aktualni prosvjedi imaju socijalni potencijal s kakvim se režim nije suočio otkako postoji.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više