Državljanstvo ubijenih i poginulih često diktira i koliki i kakav će biti medijski odjek, pa i kakve će biti globalne političke, vojne, ekonomske i druge reakcije. Za tko zna koliko mrtvih u seriji građanskih ratova u Kongu uglavnom nikoga nije bilo briga jer to su Kongoanci, državljani zemlje koja je važna zbog rudnog blaga, ali nije moćna pa za njihove mrtve ne treba mnogo brinuti.
Smrt trojice američkih vojnika u bazi Toranj 22 u Jordanu rezultirala je raspravom o tome jesmo li na rubu trećeg svjetskog rata i kada i kako će se (ne i hoće li se) niz sukoba i ratova na Bliskom istoku proširiti i objediniti u jedan veliki rat, onaj protiv Irana. Dakle trojica američka vojnika ubijena su u bazi svoje vojske u stranoj zemlji. Napad je izvršen dronom, globalno je odmah zaključeno da je iza napada, bilo kao organizator bilo kao inspirator, Iran.
Nije tako nešto teško izreći, Iran doista jest uključen u sve bliskoistočne ratove i sukobe. Teheran, naravno, odbacuje bilo kakvu odgovornost za to, ali sigurno se raduje tome što američka vojska ima tri vojnika manje, a njih 34 su ozlijeđeni. Odgovornost za napad preuzela je proiranska skupina iz Iraka Islamski otpor, navodno labava konfederacija brojnih milicija koje Iran podržava u Iraku.
Nije trebalo dugo čekati na izjave u kojima se oružjem ne samo zvecka nego ono "zuji, zveči, zvoni, zvuči". Na što bi sličio otvoreni rat s Iranom bolje je i ne zamišljati, bit će da bi sve čemu svjedočimo na Bliskom istoku bilo pretvoreno u fusnotu u usporedbi s tim ratom.
Novog velikog rata ipak neće biti. Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da je odlučio kako će Sjedinjene Države odgovoriti na napad dronom i zaključio "da nam ne treba širi rat na Bliskom istoku". Kako će odgovoriti zasad nije znano, ali na temelju dosadašnjih iskustava ponešto se može naslutiti.
Vjerojatno će vojska i službe SAD-a tragati za čelnicima Islamskog otpora, a kada ih lociraju, onda će i oni, baš kao i Islamski otpor, koristiti dronove ne bi li ih likvidirali. Nekakve mjere, vjerojatno ekonomsko-diplomatske naravi, mogu se očekivati i prema Iranu. Biden je izjavio da Islamsku Republiku smatra odgovornom jer "opskrbljuje oružjem ljude koji su to učinili". Američki ministar obrane Lloyd Austin izjavio je pak da će poduzeti "sve potrebne radnje" da obrane svoje vojnike.
Pogibija trojice američkih vojnika u stranoj zemlji globalno je protumačena kao velika eskalacija tenzija kojih u tom dijelu svijeta i inače ne nedostaje. Napad na bazu Toranj 22 u kojoj je oko 350 američkih vojnika, a koja je strateški smještena na jordansko-sirijskog granici, prvi je smrtonosan napad na američke vojnike otkad je u listopadu izbio rat Hamasa i Izraela.
Konkretan učinak dosadašnjih američkih verbalnih prijetnji je moratorij na vojne operacije protiv američkih snaga u regiji koji je proglasila proiranska iračka milicija Kataib Hezbolah (Brigade Hezbolaha) i to "kako bi se spriječile neugodnosti po iračku vladu". I oni će, baš kao čelnici SAD-a, nastaviti sa zaštitom. Čelnici SAD-a nastaviti će štititi američke trupe u regiji (nije znano kako), a Kataib Hezbola nastavit će štititi "naš narod u Gazi na druge načine", ni to nije znano kako.
