Belgijski kralj Philippe prošlog tjedna bio je u sedmodnevnom posjetu bivšoj koloniji Demokratskoj Republici Kongo, prvi put otkad je 2013. zasjeo na kraljevski tron. Službeni je cilj posjeta nastaviti proces započet prije dvije godine kraljevim pismom kongoanskom predsjedniku Felixu Tshisekediju u kojemu je izrazio žaljenje zbog kolonijalnih zločina, no bez formalne isprike. Tom prilikom, u govoru pred parlamentom Konga rekao je da je "kolonijalni režim bio temeljen na eksploataciji i dominaciji" te izrazio "najdublje žaljenje narodu Konga i svima koji još uvijek pate zbog rana iz prošlosti". U zasebnoj ceremoniji belgijski je kralj predsjedniku Tshisedekiju predao veliku drvenu masku, prvi od više od 84 tisuće artefakata pokradenih tijekom kolonijalne vladavine. Predmeti čine čak 70 posto svega što je izloženo u belgijskom Kraljevskom muzeju centralne Afrike, pa se ni restitucija neće obaviti odjednom, već će vlasti Konga za svaki pojedinačni predmet morati podnijeti zahtjev. Ni drvena maska nije definitivno vraćena već "posuđena na neograničen rok". Spomenuti su predmeti tamo dospjeli u vrijeme dok je tadašnji kralj Leopold II teritorijem Konga upravljao kao svojim privatnim posjedom. Takvim ga je proglasio 1885. i naredna dva desetljeća nemilice eksploatirao. Robovi su morali ispunjavati kvote za isporuke gume i slonovače, a sela kojima to ne bi pošlo za rukom kažnjavala su se torturom, ubojstvima i "isporukama" otkinutih glava. Dvadesetak godina kasnije, 1908. Kongo je stavljen pod vlast belgijske države, no brutalna se eksploatacija nastavila.
Iako je kralj Philippe u svom govoru izrazio žaljenje, mnogi u Kongu nadali su se formalnoj isprici, činu koji bivše kolonijalne sile izbjegavaju jer otvara put potencijalno golemim tužbama. No zato je vladajuća stranka kralja dočekala s transparentom na kojemu je pisalo "zajednička prošlost". S Philippeom i suprugom došao je, naime, i belgijski premijer Alexander De Croo, čiji je pak zadatak raditi na "jačanju ekonomske suradnje i privlačenju investicija". Belgijske vlasti uskoro bi trebale vratiti i jedini postojeći tjelesni ostatak prvog demokratski izabranog predsjednika Konga Patricea Lumumbe; njegov zub sa zlatnom navlakom. Lumumba je za predsjednika izabran 1960. godine, a već tri mjeseca kasnije, u atmosferi CIA-inog planiranja atentata zbog približavanja Sovjetskom Savezu, svrgnut je u državnom udaru. Vlasti odmetnute regije Katange mučile su ga i ubile, uz prisustvo belgijskih vlasti. Tijelo mu je potom raskomadano i uništenom kiselinom, a jedan belgijski policajac kao trofej je uzeo Lumumbin zub, pa ga u svojoj kući držao narednih 40 godina. Zub se trenutno nalazi u sefu ureda belgijskog federalnog tužiteljstva, gdje će biti do 20. lipnja kada će ga premijer predati njegovim potomcima. Belgijski parlament godinama je nevoljko provodio istragu o ubojstvu Lumumbe, a u njoj je zaključeno da je belgijska vlada "moralno odgovorna" za ubojstvo, no ništa više od toga.
Procjenjuje se da je u prvih 20 godina belgijske, odnosno Leopoldove vladavine nad Kongom, jedne od najbrutalnijih kolonijalnih vladavina u Africi, uslijed ropskog rada, ubijanja, bolesti i gladi umrlo 10 milijuna Kongoanaca. Unatoč tome, kolonijalna prošlost ne izučava se dovoljno u školama, a nešto otvorenije o tome se govori tek odnedavno. U vrijeme antirasističkih protesta 2020., koji su se iz Amerike prelili u Evropu, vandalizirani su spomenici kralju Leopoldu II, a osnovana je i komisija koja bi uskoro trebala objaviti izvještaj o "dekolonizaciji" javnih prostora u belgijskim gradovima.
