Koliko je trenutačno na slunjskom području građana i građanki srpske nacionalnosti?
Teško je odgovoriti na to pitanje, jer se taj broj često mijenja. Tako je po popisu stanovništva 2011. ovdje živjelo oko 5.100 ljudi, od čega 535 ili desetak posto srpske, a oko 88 posto hrvatske nacionalnosti. Slunj administrativno pokriva područje koje se rasprostire na 393 četvorna kilometra, na kojem je prema nekim podacima, otprije dvije godine živjelo oko 4.200 stanovnika, dakle devetstotinjak manje nego u vrijeme popisa 2011. Kakvo je brojčano stanje danas, nekoliko mjeseci prije novog popisivanja, nemoguće je sa sigurnošću reći, ali je spomenuti trend smanjivanja vjerojatno nastavljen. Što se samog Slunja tiče, u gradu živi najviše pedesetak pripadnika naše zajednice. Većina nas je okupljena oko mjesnih odbora Veljuna i Primišlja i u selima Poloj, Šljivnjak, Visočka, Bandino Selo i Lapovac; ima nas i u Točku, no ondje nismo većina.
Kakvi su opći životni uvjeti, odnosno osnovna infrastruktura, dostupnost i putovi, mogućnosti opskrbe, javnog prijevoza?
Struju imaju sva naselja, a gradski vodovod Veljun, Lapovac i Točak. U ostalim se selima opskrbljuju vodom iz bunara ili kišnicom iz cisterni. Po namirnice se uglavnom odlazi u Slunj, Krnjak ili Karlovac, iako u neka naselja stižu i pokretne trgovine. Starijim ljudima je putem slunjskog Crvenog križa osiguran besplatan prijevoz do općinskog središta, a ostali se oslanjaju jedni na druge.
Što su onda najveći problemi slunjske srpske zajednice?
To je svakako nedostatak ljudi mlađe životne dobi, onih koji mogu raditi i pokrenuti nešto što stariji više nisu u stanju. Pored toga, valjalo bi asfaltirati ili bar redovito nasipati puteve koji su u dosta lošem stanju. Pokušavamo ih popravljati, ali s tim se ide presporo.
Kako surađujete s gradskim i županijskim vlastima te organizacijama srpske zajednice?
Suradnja sa slunjskom vlašću je zadovoljavajuća, a odlična je ona na županijskoj razini, odnosno sa dožupanom iz naših redova Mirkom Martinovićem: on nam je stalno na raspolaganju, njegova su vrata za nas uvijek otvorena. Takva je i suradnja s općinom Krnjak i njezinim načelnikom Dejanom Mihajlovićem, kao i ona s predsjednikom VSNM-a Karlovačke županije Ilijom Matijevićem. Ogranci SNV-a i SDSS-a iz Zagreba prednjače u pomoći ovdašnjem stanovništvu putem različitih donacija, ali i savjetodavno.
Ovih ste dana napokon uredili radne prostorije slunjskog VSNM-a, pa nas zanima imate li već planova zacrtanih za sljedeću godinu?
Planiramo i dalje raditi na provedbi zadataka i ciljeva vezanih uz ono zapisano u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Pored toga, želimo popraviti krovište i preurediti ostatak prostora Mjesnog ureda u Veljunu te nabaviti uredsku opremu za potrebe VSNM-a. Kao i dosad, pružat ćemo svu moguću pomoć stanovnicima Primišlja i Poloja u rješavanju problema i uređenju prostorija tamošnjih odbora, brinuti o našim ljudima u Kordunskom Ljeskovcu i Sadilovcu u rakovičkoj općini. Nastavit ćemo saradnju sa slunjskim Crvenim križem vezanu uz pomoć starijim i nemoćnijim osobama i projekt Zaželi!. Inače, obnovu naših prostorija gradske su vlasti pomogle s 15.000 kuna, a kako imamo podršku gradonačelnika, krnjačkog načelnika i dožupana, gajimo optimistička očekivanja vezana uz financiranje VSNM-a u sljedećoj godini. Naravno, uključit ćemo se aktivno u popis stanovništva 2021. i lokalne izbore narednog proljeća.
Za kraj, recite nam ponešto i o sebi osobno?
Imam 52 godine, udana sam majka dvoje djece. Živim u Veljunu, a zaposlena sam u slunjskom Crvenom križu. Po zanimanju sam inače upravna referentica. Niz godina sam članica krnjačkog pododbora Prosvjete, a u SDSS-u sam od 1998. I moj suprug Predrag, inače predsjednik MO-a Veljun, u istoj je stranci.
