Tomislav Galović, obnašatelj dužnosti prodekana zagrebačkog Filozofskog fakulteta za organizaciju i razvoj te jedan od troje kandidata za čelnu poziciju te visokoškolske ustanove, odustao je u ponedjeljak od kandidature za dekana.
Galović je, kako je izvijestio Filozofski fakultet, još početkom studenoga, točnije 2.11., uputio o.d. dekana Miljenku Šimpragi "Pritužbu zbog kompromitacije izbornog postupka za izbor dekana Filozofskog fakulteta i obavijest o mogućem odustajanju od kandidature".
"Nisam dalje spreman sudjelovati u predstavi u kojoj se akademski postupak izbora dekana profanira i manipulira u najširoj javnosti kako bi se učinci javnih manipulacija na Fakultetu koristili za postizanje njegova unaprijed zadanog ishoda", napisao je Galović, zaključivši da će odustati od izbornog procesa ako će se odvijati na on-line sjednicama Fakultetskog vijeća, jer bi to, kako piše Galović, značilo da je "otvoren za najširu javnost i da omogućuje nastavak medijskih manipulacija".
S obzirom da je Fakultetsko vijeće 25. studenoga donijelo upravo takvu odluku da kandidati svoje programe obrazlože na elektroničkoj sjednici, Galović je odustao, tako da su u utrci ostali Renata Geld i Neven Jovanović, koji bi, kako stoji u saopćenju FF-a, 2. prosinca, u srijedu, predstavili svoje vizije budućnosti Filozofskog.
Podsjetimo da su Novosti prije mjesec dana pisale o neuobičajenoj sličnosti Galovićevog dekanskog programa s onim Ivane Franić, koja se 2017. godine također kandidirala za to mjesto. Sličnost je bila tolika da nije bio problem zaključiti da su pojedini dijelovi isti ili gotovo isti. Taj tekst, a o istoj temi pisalo je još nekoliko portala poput Telegrama, Srednje.hr, 24sata i Studentskog.hr-a, profesor Galović nazvao je "devijacijom" kojom je doveden u neravnopravan položaj i koji je usmjeren na njegovu osobnu i profesionalnu diskreditaciju te kompromitaciju. U kojoj mjeri su programi slični, možete pročitati ovdje.
"Svojom kandidaturom postao sam meta prepoznatljivog medijskog komplota koji nema ambiciju medijskog praćenja i izvještavanja javnosti o zbivanjima na Fakultetu i Sveučilištu, nego kontinuiranom medijskom kampanjom, koja se povremeno pretvara u medijski linč, ulazi u ulogu aktera koji, u dosluhu s pojedinim agilnim djelatnicima Fakulteta, želi zbivanja usmjeravati prema unaprijed određenim ciljevima koji nisu akademske naravi", piše Galović pa nastavlja: "U prepoznatljivoj koreografiji tri uigrana portala konstruirana je nepostojeća afera prepisivanja programa na temelju dokumenata koji, kako uglas ponavljaju, 'ovih dana kruže Filozofskim fakultetom', da bi me se moglo optužiti za 'ozbiljno akademsko nepoštenje' i tako diskreditirati kao autora, ali i kao osobu", piše dalje blizak suradnik o.d. dekana FF-a Šimprage, kojeg je rektor Damir Boras postavio na tu funkciju.
Galović pritom ne objašnjava kako je došlo do u najmanju ruku neuobičajene podudarnosti u njegovom programu i u tri godine starom programu Ivane Franić. Jednako tako nije objasnio potpisanom novinaru Novosti koji je, pišući tekst prije mjesec dana, bezuspješno pokušao od njega dobiti izjavu fiksnim telefonom, pozivom na mobitel, SMS porukom i e-mailom.
Prema njegovim riječima, postupak je kompromitiran i činjenicom da je jedna od kandidatkinja za poziciju dekana (misli na Renatu Geld) imala 12-minutni televizijski nastup, što je za njega neprihvatljivo, jer je program morala najprije prezentirati Fakultetskom vijeću, te da je članica Fakultetskog vijeća Željka Kamenov dan uoči sjednici uputila e-mail članovima Vijeća s tekstovima na portalima, što je Galović nazvao "skandaloznim ispadom".
Podsjetimo da se Izvanredna sjednica Fakultetskoga vijeća trebala održati 28. listopada i da su na njoj kandidati trebali predstaviti programe, a članovi Vijeća tajnim glasanjem izabrati kandidata za dekana i tu odluku uputiti Senatu zagrebačkoga Sveučilišta na potvrdu. Međutim, Šimpraga je naprasno odlučio da se ona održi u tri termina. Takvu odluku članovi Vijeća nisu prihvatili tražeći da se sjednica održi uživo ili on-oline, pa su i Šimpraga i Galović napustili sjednicu na kojoj su bili gotovo svi članovi Vijeća.
