Više od trideset fakulteta u Srbiji recentno je blokirano, a podršku im ovih dana šalju i studenti i studentice iz Zagreba, Sarajeva, Ljubljane. Traže odgovornost zbog smrti 15 ljudi u nesreći na novosadskom željezničkom kolodvoru i puštanje prosvjednika iz pritvora. Na zagrebačkim se fakultetima posljednjih mjeseci također odvijaju različiti pokušaji studentskog organiziranja i javnog akademskog istupanja, a tiču se primarno genocida u Gazi.
Kolektiv Studentice za Palestinu od proljeća na Filozofskom fakultetu pokušava na dnevni red staviti Palestinu kao temu. U novembru je Fakultetsko vijeće FFZG-a zatvorilo svoja vrata i prostor za diskusiju predstavnicima studentica i studenata odbijanjem prijedloga Studentskog zbora da se u dnevni red redovne sjednice uvrsti točka "Rasprava i glasanje o zahtjevima inicijative Studentice za Palestinu".
Studentice za Palestinu zahtijevaju da FFZG objavi izjavu osude genocida i kolonijalne okupacije, odnosno izjavu podrške palestinskom narodu u njihovom otporu genocidnoj politici cionističkog režima te da se kao institucija svojom izjavom FFZG pridruži globalnom pozivu na prekid vatre; da Uprava FFZG-a objavi potpuni popis suradnji s izraelskim sveučilištima i drugim izraelskim institucijama, organizacijama i inicijativama; da FFZG prekine svaku suradnju s izraelskim sveučilištima i drugim izraelskim institucijama koje na bilo koji način sudjeluju u cionističkoj okupaciji, aparthejdu i agresiji nad palestinskim narodom; da FFZG uspostavi sustav institucionalne podrške palestinskim studentima i obiteljima izbjeglima u Hrvatsku, osobito u vidu pojednostavljenog upisa u studijske programe, pravne podrške pri administrativnim postupcima, te omogućavanja besplatnog pristupa tečaju hrvatskog jezika u sklopu Croaticuma.
Fakultetska uprava na njihove se zahtjeve mjesecima oglušuje, ali neki se pomaci ipak događaju na razini pojedinih fakultetskih odsjeka. U novembru je Odsjek za sociologiju javno objavio Izjavu povodom ratnih zbivanja u Pojasu Gaze, kojom iskazuju solidarnost s palestinskim narodom i upozoravaju akademsku i širu javnost na masovne zločine na tom području. U toj izjavi navode strahotne razmjere uništavanja Gaze, među ostalim i skolasticid i potpuno uništavanje sveučilišta i škola u Gazi. Spominju i ilegalnost okupacije palestinskih teritorija, te pozivaju "akademske institucije i političke aktere, te Vladu RH, na moralnu i političku odgovornost koja nalaže da se oglase povodom masovnih zločina u Gazi, pozovu na prekid vatre, zatraže odgovornost za zločine koji su počinjeni te inzistiraju na političkom rješenju putem mirovnih pregovora". Dodatno, Vladu RH pozivaju da se pridruži 146 država članica UN-a i 11 država članica EU-a te prizna Palestinu kao neovisnu državu.
Izjavu Odsjeka za sociologiju javno su podržala još dva odsjeka, Odsjek za komparativnu književnost i Odsjek za filozofiju (s time da je Odsjek za komparativnu književnost svoju podršku objavio na društvenim mrežama, a Odsjek za filozofiju je outan u članku u Jutarnjem listu). Od izvora s FFZG-a doznajemo da je u međuvremenu još nekoliko odsjeka dalo svoju podršku toj izjavi, ali samo preko internih studentskih i fakultetskih lista (Odsjek za pedagogiju, Odsjek za psihologiju, Odsjek za fonetiku, Katedra za turkologiju, Odsjek za anglistiku). Pitanje je zašto većina odsjeka bira svoju podršku zadržati na internoj fakultetskoj razini, uzevši u obzir da se radi o politički poprilično mlakoj izjavi koja se objavljuje nakon više od godinu dana, a sadržajno je takva da je bez ikakvih velikih kalkulacija, rizika i straha mogla biti objavljena krajem lanjske godine.
Indikativno je i da u toj izjavi nisu podržani zahtjevi Studentica za Palestinu, koje se valjda ocjenjuje preradikalnima, a pritom valja uzeti u obzir da se upravo zahvaljujući kontinuiranim naporima studentica i studenata ikakvo javno pozicioniranje na FFZG-u uopće i dogodilo. Dekanatu FFZG-a poslali smo upit kako se oni određuju prema izjavi koja se širi fakultetskim odsjecima i hoće li uskoro na razini čitavog FFZG-a biti podržana osuda zločina u Gazi, ali odgovor do završetka ovog teksta nismo primili.
Pokušali smo doznati što se i kako oko Palestine zbiva na još dva zagrebačka fakulteta, Fakultetu političkih znanosti i Pravnom fakultetu. Studentski zbor FPZG-a pitali smo jesu li tijekom posljednjih 14 mjeseci pokušali inicirati javno izjašnjavanje FPZG-a, ali odgovor na upit (još uvijek) nismo dobili. Međutim, iz drugih smo izvora povezanih s tim fakultetom doznali da je među članovima Studentskog zbora postojala značajna rasprava na temu genocida u Gazi, ali je većina članova odlučila da se oko toga dalje ne aktiviraju, pri čemu je pobjednička linija argumentacije bila ta da se "trebaju držati studentskih pitanja".
Iz javno dostupnih zapisnika sa sjednica Fakultetskog vijeća FPZG-a doznali smo da je na sjednici od 24. oktobra docentica na Odsjeku za medije i komunikaciju Dina Vozab informirala članove tog vijeća o Inicijativi za akademsku solidarnost i epistemičku pravdu, koja je u julu objavila pismo kojim se izražava solidarnost akademske zajednice u Hrvatskoj prema žrtvama genocida u Gazi. Vozab je prisutne pozvala da podrže i potpišu pismo, ali o toj se točki dnevnog reda nije glasalo, već je bila informativne naravi.
Dekanat FPZG-a pitali smo kako se određuju prema akademskim inicijativama koje se tiču zbivanja u Gazi i solidarnosti s palestinskim narodom. Prodekan Višeslav Raos u odgovoru navodi da "Fakultet političkih znanosti njeguje kulturu slobode govora i mišljenja, osobne odgovornosti te akademske neutralnosti i objektivnosti. Slijedom toga, Fakultetsko vijeće je u listopadu ove godine zaključilo kako svaki nastavnik individualno treba odlučivati o iznošenju svojih stavova o ratnim zbivanjima na Bliskom istoku. Dio nastavnika i studenata dao je svoj potpis na izjavu o ratu u Izraelu i Palestini koja cirkulira u akademskoj zajednici. U posljednjih godinu dana, na Fakultetu političkih znanosti održano je više rasprava, pozvanih predavanja i tribina o ratu na Bliskom istoku, a na nastavi su, između ostalog, gostovali i veleposlanici Egipta, Irana te Izraela. Ono što kao Uprava možemo reći u ime svih zaposlenika je da izražavamo žaljenje zbog stradavanja u nemilim sukobima na Bliskom istoku te se nadamo njihovom što skorijem okončanju".
S obzirom na višestruko evidentirana i raznolika kršenja međunarodnog prava, kao i brojne reakcije međunarodnih pravnih tijela na zločine u Gazi, zanimalo nas je i kako se Studentski zbor i dekanat Pravnog fakulteta u Zagrebu postavljaju prema ovoj temi. Njihove odgovore do zaključenja ovog teksta nismo dobili. O atmosferi na tom fakultetu voljna je govoriti studentica Iva Ćurković, koju neodgovaranje sa spomenutih adresa ne iznenađuje. Inspirirana zalaganjem kolegica s FFZG-a u vezi prekida institucionalne suradnje njihovog fakulteta s izraelskim sveučilištima, Ćurković se 31. oktobra prijavila za poziciju nove autorice u studentskom časopisu "Vox studentium" Pravnog fakulteta. Za prijavu je trebalo poslati životopis i kratko motivacijsko pismo.
- S obzirom na to da nikad prije nisam pisala za neku publikaciju i da sam u svojem motivacijskom pismu eksplicitno navela da je tema o kojoj bih htjela pisati "Palestina i akademska šutnja o trenutnom genocidu u Gazi", nisam očekivala ikakav daljnji kontakt s urednicama časopisa. No, javile su mi se i pitale jesam li slobodna za intervju - priča nam Ćurković.
Studentica prava Iva Ćurković htjela je surađivati sa studentskim časopisom, a u motivacijskom pismu navela je da bi pisala o Palestini. Nakon intervjua s urednicama dobila je mail kojim je obaviještena da nije izabrana za autoricu
Dvije urednice časopisa su joj nakon uvodnog razgovora o studiju rekle da su pročitale njenu prijavu i da bi "i one o tome htjele pisati", ali su spomenule svoje zadrške.
- Spomenule su da mi "nitko neće reći da o nečemu ne mogu pisati", ali da "fakultet financira printanje časopisa". Također su navele da se u časopisu ne smijemo priklanjati političkim stranama, sukladno Statutu. Objasnila sam im kakav članak sam imala na umu. Planirala sam izložiti događaje koji su se odvili proteklih godinu dana u Gazi, spomenuti odluku Međunarodnog suda pravde u sporu JAR-a i Izraela te provesti intervjue s dvoje palestinskih studenata koji žive i studiraju u Zagrebu. Na kraju članka sam planirala postaviti pitanje u stilu "Zašto naš fakultet o ovome šuti?" - objašnjava Ćurković.
Jedna od urednica rekla joj je da "može pitati dekana što misli o temi sljedeći tjedan", jer ga je "ionako trebala vidjeti iz nekih drugih razloga".
- Unatoč tome što mi "nitko neće reći o čemu mogu ili ne mogu pisati", očito je za ovu temu bio potreban dekanov blagoslov. Pitale su me i bi li, ako o ovoj temi ne mogu pisati, svejedno bila voljna pisati za časopis o drugim temama ili bih to vidjela kao oblik cenzure. Odgovorila sam da mogu pisati i o drugim temama, pogotovo o kršenju ljudskih prava, ali da bih nemogućnost pisanja o Gazi vidjela kao cenzuru i da o drugim temama mogu pisati nakon članka o Gazi. Nakon intervjua sam čak mislila da ću dobiti poziciju autorice. Unatoč tome, dan kasnije sam dobila mail od urednica da me nisu izabrale kao novu autoricu - govori nam studentica.
Ćurković naglašava da ne krivi urednice časopisa za taj potez.
- Iako su imale priliku napraviti nešto hrabro i nužno, one su ipak studentice koje se obrazuju i djeluju unutar fakulteta koji već ionako radi sve što može da svojim studentima oteža studij. Ono što je zastrašujuće je da ni profesori ni fakultet kao institucija nemaju komentara o stanju u Gazi, makar to bila mlaka izjava o humanitarnoj katastrofi i pozivanje na "mir". Nažalost, studenti slijede njihov poražavajući primjer - poentira naša sugovornica.
