Pišući svoj dekanski program Tomislav Galović, obnašatelj dužnosti prodekana zagrebačkog Filozofskog fakulteta za organizaciju i razvoj te jedan od prijavljenih kandidata za poziciju čelnog čovjeka te visokoškolske ustanove, blago rečeno poslužio se dekanskim programom Ivane Franić iz 2017. godine kako bi obogatio svoj. Činjenica da Fakultetsko vijeće prije tri godine nije prihvatilo predloženi program izvanredne profesorice s Odsjeka za romanistiku, Galovića nije spriječila da preuzme njegove dijelove i prikaže ih kao svoje.

Ivana Franić, primjerice, 2017. godine piše ovako. Slične ili iste riječi iz oba programa označene su u italicu: 'Temeljem odluka Povjerenstva za razvoj studija i Fakultetskog vijeća iz 2010. godine utvrđena su načela za ustroj studijskih programa. Jedno od načela jest da studiji moraju brižno odrediti svoje stručne jezgre te da se na studijima moraju stjecati znanstvene i stručne kvalifikacije, a da se na dijelu njih moraju moći steći i nastavničke ili druge kompetencije.'

O načelima u svom dekanskom programu piše i Galović. U italicu je označen dio koji je napisala i Ivana Franić: 'Nakon predstojeće reakreditacije, koja Fakultet očekuje u proljeće 2021. te izviješća Stručnog povjerenstva, trebat će krenuti u izmjene studijskih programa ili donošenje novih, tamo gdje to bude potrebno, slijedeći načelo da studiji moraju brižno odrediti svoje stručne jezgre u svrhu zaštite i razvoja struke te da se na studijima moraju stjecati znanstvene i stručne kvalifikacije, a da se na dijelu njih moraju moći steći i nastavničke ili druge kompetencije.'

U svom programu Ivana Franić se 2017. dotaknula i istraživača: 'Na Fakultetu u ovome trenutku još nije donesen strateški plan istraživanja. Ipak, (…). S obzirom na broj aktivnih istraživača u brojnim poljima društvenih i humanističkih znanosti, Fakultet bi ipak mogao bolje iskoristiti svoj potencijal. Pritom se misli na još uvijek nedostatno sudjelovanje u europskim programima istraživanja (Obzor 2020, COST, ESF) osobito zbog sve slabijega namjenskoga financiranja znanstvene djelatnosti iz državnoga proračuna. Nešto je bolja zastupljenost istraživača u nacionalnim istraživačkim okvirima, osobito projektima Hrvatske zaklade za znanost u kojima znanstvenici postižu dobre rezultate.'

O istraživačima će i Galović: 'Znanstvena se djelatnost kontinuirano potiče i daje solidne rezultate. Fakultet bi s obzirom na broj aktivnih istraživača u brojnim poljima društvenih i humanističkih znanosti mogao bolje iskoristiti svoj potencijal. Ponajprije se misli na još uvijek nedostatno sudjelovanje u europskim programima istraživanja što je djelomično i posljedica zanemarivanja humanističkih znanosti unutar tih programa. Nešto je bolja zastupljenost istraživača u nacionalnim istraživačkim okvirima, osobito projektima Hrvatske zaklade za znanost, i projektima koji se financiraju temeljem programskih ugovora i dodjeljuje Sveučilištu za temeljno financiranje materijalnih troškova za znanstvene djelatnosti (skraćeno, sredstva Sveučilišta). 

Posebno je zanimljiv dio o poticanju objavljivanja znanstvenih djela. Ivana Franić o toj temi piše ovako: 'Poticati objavljivanje znanstvenih knjiga i radova na hrvatskom jeziku, osobito u humanističkim znanostima. Poticat će se istraživanja i objava rezultata istraživanja na hrvatskom jeziku radi očuvanja nacionalnoga jezika kao jezika istraživanja te radi stvaranja i očuvanja nazivlja u pojedinim disciplinama. To neće spriječiti poticanje istraživanja i na jezicima drugih filologija zastupljenih na Fakultetu.'

S druge strane, Galović o istoj temu gotovo jednako: 'Pri tome je potrebno poticati objavljivanje znanstvenih knjiga i radova na hrvatskom jeziku, osobito u humanističkim znanostima. Također će se poticati istraživanja i objava rezultata istraživanja na hrvatskom jeziku radi očuvanja nacionalnog jezika kao jezika istraživanja te radi stvaranja i očuvanja nazivlja u pojedinim disciplinama. To neće spriječiti poticanje istraživanja i na jezicima drugih filologija zastupljenih na Fakultetu.'

Na nekim dijelovima Galović je radio malo više pa ih skratio poput ovoga o ECTS bodovima o čemu on kaže ovako: 'Ne posvećuje se odgovarajuća pozornost mogućnostima priznavanja ECTS bodova za kolegije odslušane i položene na prihvatnom sveučilištu, što dovodi do produljenja razdoblja studiranja. I dalje će se poticati odlazna mobilnost radi iskustava učenja koja mogu biti od koristi u matičnome studijskom programu.', a Ivana Franić nešto duže, a opet isto: 'Ne posvećuje se odgovarajuća pozornost mogućnostima priznavanja studentskih postignuća u vidu odslušanih i položenih kolegija na prihvatnom sveučilištu (pa i ECTS bodova). Stoga boravak na mobilnosti nerijetko dovodi do produljenja razdoblja studiranja na matičnom studiju. [...] Različitim informativnim i diseminacijskim aktivnostima poticat će se odlazna mobilnost radi optimalnog korištenja postojećih programa te radi iskustava učenja koja mogu biti od koristi u matičnome studijskom programu, osobito kada je riječ o studentima na studijima jezika i književnosti, ali i svim drugim studijima.'

Ili o uvođenju kolegija na stranim jezicima o čemu Galović piše: 'Poticat će se uvođenje većeg broja kolegija na stranim jezicima (primarno engleskom, ali i drugim jezicima), što je osnovni preduvjet dolazne mobilnosti.', a Franić: 'Posebnu pozornost treba posvetiti uvođenjem većega broja kolegija na stranim jezicima (primarno engleskom, ali i drugim jezicima na kojima nastavnici imaju potrebne kompetencije). 

Nakon što nije prošla na izborima za dekanicu 2017. godine, Ivana Franić otišla je na poziciju pomoćnice ministrice u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da bi u veljači ove godine bila imenovana za državnu tajnicu. Ivana Franić je, inače, svojevremeno bila prodekanica na Filozofskom fakultetu u vrijeme dok je dekan bio Vlatko Previšić te obnašatelj dužnosti Željko Holjevac, koji su se – zajedno s rektorom Damirom Borasom – zalagali za potpisivanje ugovora o suradnji Filozofskog s Katoličko-bogoslovnim fakultetom, što je dovelo do otpora većeg dijela studenata i profesora FF-a. Inače, prema službenom životopisu sa stranica Fakulteta, Galović je od 2014. godine vanjski suradnik Katoličko-bogoslovnog fakulteta. 

Prosvjed Inicijative za Filozofski zbog suspenzije dekanice Vesne Vlahović-Štetić i smjene uprave FF-a (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)

Istom Borasovom krugu pripada i profesor Galović kojeg je Senat prije tri mjeseca postavio za obnašatelja dužnosti prodekana FF-a, kad je suspendirana 'neposlušna' dekanica Vesna Vlahović Štetić i na njeno mjesto postavljen Miljenko Šimpraga, profesor s Veterinarskog fakulteta i Borasov prorektor za inovacije, komunikacije i transfer tehnologije koji nema nikakve veze s društveno-humanističkim znanostima.

'Iz Galovićevog programa se jasno vidi da je otuđio ne samo strategiju upravljanja Fakultetom - koja je u međuvremenu potpuno zastarjela – budući da ne uzima u obzir obavljen rad na novom statutu i reformi studijskih programa, a ni 2017. nije bila smatrana adekvatnom, jer spomenuti program nije dobio suglasnost Fakultetskog vijeća - već i sintagme i cijele rečenice koje su iz programa Ivane Franić prepisane od riječi do riječi – tvrdi jedan od profesora s Filozofskog koji želi ostati anoniman i dodaje da Galović, za razliku od drugih dvoje kandidata, u prijavi nije priložio suglasnost matičnog Odsjeka za povijest na kojem je zaposlen. Ostalih dvoje kandidata za dekana FF-a su Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju i Renata Geld s Odsjeka za anglistiku.

Do objave teksta nismo uspjeli dobiti profesora Galovića na telefon prodekana Filozofskog fakulteta, nije se javljao na mobitel niti je odgovorio na e-mail koji smo mu u ponedjeljak poslali.