Kontejneri, kamp-kućice, ruševine i kuće uništene od potresa i dalje su dio banijskog krajolika. Pitali smo vodeće ljude dvaju nevladinih udruga kako komentiraju stanje na terenu godinu dana poslije katastrofe.
Ivan Blažević, tajnik Zaklade Solidarna, kaže da se na Baniji gradi samo ono što su pokrenuli privatni donatori iz Hrvatske i inozemstva.
- Kontejneri su i dalje na svojim mjestima. Bojim se da će najveće posljedice biti one koje su na prvi pogled nevidljive. Ovakva katastrofa sama po sebi ostavlja ogromne posljedice na mentalno zdravlje ljudi, a kada ljudi u traumi žive već godinu dana bez vidljivih pomaka, sasvim sam siguran da je njihovo mentalno i zdravstveno stanje zabrinjavajuće. Problemi se nažalost rješavaju vatrogasno, a svakim danom vam limb državne birokracije izbacuje nove prepreke - govori Blažević. Podsjeća da je Zaklada Solidarna od prvog dana na terenu dijelila čizme, donje rublje i gorivo za grijanje, da je nabavila 51 potpuno opremljeni kontejner ili mobilnu kućicu te opremila 33 neopremljena kontejnera koje su uspjele nabaviti druge organizacije.
- Podijelili smo preko 1,6 milijuna kuna u obliku financijskih potpora za 525 najugroženije obitelji. Gradimo štale i kokošinjce. S milijun kuna podržali smo 10 projekata s ciljem društvenog i ekonomskog oporavka zajednice, primjerice za nabavu novih bačvi od inoksa vinarima kojima su stare stradale u potresu ili za nabavu traktora - navodi Blažević. Dodaje da najveći novčani iznosi odlaze na trajno rješavanje stambenog pitanja kroz gradnju kuća te kupovinu raspoloživih neoštećenih kuća sa zelenom naljepnicom ugroženima. Kroz projekt "Solidarne kuće za ljude" koji su osmislili zajedno s Udrugom Ljudi za ljude, doniraju materijal i građevinske usluge onima čije kuće su popravljive.
- Možemo reći da smo do sada stambeno zbrinuli preko 130 obitelji, a da smo preko 1.200 obitelji pomogli kroz humanitarnu pomoć i financijsku podršku. Ništa ovo ne bi bilo moguće bez svih naših donatora, suradnika, organizacija, inicijativa s kojima smo radili i s kojima radimo. Ovo je uspjeh zajedničke energije, volje i solidarnosti ljudi širom svijeta. Imamo donatore iz 36 zemalja. Teško mi je uopće opisati razinu frustracije koliku doživljavamo prema državnom sustavu koji bi se trebao baviti ne samo obnovom kuća i zgrada, već i cijele zajednice. Ne znam za državu, ali znam da mi ljude na Baniji nismo niti ćemo ih zaboraviti - ističe tajnik Ivan Blažević, poručujući da će kuće ostati samo lijepo složene hrpe cigle bez ljudi ako ne bude obnovljena zajednica.
Zbrinuli smo preko 130 obitelji - Ivan Blažević (Solidarna) (Foto: Marko Prpić/PIXSELL)
- Sjetimo se samo kako su izgledala prva 2-3 mjeseca nakon potresa. Kako je izgledala koordinacija državnih tijela u distribuciji stambenih kontejnera. Nije postojala nikakva razina komunikacije, a kamoli koordinacije između države i humanitarnih organizacija. Nije da ju nismo nudili - reći će Blažević napominjući da se s tolikom razinom šlampavosti, nezainteresiranosti i prebacivanja odgovornosti susreće i danas.
- Očito nam s razlogom ljudi govore da će sami popraviti ili zazidati što se može i da od države ionako ne očekuju ništa. Kada me netko pita kako nam ide na Baniji, često odgovaram da sve ide i funkcionira, sve dok ne moramo imati posla sa državom, dok država ne mora izdati neko rješenje, dati uputu, pomoći ili tek odraditi svoj dio posla - govori Blažević.
Uz financijsku potporu Zaklade Solidarna i Fonda 5.5., osigurana su i financijska sredstva Projektu građanskih prava Sisak (PGP), usmjerena za reaktivaciju njihove Platforme 044 s glavnim naglaskom na obnovu Banije. Pravnica PGP-a Mia Nikšić, a ističe na kakve pravne probleme a državom građani nailaze.
- Građani su nedovoljni informirani o obnovi i vrlo je mali broj obrađenih zahtjeva za obnovu. Sve je češća nemogućnost naknadnih pregleda statičara jer ih građani zbog niskog imovinskog stanja ne mogu platiti. Iako postoje Zaključci Vlade RH o otpisu potraživanja na ime potrošnje električne i toplinske energije na potresom pogođenom području, HEP se oglušuje na navedeni Zaključak pa nekima šalje račune za struju. Imamo primjer obitelji iz Siska koja je dobila račun za srpanj 2021. u iznosu od 908,47 kn, a za razdoblje od 1. rujna do 31. listopada 2021. u iznosu od 2.021,00 kuna - ističe samo jedan primjer Mia Nikšić. Smatra poraznim da zbog nemogućnosti dobivanja kontejnera još uvijek postoje građani koji žive u oštećenim objektima.
- Problem je i nemogućnost građana da obnove svoje gospodarske objekte radi nepostojanja zahtjeva za njihovu obnovu u sklopu Zakona o obnovi koji ne obuhvaća obnovu gospodarskih nego samo stambenih objekata. Nije propisana niti procedura obnove kuća u vlasništvu RH, a koje su dodijeljene kroz program stambenog zbrinjavanja. Korisnici su nemoćni, a niti mi nismo dobili konkretni odgovor. Mjesecima se čekaju elaborati za uklanjanje kuća - nabraja Mia Nikšić. Također joj je nejasna nova odluka o dijeljenju toplih obroka jer je utemeljena na kriteriju tko posjeduje peć, a ne životnoj dobi i zdravstvenoj situaciji osobe.
- Zakon o obnovi je nedorečen i imovinsko-pravni odnosi nisu regulirani novim izmjenama Zakona o obnovi. I dalje se zahtijevaju dokazi i provođenje postupka na sudu koji su dugotrajni te su samim time prepreka obnovi. Ministarstva i državna tijela ne prihvaćaju ili prebacuju nadležnost za određenu problematiku u pogledu pitanja vezanih za obnovu. Problem je neumreženost i nepovezanost državnih tijela. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ne objedinjava sve podatke i prijave s nižih razina. Administracija vezana za postupak obnove je komplicirana i dugotrajna. Na primjer, uspjeli smo pokrenuti samo jedan sudski postupak radi utvrđivanja vlasništva unutar šest mjeseci te pribaviti samo dvije uporabne dozvole koje su bile ključne za utvrđivanje legalnosti. Državni organi ne izdaju potvrde o podnesenim zahtjevima - navodi Nikšić. Naglašava da je nužno osigurati besplatnu pravnu pomoć koja bi bila raspoređena pri Ministarstvu pravosuđa, kako bi se građanima osigurala kvalitetna savjetodavna podrška - od prikupljanja tehničke dokumentacije, pripreme zahtjeva i tijekom samog postupka obnove te vezanih postupaka.
