Zahtjevi da se konačno djeca svjedoci obiteljskog nasilja prepoznaju kao žrtve i da je primarni interes hrvatskog pravosuđa zaštita prava djeteta, da se postojeći Obiteljski zakon izmijeni iz temelja, a posebno da se definira jasna procedura vještačenja za obiteljske sudske postupke, obvezne edukacije vještaka koje uključuju znanja o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama i učincima tog nasilja na djecu, da se donese strategija koja bi obuhvaćala sve oblike nasilja nad ženama, kao i da se prema Konvenciji o pravima djeteta u sudskoj borbi oko skrbništva među roditeljima mora uzeti u obzir mišljenje djeteta, samo su neki od zahtjeva koji su poslani Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Učinile su to ženske organizacije i inicijative koje su u ponedjeljak organizirale konferenciju za novinare povodom aktualnog dugogodišnjeg pravosudnog slučaja borbe Severine Vučković oko skrbništva nad maloljetnim sinom, koji - kako je rečeno - nije iznimka, nego pravilo u sudskoj praksi.

Sa konferencije za medije Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske, Dorotea Šušak iz Centra za ženske studije, Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna i Ana Pecotić iz inicijative "Spasi me" upozorile su na nedopuštenu pojavu drastičnog rasta slučajeva žena i majki u sudskim sporovima kojima su redovito dijagnosticirani poremećaji ličnosti ili im se na temelju pogrešne procjene mentalnog zdravlja zabranjuje kontakt sa djecom i oduzima skrbništvo. U ime ženskih organizacija i inicijativa, podsjetile su i da se mentalno zdravlje djece mora proglasiti javno zdravstvenim problemom jer kako su objasnile, broj pokušaja samoubojstava među maloljetnicima se povećao za 280 posto.

Zatražile su da ministar pravosuđa pokrene stegovni postupak protiv predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića zbog povrede ugleda suda i sudačke dužnosti što je učinio svojim diskriminatornim izjavama vezano za slučaj borbe oko skrbništva između Severine Vučković i Milana Popovića.  

Presuda Vrhovnog suda kojom je ukinuta presuda Županijskog suda u Splitu zbog proceduralne greške u slučaju Severine je kolektivna i društvena sramota

Dorotea Šušak iz Centra za ženske studije istakla je da je kolektivna i društvena sramota presuda Vrhovnog suda kojom je ukinuta presuda Županijskog suda u Splitu zbog povrede Zakona o parničnom postupku odnosno tzv. proceduralne greške. 

- Iza tih proceduralnih grešaka stoje neka konkretna djeca koja propuštaju mjesece i godine da provedu u adekvatnoj obiteljskoj skrbi sa roditeljem koji je najbolja okolnost za dijete. Djeca i majke bivaju izloženi sustavnim preslušavanjima na sudovima, sustavnim vještačenjima psihologa i psihijatra, a neminovno je da razvijaju i različite psihosomatske poremećaje i okolnosti. Severinin slučaj nije izoliran i vrijeme je da krenemo razgovarati o dugotrajnim postupcima za ostvarivanje skrbništva o kojima se sustavno šuti, a počesto završavaju punoljetstvom djeteta koje označava jedini prekid sudskih procesa – rekla je Šušak i upozorila da se u praksi rodno uvjetovano nasilje, koje žene proživljavaju u odnosima, nastavlja kroz pravne procedure i da sve to omogućava – zakon.  

- To je sveobuhvatan intersekcijski problem i ukoliko ga nastavimo promatrati kroz prizmu proceduralnih grešaka koje su odgovornost pravosuđa nećemo se pomaknuti – mišljenja je Dorotea Šušak.

Sanja Sarnavka pozvala je javnost da zaustavi "zlostavljanje žena kroz sustav" nakon što žene pronađu snagu izaći iz pakla obiteljskog zlostavljanja i izboriti se za pravdu.

Nedopuštena je pojava drastičnog rasta slučajeva žena u sudskim sporovima kojima su redovito dijagnosticirani poremećaji ličnosti ili im se na temelju pogrešne procjene mentalnog zdravlja oduzima skrbništvo

- Nedopustive su situacije da se poslije nasilja u obitelji, sporovi proglašavaju visokokonfliktnim gdje su potrebne dvije ravnopravne osobe. Ne može žena koja je doživjela traumu i nasilje biti ravnopravna sa svojim nasilnikom. Nasilje i da netko ženi uništi život, ne mora biti samo fizičko. Ne smije se dopuštati ni praksa da djeca koja su doživjela traume obiteljskog nasilja moraju doživjeti ponovno traumu od sustava. Po našem obiteljskom zakonu, mladić sa 15 godina može se zaposliti, sa 16 može se ženiti, ali ne može odlučiti s kim će živjeti jer je on navodno izmanipuliran. Cilj takvih dugotrajnih sporova je otjerati žene na psihijatriju i proglasiti ih ludima. Čudo je da poslije svega zaista i ne polude. Kako ti koji donose takve odluke mogu mirno spavati, ja ne znam – rekla je potresno Sarnavka.

Sanja Sarnavka, Sanja Juras, Dorotea Šušak i Ana Pecotić (Foto: Sandro Lendler)

Ana Pecotić iz inicijative "Spasi me" naglasila je da se u slučaju obiteljskog nasilja pravo zlostavljača na roditeljstvo stavlja iznad prava djece i žene, žrtava na zaštitu od nasilja.  

- Sustav djecu tjera na život sa zlostavljačem. Sustav to radi jer je tako naučen pa čak i indoktriniran. Potpuno se zanemaruje činjenica da dijete ima pravo na sopstveno mišljenje. Različitim manevrima mišljenja stručnjaka stavljaju se iznad Konvencije o pravima djeteta. Dijete sa 12 ili 15 godina tretiramo kao da ima tri godine, premda to dijete jako dobro zna što želi. Vještačenja u slučaju skrbništva su potpuno neregulirana. Kako recimo da žena nakon 10 godina traumatiziranja bude ravnopravna sa nasilnikom koji je hladan kao špricer i da se ravnopravno podvrgnu vještačenju. To je diskriminatorno. Ne postoji adekvatna informiranost o traumi ni tih ljudi koji provode to vještačenje, niti tu ima ikakve kontrole, to je potpuni haos. 15 nijansi mizoginije kroz sustav – poručila je Pecotić.

Ona smatra da su nakon masovnog prosvjeda „Spasi me“ 2019. godine kojem se odazvao i premijer Plenković urađene neke promjene, ali samo na papiru.

- Količina promjena koje se zaista moraju dogoditi u sustavu su brojne ali netko se na te iskorake mora odlučiti. Čak kad se odluke donesu na vrhu, do terena ne dolaze. Potpuni nered – zaključila je Pecotić.

Sudionice ženskih organizacija i inicijativa na konferencije za medije nisu isključile ni prosvjed ovisno o razvoju događaja.