Srpsko narodno vijeće (SNV) i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) predstavili su rezultate istraživanja o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina, s naglaskom na Srbe, u tijelima državne uprave, pravosuđu i policiji. Kako je objasnio Saša Milošević, generalni sekretar SNV-a, s istraživanjem se započelo prije pet godina, kada su SNV i SDSS odlučili ispitati brojne žalbe sunarodnjaka koji nisu mogli dobiti posao mada su imali potrebne uvjete.

- Tada smo zaključili da trebamo provjeriti te navode i koliko je moguće stručno ih prikazati te na osnovu njih graditi politike, nastupe i zahtjeve srpskih organizacija – rekao je Milošević i podsjetio da je prvo istraživanje o participaciji u onim institucijama kojima se člankom 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina garantira proporcionalno zapošljavanje u tijelima državne uprave, pravosuđu i policiji napravljeno neposredno pred ulazak Hrvatske u EU.

- Tadašnji rezultati su bili poražavajući pa je naslov Biltena SNV-a ‘Neostvarena prava i promašene politike’, u kojem smo objavili rezultate, dobro sažeo naše nalaze. Potezi vlasti, koji su trebali omogućiti participaciju, nedostatni su i po našoj su ocjeni tek bili motivirani ispunjavanjem obaveza iz pristupnih pregovora za ulazak u EU, preciznije, fingiranjem da se te obaveze ispunjavaju, a ne stvarnom željom da se pripadnicima manjina omogući sudjelovanje u javnom životu – rekao je on i dodao da novo istraživanje dokazuje da napretka i dalje nema.

- I dalje nismo pripušteni u razne urede državne uprave, u ministarstva, a postoje i cijele grane države u kojima su vrata za nas i dalje zatvorena. Dapače, u nekim je područjima situacija i gora nego ranije – rekao je Milošević.

Ljubomir Mikić, autor istraživanja, kazao je da je jedna od ideja bila dokazati u kojoj je mjeri članstvo u EU doprinijelo ostvarivanju prava nacionalnih manjina, prije svega Srba, na zapošljavanje. Objasnio je da su analizirani podaci dobiveni od nadležnih tijela te da je dio njih crpljen iz izvještaja o provođenju Ustavnog zakona koji Vlada jednom godišnje podnosi Saboru. Podsjetio je da se podaci komparirani u odnosu na posljednji popis stanovništva iz 2011. godine u kojem se navodi da u Republici Hrvatskoj živi 7,67 pripadnika nacionalnih manjina, od čega 4,36 posto Srba.

- Podaci pokazuju da su na dan 31.12.2016. nacionalne manjine u tijelima državne uprave činile 3,46 posto, a pripadnici srpske manjine 2,22 posto. Već iz ovih podataka vidimo da je podzastupljenost značajna, odnosno da su pripadnici manjina zastupljeni s manje od 50 posto od udjela koji čine u stanovništvu, dok je kod pripadnika srpske zajednice taj udio nešto veći od 50 posto. Radi usporedbe, 31.12.2013., dakle tri godine ranije, ukupan udio zaposlenih manjina je bio 3,51, a Srba 2,38 posto – rekao je Mikić.

Autor istraživanje je podsjetio da je 2011. donesen dugoročni Akcijski plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave. On je donesen u okviru Akcijskog plana za unapređenje provođenja Ustavnog zakona, koji je stupio na snagu u okviru pregovora s EU-om.

- Kao država, odnosno društvo, time smo sebi postavili ambiciozan cilj da udio pripadnika manjina u tijelima državne uprave dosegne 5,5 posto, ali kao što naše istraživanje pokazuje, ostali smo daleko od zacrtanog cilja.

Istraživanje, koja je objavljeno u najnovijem broju Biltena SNV-a, dokazuje da nacionalne manjine čine 3,24 zaposlenih u ministarstvima, od čega su njih 2,14 posto Srbi. Zastupljenost manjina u središnjim državnim uredima iznosi 2,77, od čega su 2,31 posto Srbi, dok u državnim upravnim organizacija radi 4,22 posto manjina, odnosno 2,39 posto Srba.

- Zastupljenost manjina u uredima državne uprave u županijama je zanimljiva jer bi njihova zastupljenost trebala odražavati udio sukladno zastupljenosti stanovništva u toj jedinici. Istraživanje pokazuje da taj udio u sedam županija približno odgovara propisanom te da su Srbi nadzastupljeni u uredima triju županija u kojima sudjeluju s relativno malim udjelom stanovnika, a značajan nesrazmijer vidljiv je u značajnom broju županija – rekao je Mikić i zatim naveo najradikalnije primjere: u uredima državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji zaposleno 1,60 posto Srba iako u ukupnom stanovništvu čine 12,18 posto, u Ličko-senjskoj županiji 4,17, iako ih je ukupno 13,65 posto, dok je u uredima državne uprave Šibensko-kninske županije zaposleno njih 3,26, iako čine 10,53 posto stanovništva te županije

- Poseban naglasak je stavljen na zastupljenost u MUP-u, odnosno u policiji, što je izrazito važno za povratnička područja. Godine 2008. je Srba u policiji bilo 3,13 posto, da bi u 4. mjesecu 2017. bilo njih 2,51 posto. Vidljiv je značajan trend smanjenja. Tako je u PU ličko-senjskoj zaposleno 1,86 Srba, a u stanovništvu ih je 13,65 posto. U Sisačko-moslavačkoj ih je 1,01, a u stanovništvu županije 12,18 posto – rekao je on.

Analizirani podaci pokazuju da je u šestogodišnjem razdoblju do najvećeg pada zastupljenosti Srba došlo u dvije policije usprave: u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojima Srbi čine 7,76, odnosno 15,50 posto stanovništva. Udio Srba u PU osječko-baranjskoj je s 10,36, koliko je iznosio 2011., pao na svega 1,58 posto, dok je u PU Vukovarsko-srijemskoj on nekada iznosio 11,95, a šest godina kasnije 3,60 posto. Ovakav drastičan pad objašnjen je činjenicom da je dio nekadašnjih zaposlenih otišao u mirovinu te da na njihovo mjesto nisu došli novi radnici srpske nacionalnosti.

Mikić je objasnio da su te dvije policijske uprave zanimljive jer se jer se pravo na zapošljavanje ostvaruje i temeljem stečenih prava, odnosno prava koja su pripadnici srpske zajednice stekli na području koje je bilo obuhvaćeno mirnom reintegracijom.

Boris Milošević, saborski zastupnik SDSS-a, podsjetio je da se manjinama ravnopravnost jamči Ustavom, kao i da je RH različitim međunarodnim konvencijama i vlastitim zakonima preuzela obavezu da osigura zastupljenost prilikom zapošljavanja svim pripadnicima manjina, pa tako i Srbima.

- Riječ je o međunarodnoj, ali i domaćoj zadaći. Nažalost, to je pravo prije svega osigurano putem instituta prednosti pri zapošljavanju koji u javnosti ima negativnu konotaciju. Da se taj institut dovodi do apsurda, pokazuje izvještaj pučke pravobraniteljice za 2016. u kojem se navodi da njen ured zaprima pritužbe pripadnika većinskog naroda koji pravo prednosti pri zapošljavanju doživljavaju kao prijetnju i diskriminaciju – rekao je Milošević i objasnio da se zapravo radi o afirmativnoj mjeri koja pripadnicima manjina jamči prednost samo ukoliko ispune uvjete za radno mjesto i ako su postigli najbolji rezultat na testiranju.

SNV i SDSS su tokom istraživanja došli do podatka da se u 2016. na to pravo u tijelima državne uprave pozvalo ukupno 104 pripadnika nacionalnih manjina, od čega 18 Srba te da je sukladno tom pravu zaposleno svega 11 pripadnika manjina. Milošević je kazao kako predstavljeno istraživanje dokazuje da je potrebno poduzeti nove korake kako bi se zaustavio trend opadanja pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave.

- Naši prijedlozi će ići prema tom da se počne pratiti primjena instituta prava prednosti kako bi vidjele sve njegove manjkavosti i da se možda u budućnosti predloži njegova revizija. Predložit ćemo da se zastupljenost osim u državnoj upravi počne pratiti i u širem javnom sektoru kao što su školstvo, zdravstvo, trgovačka društva u vlasništvu države i lokalne samouprave, kako bi se vidjelo imali li diskriminatornog postupanja, a predložit ćemo i novi plan zapošljavanja koji bi bio realniji. Nama nije cilj da manjine zapošljavamo po nacionalom ključu, već da trend podzastupljenosti pokušamo korigirati – zaključio je on.