Nedugo prije ulaska u Evropsku uniju Hrvatska je međunarodnim institucijama obećala da će riješiti problem podzastupljenosti nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, pravosuđu i policiji. U sklopu pregovora s EU-om donijela je i Akcijski plan zapošljavanja koji se temeljio na članku 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a u kojem se navodi da se pripadnicima manjina treba osigurati zastupljenost u navedenim tijelima sukladno njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu.
Četiri godine nakon pristupanja toj zajednici, Srpsko narodno vijeće i Samostalna demokratska srpska stranka proveli su istraživanje o zastupljenosti manjina u zakonom propisanim tijelima. Rezultati istraživanja, prezentirani u 11. broju Biltena SNV-a ‘Neostvarena prava i promašene politike 2’, dokazali su da stanje nije ni približno obećanom. Udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u tijelima državne uprave iznosi svega 3,46 posto, iako je njihov udio u ukupnom stanovništvu 7,67 posto. Udio zaposlenih Srba u državnoj upravi je 2,22, što je znatno niže od 4,36 posto koliki je njihov udio u stanovništvu. U prijevodu, to znači da ni izdaleka nisu ostvareni ciljevi iz Akcijskog plana kojim je bilo predviđeno da zaposleni pripadnici nacionalnih manjina u tijelima državne uprave dosegnu nivo od 5,5 posto. Rezultati najnovijeg istraživanja pokazuju i da je od posljednjeg istraživanja, koje su SNV i SDSS proveli krajem 2013. godine, došlo do pada zaposlenosti koja je tada iznosila 3,51 posto, odnosno 2,35 posto kada su u pitanju Srbi.
Razlika je posebno vidljiva kada su u pitanju jedinice lokalne i regionalne samouprave koje obuhvaćaju povratnička područja i policijske uprave. U Ličko-senjskoj županiji, gdje udio Srba u ukupnom stanovništvu iznosi 13,65 posto, u policijskoj upravi zaposleno ih je tek 1,86 posto. U Sisačko-moslavačkoj županiji Srbi čine 12,18 posto, a u policiji radi njih tek 1,01, u Karlovačkoj županiji svaki deseti stanovnik je srpske nacionalnosti, a među zaposlenima ih je 1,52 posto. U Policijskoj upravi šibensko-kninskoj zastupljeno je 2,69 posto Srba, dok u ukupnom stanovništvu čine 10,53 posto.
Da usprkos Ustavnom zakonu, preuzetim međunarodnim obavezama i Akcijskom planu zapošljavanja ne dolazi do povećanja zaposlenosti nacionalnih manjina, prije svega Srba, već do drastičnog pada, govore i podaci iz Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je 2008. u policiji radilo 3,13 posto Srba. U aprilu 2017. taj broj je pao na 2,51. Drastičnom padu postotka značajno je doprinijela smjena generacija u dvije policijske uprave, osječko-baranjskoj i vukovarsko-srijemskoj, u kojima su na osnovu stečenih prava iz Pisma namjere Vlade RH poslije mirne reintegracije nastavili raditi do tada zaposleni Srbi. Njihovim odlaskom u mirovinu na ta radna mjesta nisu zaposleni mlađi pripadnici srpske nacionalnosti.
Istraživanje je pokazalo da pripadnici nacionalnih manjina ni u jednom ministarstvu nisu zastupljeni u postotku koji odgovara njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu. U svim ministarstvima zaposleno je ukupno 1408 pripadnika manjina, najviše u MUP-u, i to njih 891, od čega 615 Srba. Najlošija situacija je u Ministarstvu odbrane, gdje je od 888 zaposlenih sedam manjinaca, među njima dvoje Srba.
Što se tiče zastupljenosti u pravosudnim tijelima, broj srpskih dužnosnika u sudovima i državnim odvjetništvima u razdoblju od 2013. do 2016. ostao je isti (60), ali se zbog smanjenja ukupnog broja dužnosnika njihov udio u tim tijelima nešto povećao i sada iznosi 2,3 posto na sudovima i 2,9 posto u odvjetništvima. Za neku utjehu je i podatak da zastupljenost Srba u uredima državne uprave u sedam županija približno odgovara njihovom udjelu u stanovništvu. U tri je zabilježena i nadzastupljenost, ali su u pitanju županije gdje je udio Srba u stanovništvu gotovo zanemariv.
- S obzirom na ovo istraživanje, kao i na prethodno, rađeno neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, možemo zaključiti da su za pripadnike nacionalnih manjina, u prvom redu za Srbe, vrata državnih ureda i ministarstava zatvorena. Prava se ne ostvaruju, ostaju tek na razini mogućnosti, a potezi vlasti su nedostatni i bili su motivirani tek ispunjavanjem forme, a ne stvarnom željom da se pripadnicima nacionalnih manjina omogući participacija u javnom životu. Članstvo Hrvatske u EU-u nacionalnim manjinama nije donijelo nikakav boljitak u ostvarivanju prava zagarantiranih nacionalnim zakonodavstvom, ali i preuzetim međunarodnim konvencijama - ocijenio je zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević prilikom predstavljanja istraživanja.
Autor Biltena Ljubomir Mikić naglasio je da je iz podataka vidljivo da je podzastupljenost nacionalnih manjina značajna, odnosno da su zastupljene s manje od 50 posto od udjela koji čine u stanovništvu, a da je kod Srba taj udio nešto veći od 50 posto. Mikić je objasnio da su analizirani podaci dobiveni od nadležnih tijela te da je dio njih crpljen iz izvještaja o provođenju Ustavnog zakona koji Vlada jednom godišnje podnosi Saboru.
- Nadležna tijela ne raspolažu odgovarajućim podacima koji bi nam zapravo predstavili stanje ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju koje se temelji na članku 22. Ustavnog zakona. Prvi takvi podaci postoje tek za 2016. godinu, a pokazuju još jednu poražavajuću činjenicu, da se na pravo prednosti prošle godine pozvalo samo 104 pripadnika nacionalnih manjina, od čega 18 Srba, dok je u službu primljeno tek 11 manjinaca - rekao je Mikić i dodao da se po tome da zaključiti da institut prava prednosti u praksi ne predstavlja nikakvu privilegiju, kako se to u javnosti često potencira.
Pogrešnom tumačenju instituta prednosti pažnju je posvetio i saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević.
- Ono što dovodi do apsurda jeste činjenica da se institut prednosti pri zapošljavanju kod većinskog naroda doživljava kao prijetnja i diskriminacija, što pokazuje i Izvještaj pučke pravobraniteljice za 2016. Institut prednosti je afirmativna mjera koja pripadnicima manjina jamči prednost samo ukoliko ispune sve uvjete za radno mjesto i ako su postigli najbolji rezultat na testiranju - objasnio je Boris Milošević i dodao kako istraživanje pokazuje da je potrebno poduzeti nove korake kako bi se zaustavio trend opadanja broja pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave.
- Predlažemo praćenje primjene instituta prava prednosti pri zapošljavanju kako bi se uvidjele manjkavosti i u budućnosti predložile revizije tog prava i izradio novi plan zapošljavanja koji bi bio realniji. Nama nije cilj da zapošljavamo po nacionalnom ključu, nego da pokušamo korigirati trend podzastupljenosti od 50 posto od onog što jamči Ustavni zakon - naveo je Milošević i dodao da je potrebno početi pratiti i zastupljenost manjina u širem javnom sektoru koji nudi i veće mogućnosti zapošljavanja, kao što su školstvo, zdravstvo, trgovačka društva u vlasništvu države i jedinica regionalne i lokalne samouprave.
