Odgođeni su mirovni pregovori etiopske vlade i pobunjenika u Tigraju, iako su 5. listopada obje strane izjavile da su spremne sudjelovati u razgovorima pod okriljem Afričke unije. To bi bili prvi pregovori otkako je u kolovozu prekinuto primirje u dvogodišnjem sukobu zbog kojeg je dosad, uključujući i umrle od gladi, po nekim procjenama stradalo i više stotina tisuća ljudi. Međutim, tigrajska strana istaknula je da nisu dogovoreni osnovni detalji, poput popisa sudionika u pregovorima. Istovremeno, iako je etiopska vlada pozdravila mogućnost susreta, daleko je od sigurnog da u Adis Abebi zaista postoji politička volja za sklapanjem mira: zračni udari su nastavljeni, a trenutno oko stotinu tisuća eritrejskih vojnika napada Tigraj, po svemu sudeći u koordinaciji s etiopskom vojskom.
Međunarodna zajednica dosad nije iskazala previše volje da pomogne okončati taj rat između federalne vlade predvođene Abiyem Ahmedom i Tigrajskog narodnooslobodilačkog fronta, koji je desetljećima dominirao zemljom i koji Ahmed optužuje da želi ponovno uspostaviti dominaciju, dok vođe TNOF-a tvrde da su pripadnici naroda Tigrinja izloženi represiji i diskriminaciji. Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda jedva je uspjelo izglasati produženje mandata ekspertnoj komisiji zaduženoj za istragu kršenja ljudskih prava, i to unatoč dokazima da su obje strane počinile teške masovne zločine, podsjeća analiza američkog think tanka Vijeće za vanjske poslove (Council on Foreign Relations). Posljednja inicijativa bivših predsjednika Nigerije i Kenije, Oluseguna Obasanja i Uhurua Kenyatte, te bivšeg južnoafričkog potpredsjednika Phumzile Mlambo-Ngcukae ulijevala je nadu, no ispostavilo se da je to bilo preuranjeno, a na kraju se od prijedloga za susret ogradio i sam Kenyatta.
Trenutno se žestoke borbe vode oko grada Kobo na granici pokrajina Tigraj i Amhara te na granici s Eritrejom. Međutim, čini se da nijedna strana nije u stanju postići odlučnu pobjedu.
"Mnogo je vojnih aktivnosti, postoje izvještaji o desecima tisuća poginulih u borbama samo tijekom posljednjih šest tjedana. Brojke su nepouzdane, no nema sumnje da umire ogroman broj ljudi", kaže William Davison, stručnjak organizacije International Crisis Group.
Još od početka rata središnja vlada izvrgla je Tigraj gotovo potpunoj blokadi koja je prouzročila katastrofalne humanitarne posljedice. Prema UN-ovim procjenama, u Tigraju i susjednim pokrajinama Amhara i Afar čak trinaest milijuna ljudi očajnički treba pomoć u hrani. Predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Adhanom Ghebreyesus, prije nekoliko mjeseci sugerirao je kako je rasizam mogući razlog za nezainteresiranost svijeta za ovu katastrofu, odnosno zapitao se da li je pravi razlog "boja kože".
