Iako se tako ne bi moglo zaključiti iz cijena na policama samoposluga, najsvježiji podaci UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) govore da su se globalne cijene hrane u kolovozu smanjile u odnosu na prethodni mjesec. Štoviše, FAO-ov Food Price Index, kojim je obuhvaćeno pet osnovnih prehrambenih roba – žitarice, biljno ulje, mliječni proizvodi, meso i šećer – pokazuje da se cijene tih roba kontinuirano smanjuju već peti mjesec zaredom, pa je u kolovozu indeks iznosio 138, dok je u ožujku, nakon što je započela ruska invazija na Ukrajinu, bio gotovo 160. Ožujak je ujedno bio i rekordni mjesec ove godine, dok je, za usporedbu, ukupni prošlogodišnji indeks bio 125,7 a dvije godine prije toga 95,1. Sveukupno, FAO je izvijestio da su cijene hrane u proljeće ove godine bile više od 30 posto veće nego u isto doba prošle godine, što je ujedno i rekordna razina otkad organizacija vodi evidenciju, a to je 1990. godina.
Podaci pokazuju i da su cijene ovih roba na međunarodnim tržištima u posljednjih šest mjeseci, unatoč padu koji je tijekom tih mjeseci zabilježen, još uvijek značajno više nego što je to bio slučaj prije početka rata u Ukrajini. Nagli porast cijena prehrambenih roba uglavnom se pripisuje upravo tom ratu budući da je ta zemlja, kako također navodi ova UN-ova agencija, "jedna od vodećih svjetskih izvoznica žita koja svjetska tržišta opskrbljuje s 45 milijuna tona godišnje". U srpnju su Rusija i Ukrajina potpisale sporazum koji je omogućio ponovni izvoz ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka, pa je FAO recentni pad cijena pripisao "povećanju očekivane proizvodnje u Sjevernoj Americi i Rusiji te ponovnoj uspostavi izvoza iz Ukrajine".
UN-ov program za razvoj u srpnju je objavio izvještaj koji pokazuje da se od početka ruske agresije na Ukrajinu stopa ekstremnog siromaštva u svijetu značajno povećala, premašivši devet posto svjetske populacije
Iz ovoga bi se dalo zaključiti da je nagli porast cijena u prvoj polovici godine gotovo pa isključivo posljedica poremećaja opskrbnih lanaca s ishodištem u Ukrajini. No istraživanja pokazuju da je enormnom rastu cijena podjednako doprinijelo i špekuliranje na burzama roba, zahvaljujući kojima su vodeće svjetske investicijske banke i fondovi utržili enormne profite. Odmah u proljeće pojedini su stručnjaci počeli upozoravati da te špekulacije dovode do porasta cijena pšenice i nafte koji daleko premašuje porast koji bi se mogao opravdati invazijom na Ukrajinu. To je primjerice učinio neovisni međunarodni panel stručnjaka IPES-Food, čiji su stručnjaci upozorili da je količina pšenice koja je bila blokirana u crnomorskim lukama iznosila tek 0,9 posto tadašnjih globalnih zaliha.
Podaci američkog Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je udio ukrajinske u ukupnoj svjetskoj proizvodnji pšenice prošle godine iznosio svega četiri posto. Pritom proizvodnja nije naročito koncentrirana pa je tako u Evropskoj uniji i Kini proizvedeno po 18 posto, u Indiji 14, u Rusiji 10, a u SAD-u šest posto ukupne lanjske proizvodnje. Ovi podaci stoga također ukazuju da su tržišne špekulacije u najmanju suodgovorne za porast cijena, a istu tezu potvrđuju i istraživanja novinarske organizacije Lighthouse Reports, u kojima se tvrdi da je špekulativni bum doveo do enormnog porasta prihoda pet najvećih svjetskih investicijskih banaka. Najviše je profitirao Goldman Sachs, koji je zabilježilo porast prihoda od preko dvije milijarde dolara, dok su nešto manja povećanja imale banke Morgan Stanley, Bank of America, JP Morgan i Citi.
Investicijske banke i fondovi učinili su to trgujući budućnosnicama (futures) hrane, odnosno ugovorima po kojima se robe isporučuju prema unaprijed dogovorenom datumu u budućnosti, a koje se inače koriste kako bi se investitori zaštitili od naglih fluktuacija cijena na tržištu. JP Morgan je dva tjedna nakon početka invazije pozvao svoje klijente da investiraju u poljoprivredne fondove, izvijestivši ih da je cijena pšenice dosegnula najveću ikada zabilježenu razinu. Špekulacijama ovim vrijednosnim papirima investitori su na tržišta između veljače i travnja ubacili oko 26 milijardi dolara, što je u prva dva tjedna nakon početka invazije dovelo do povećanja vrijednosti tih papira za više od 50 posto. Dva najveća poljoprivredna investicijska fonda privukla su u tom periodu investicije ukupno vrijedne 1,2 milijarde dolara, dok su prošle godine uspjele privući tek 197 milijuna dolara, što je šest puta manje. Podaci s pariške burze žitarica, koja je referentna za Evropu, još su slikovitiji – tamo su u travnju ove godine čak sedam od deset svih kupaca budućnosnica žitarica bili špekulanti. U izvještaju Lighthouse Reportsa navodi se još jedna slikovita statistika, ona Trgovačke burze u Chicagu, najstarije na svijetu, koja pokazuje da su "menadžeri novca" sklopili 20 tisuća ugovora za kupnju gotovo 100 milijuna bušela visokoproteinske pšenice (jedan bušel je 25 kilograma), što čini čak 20 posto ukupnog američkog uroda te žitarice 2021. godine.
Sigurnost pristupa hrani na globalnoj razini trenutno je ugroženija nego što je to bio slučaj u vrijeme krize 2008. godine. Ovog puta kriza se pojavljuje u trenutku kada su standard i prihodi velikog dijela svjetske populacije već narušeni
Zbog toga je Olivier de Schutter, UN-ov specijalni izvjestitelj za ekstremno siromaštvo i ljudska prava, tada izjavio da se "banke klade na glad i time je dodatno pogoršavaju", predviđajući daljnji rast stope gladi u svijetu, koja je u kontinuiranom porastu od 2016. godine.
UN-ov program za razvoj u srpnju je objavio izvještaj koji pokazuje da se od početka ruske agresije na Ukrajinu stopa ekstremnog siromaštva u svijetu značajno povećala, premašivši devet posto svjetske populacije. Tome je najviše doprinio upravo porast cijena hrane budući da kućanstva u siromašnim zemljama na hranu prosječno troše preko 40 posto svojih prihoda. Još frapantniji je podatak da danas 2,3 milijarde ljudi "teže dolazi do hrane nego što je to bio slučaj prije početka rata u Ukrajini". Jennifer Clapp, kanadska ekonomistica koja istražuje utjecaj financijskih špekulacija u globalnom sustavu hrane, zbog toga je upozorila da će "bez strože regulative ta tržišta sve više postajati nalik kockarnicama, koje špekulantima dozvoljavaju da profitiraju od gladi, unatoč tome što je hrana ljudsko pravo".
Clapp se u svom komentaru referirala na činjenicu da se sličan poremećaj na tržištima hrane, a posljedično i porast siromaštva i gladi, dogodio i nakon globalne financijske krize 2008, kada je odgovornost za porast cijena hrane također pripisana tržišnim špekulacijama.
Regulatori u Evropskoj uniji i SAD-u tada su pokušali ograničiti pretjerano liberalizirana tržišta, no pokušaji su propali s obje strane Atlantika. U SAD-u je 2010. izglasan takozvani Dodd Frankov zakon o reformi Wall Streeta, čija je intencija bila provesti sveobuhvatnu reformu kompletne financijske industrije pa tako i trgovanja vrijednosnim papirima koji se odnose na robe. No tri najveća industrijska udruženja godinu dana kasnije tužila su regulatorno tijelo CFTC zbog pokušaja ograničavanja prekograničnog trgovanja određenim vrstama vrijednosnih papira. Iako sud bankama nije u potpunosti dao za pravo, regulativa je razvodnjena ukidanjem odredbe toga zakona kojim se ograničavao broj ugovora kojima pojedini sudionici na burzama smiju trgovati.
Među članicama spomenutih lobističkih udruženja koja su tužile CFTC nalaze se i spomenute investicijske banke koje su sada zabilježile najveće prihode od trgovanja prehrambenim robama, a te financijske institucije lobirale su i protiv pokušaja ograničavanja broja ugovora za trgovanje u Evropskoj komisiji.
Kako u svom izvještaju navodi Lighthouse Reports, financijska lobistička grupa ISDA tvrdila je nakon početka rata u Ukrajini da je porast cijena hrane vezan isključivo za smanjenje opskrbe iz Ukrajine te da trgovanje financijskim derivatima ne samo da nije odgovorno za taj porast cijena već su derivati, dapače, "ključan alat koji tvrtkama omogućava da upravljaju rizicima povezanima s volatilnošću cijena". UN-ov specijalni izvjestitelj za siromaštvo Olivier de Schutter Lighthouseu je ovakav stav prokomentirao riječima da je "ekstremno frustrirajuće i istinska tragedija ponovno slušati iste argumente koji se ponavljaju već 15 godina, dok se nova generacija ljudi suočava s još jednom krizom hrane".
Kako navodi Organizacija za hranu i poljoprivredu, "ekstremna volatilnost" cijena hrane događala se u prvoj polovici godine unatoč kontinuiranom povećanju proizvodnje žitarica tijekom posljednjih 20 godina. "Odnos zaliha i potrošnje nije pokazao nikakav dramatičan pad koji bi mogao objasniti dramatični porast cijena ni 2008. niti sada", navodi FAO, dok The Economist prenosi izjavu iz londonske investicijske banke Renaissance Capital prema kojoj su u periodu poskupljenja "globalne zalihe pšenice bile izrazito velike". "To nam govori da se odnos između zaliha i cijena potpuno poremetio ili da su se špekulacije otele kontroli", rekao je listu Charles Robertson, glavni globalni ekonomist u ovoj investicijskoj banci.
Iako relevantne organizacije i za iduću godinu predviđaju čak i blago povećanje proizvodnje žitarica u odnosu na prošlu godinu, sigurnost pristupa hrani na globalnoj razini trenutno je ugroženija nego što je to bio slučaj u vrijeme krize 2008. godine. Ovog puta kriza se pojavljuje u trenutku kada su standard i prihodi velikog dijela svjetske populacije već narušeni ekonomskom krizom koju je uzrokovala pandemija Covida-19, pri čemu su naročito ranjive države koje uvoze hranu. Kada se tome priroda da su cijene hrane dostizale rekordne razine i prije rata u Ukrajini, da je cijena prirodnog plina, koji se koristi za proizvodnju gnojiva, također na rekordnim razinama te da nikakva smislena regulativa financijskih tržišta nije donesena, nema nikakve garancije da cijene hrane i ubuduće neće rasti.
