Ugledna američka konzultantska tvrtka Boston Consulting Group u novoj studiji tvrdi da će Europa i Sjeverna Amerika najkasnije 2035., a možda već i 2025., dosegnuti vrhunac proizvodnje mesa, takozvani Peak Meat. Nakon toga će potrošnja uobičajenih mesnih, mliječnih, ribljih i proizvoda od jaja nepovratno padati. Predviđa se da će do 2035. zamjenski proizvodi na bazi biljaka i mikroorganizama, poput tofua, kao i meso uzgojeno od životinjskih matičnih stanica zauzeti 11 posto globalnog tržišta proteina. Tržišni udio mogao bi iznositi čitavih 22 posto ukoliko se ubrza razvoj tehnologije. U tom bi smjeru poskupljenjem proizvodnje mesa mogle djelovati i vlade, zato što masovni uzgoj stoke uvelike šteti klimi zbog ogromnih emisija metana i nitratnih oksida. Aktualna vrijednost tržišta zamjenskih proizvoda iznosi tek dva posto vrijednosti tržišta životinjskih proizvoda, no istraživanja kažu da je 77 posto građana Sjedinjenih Država i Njemačke vrlo ili donekle zainteresirano za zamjenske proizvode.
"Meso na biljnoj bazi je na meniju restorana brze hrane u čitavom svijetu, mlijeko na biljnoj bazi je uobičajeno u domaćinstvima, a meso uzgojeno od matičnih stanica možete jesti u restoranima od Singapura do Izraela", kažu autori studije, dodajući da takve proizvode već godinama nude giganti poput Starbucksa ili Subwaya. Ostvare li se procjene BCG-a, emisije ugljičnog dioksida do 2035. smanjit će se za više od jedne gigatone, otprilike kao da kompletna japanska ekonomija bude karbonski neutralna tijekom godine dana. Istovremeno će se uštedjeti vode dovoljno za četrdesetogodišnju opskrbu Londona. Stručnjaci BCG-a navode i da svaka porcija špageta bolonjez pripremljena s umjetnim mesom uštedi ispušnih plinova koliko automobil proizvede tijekom desetokilometarske vožnje. Opisane promjene na tržištu uvelike bi pomogle i biodiverzitet, jer bi se ukupno potrebno poljoprivredno zemljište na svijetu smanjilo za površinu Velike Britanije, a to područje moglo bi se prepustiti divljim životinjama.
"Alternativni proteini" sve više dostižu životinjske što se tiče okusa, teksture i cijene te ih mogu zamijeniti u 90 posto najpoznatijih svjetskih jela, od meksičkih burita preko europskih pačjih prsa ili odrezaka pa do kineskog dim suma ili japanskog sušija. Tržište alternativa mesu, naročito piletine i morskih plodova, razvijati će se najbrže, smatra BCG, dok će najsporije ići razvoj "alternativnih sireva" i "alternativnih jaja". Što se sirovina tiče, najraširenije su soja i žuti grašak, kao i proteini dobiveni uz pomoć bakterija, algi i gljivica. Još uvijek je najskuplja proizvodnja mesa ili ribe iz životinjskih stanica, pa obrok tako "uzgojenog mesa" košta deset puta više no prirodni. Međutim, tehnologija obećava mogućnost proizvodnje tisuća kilograma tkiva iz svega nekoliko matičnih stanica određene životinjske ili riblje vrste. Sveukupno, proteinska tranzicija neće zahtijevati da konzumenti promijene svoje navike, niti će ih koštati, ali će osim klimatskih imati i znatne zdravstvene prednosti jer će umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Proizvodnja "alternativnih proteina" bit će i dobar biznis, čija će globalna vrijednost 2035. iznositi 290 milijardi dolara. Smisao studije BCG-a i jest potaknuti posjednike kapitala da investiraju u ovu industriju. Inače, BCG spada u najelitnije konzultantske tvrtke svijeta, a njezini su prihodi u 2020. iznosili 8,6 milijardi dolara. Ta je poslovna branša, očekivano, upletena i u prljave poslove. New York Times je izvijestio kako je BCG pomogao najbogatijoj Afrikanki Isabel dos Santos da ilegalno iskorištava bogatstva Angole, a tvrtka je savjetovala i princa Muhameda bin Salmana, pomažući mu da konsolidira moć u Saudijskoj Arabiji.
