Vlada je u utorak kroz svoj komunikacijski kanal imena Jutarnji list protisnula tzv. probni balon u vidu pretpostavke da bi uskoro mogla ukinuti energetsko-političke subvencije za velike poduzetnike. Odnosno, najprije će vidjeti kako na to reagira šira nazovi-javnost, i sami dotični poduzetnici, sučeljeni s tom mogućnošću javno. Zatim će možda te subvencije malo reducirati, ili tako nešto, i ostat će sve opet pod sigurnom političkom kontrolom, a ponajviše mandat same naše brižne Vlade.
Spomenut je i poguranac od kojeg sve to polazi: Europska komisija preporučila je ukidanje popularne krizne mjere do kraja ove godine, uz sugestiju da se ušteda potom usmjeri na smanjivanje fiskalnog deficita. Štoviše, isto tijelo izvršne vlasti EU-a sugerira da se subvencija zadrži u krajnjoj nuždi jedino za ranjiva kućanstva i najranjivija poduzeća, a to po definiciji ne mogu biti svi.
Najavljeni rujanski paket redizajniranih olakšica svakako će u barem jednakoj mjeri uz EK uvažiti činjenicu parlamentarnih i drugih izbora dogodine. To upućuje na najpouzdaniji zaključak: kućanstva će gotovo sigurno biti osjetno pošteđena i u nastavku ove krize bez kraja i konca. Ipak, Vlada mora pritom itekako povesti računa o možebitnom efektu ukidanja ove mjere na daljnju inflaciju ili pogubno usporavanje ekonomije. Definitivno joj se ne bi isplatilo da na ćupriji izgubi ono što je ušićarila na mostu, dok se s kakvim novim valom ekonomskih šokova na proljeće, više se nitko ne bi sjećao mjera od lani.
Na tu kartu očekivano je zaigrala Hrvatska udruga poslodavaca, uz svoje trbuhozborce po medijima, koji naročito usrdno skreću pažnju na interes građana čiji bi budžeti mogli indirektno pretrpjeti udar države na velike poslodavce. Vlada pak daje signal, u ovome medijskom ogledu subjekata od najvećeg utjecaja, da će o tome povesti računa pomoću nekih drugih antiinflacijskih zahvata.
No to nisu jedine svježe vijesti iz područja energetske politike u kombinaciji s fiskalnom, ili samo energetike, jer dosta aktivnosti bilježimo i po energetsko-infrastrukturnom pitanju. Ekološki aktivisti i građani su se također u utorak demonstrativno okupili u Omišlju na Krku, u znak protivljenja proširenju LNG-terminala, tj. daljnjem forsiranju fosilnih goriva općenito. Prvo su ih napali zaštitari, a kad su prosvjednici na to ustuknuli van određenog im prostora, reagirala je interventna policija i odvela njih oko 30.
Pravo im budi, jer su se drznuli upozoriti na poneke fakte o tome da je industrija fosilnih goriva apsolutni profiter aktualnoga grozda globalnih kriza. Spomenuto je i da se zemlje poput Rusije i SAD-a služe plinom kao sredstvom političke ucjene i ostvarivanja svojih imperijalističkih ciljeva, što i rat u napadnutoj Ukrajini razotkriva kao, velikim dijelom, sukob konkurenata na tržištu.
Iz inicijative Extinction Rebellion Zagreb pojašnjeno je da su takve situacije "posljedica dubinskih sustavnih problema poput koncentracije moći odlučivanja u onih koji su u vlasništvu najviše kapitala, i političara koji od toga ostvaruju korist". Rečeno je i da istinska promjena može doći jedino odozdo, uz ekocentričan umjesto antropocentričnog načina organizacije društva. Ni zaštitari ni policijski specijalci nisu se složili s navedenim, zauzevši krajnje skeptičan, kritički stav prema demonstrantima, do nekoga narednog preispitivanja stavova među ne sasvim ravnopravnim protagonistima.
