Aktualni nacrt Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. neambiciozan je, podrazumijeva minimalne promjene i služi zadržavanju statusa quo, zaključili su sudionici okruglog stola, koji je u organizaciji Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka održan u Hrvatskom saboru. Kako je objasnila Sandra Benčić, saborska zastupnica platforme Možemo!, ovo je prva u nizu planiranih rasprava u ovoj godini koje se tiču pravosudnog sustava.
- Riječ je o temi kojoj se najčešće pristupa s dnevno-političke razine, odnosno povodom korupcijskih skandala. S druge strane, imamo probleme vezane uz negativnu percepciju pravosuđa koja djelomično proizlazi iz osobnih iskustava građana, dugotrajnosti postupaka, nepredvidivosti sudskih odluka, ali i zatvorenosti pravosudnog sustava prema društvu. Želimo da se u Saboru promijeni način na koji se raspravlja o pravosuđu, pa ovim putem želimo pokrenuti dijalog u kojem sudjeluju i stručnjaci, a sve kako bismo mogli iznjedriti kvalitetnija rješenja, nužna za reformu postojećeg sustava - rekla je Benčić.
Prema mišljenju Zlate Đurđević, predstojnice Katedre za kazneno procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, u predstavljenom Nacionalnom planu identificirani su određeni problemi koje postoje u hrvatskom pravosuđu, ali ih se u najvećoj mjeri zanemaruje ili čak negira.
- Najveći iskorak je plan da se do 2027. počnu objavljivati sve prvostupanjske i drugostupanjske presude. S druge strane se kao jedan od ciljeva navodi da se u narednih sedam godina za oko 30 posto smanji broj sudskih predmeta. Krajnje je razočaravajuće da su postavljena tako niska očekivanja. Priznaje se i loša percepcija, odnosno nepovjerenje građana u pravosudni sustav. Čak se kao jedan od najvećih problema navodi utjecaj politike i drugih interesnih grupa na pravosuđe, a doveden je u pitanje i trenutni status sudaca. Međutim, istodobno se ne navodi nijedna mjera koja adresira te probleme - rekla je Đurđević i potom se založila za reorganizaciju cjelokupnog sudstva te ujednačavanje sudske prakse.
Profesorica prava je kao jedan od problema predloženog dokumenta istaknula činjenicu da su u njemu nijednom riječju ne dovodi u pitanje postojeći način izbora sudaca. Štoviše, tvrdi se da Hrvatska u tom procesu ima jedna od najviših standarda koji postoji u Europi.
- To je posve pogrešno. Hrvatska bi se trebala prebaciti na mješoviti način izbora sudaca, u kojem više neće biti moguće da dvotrećinskom većinom suci odlučuju o odabiru svojih kolega… Sve grane vlasti moraju imati demokratski legitimitet, pa tako i sudska. Neovisnost te grane vlasti ne znači da narod, ako je nezadovoljan, ne može na izborima, kroz odabir svojih zastupnika, nešto učiniti i na tom planu. Ali očito je da nekome odgovara postojeće stanje - rekla je Đurđević.
Da je nedostatak transparentnosti jedan od krucijalnih problem hrvatskog pravosuđa, složio se i Neven Mates, član Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, organizacije koja je u javno savjetovanje o Nacionalnom planu razvoja pravosudnog sustava uputila svoje prijedloge.
- Prilikom izbora sudaca na više položaje treba omogućiti odvjetničkoj komori, Pravosudnoj akademiji, organizacijama civilnog društva, kao, uostalom, i građanima, da daju svoje mišljenje o kandidatima i imaju uvid u prateću dokumentaciju. Potrebno je i drastično povećati transparentnost svih stegovnih postupaka koji se vode protiv sudaca i također ih učini javnima - kazao je Mates i podsjetio da RH gubi vrlo velik broj tužbi zbog nepružanja pravičnog suđenja u razumnom roku.
- Zbog toga se javljaju i troškovi u proračunu. Zato se zalažemo da se utvrdi osnova za pokretanje stegovnom postupka u slučajevima u kojima je došlo do takvih propusta - dodao je Mates.
U raspravi, koju je moderirala novinarka Đurđica Klancir, sudjelovao je i sudac Ustavnog suda Goran Selanec, koji je konstatirao kako živimo u izrazito čudnim vremenima. Zaboravili smo da je sve do prije dva-tri mjeseca glavna tema unutar prave profesije bio udar na vladavinu prava u pojedinim EU-zemalja, kao što su Poljska i Mađarska, podsjetio je Selanec.
- Iz razgovora s poljskim i mađarskim kolegama shvaćam da je jedan od razloga zbog kojih je došlo do spomenutih problema nedostatak povjerenja javnosti u pravosudni sustav. To se, nažalost, događa i u Hrvatskoj. Ako je dokument o kojem raspravljamo prvi korak koji će nas odmaknuti od onoga čemu svjedočimo u spomenutim EU-članicama, onda on predstavlja dobar početak i mogu ga pozdraviti - rekao je sudac Ustavnog suda i potom podsjetio na pozamašan broj premeta u kojima suci tuže novinare radi povrede časti i ugleda.
- Često me zatekne takav nedostatak otpornosti prema kritici. Taj problem, uostalom, pokazuje da dio kolega i kolegica nije osvijestio da je sudstvo državna grana vlasti koja bi trebala biti otvorena za kritike i duboka propitivanja - kazao je Selanec i istaknuo da bez nezavisnog sudstva nema ni ustavne demokracije.
Alan Uzelac, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, pozdravio je donošenje novog Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava.
- Ipak, radi se o zakašnjelom dokumentu jer je većina kvalitetnih mjera trebala biti donesena još prije pet, deset ili više godina. Istovremeno su političke ocjene domaćeg pravosuđa, koje su iznesene u planu, poprilično benevolentne i ne poklapaju se s neovisnim istraživanjima. Na primjer, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog forum, Hrvatska je 140. od ukupno 141 zemlje po efikasnosti pravnog okvira za rješavanje sporova - upozorio je Uzelac.
- Ako želimo imati kvalitetan nacionalan plan, on mora barem biti ambiciozan jer nitko ne jamči da ćemo ga sprovesti u djelo. A ako nemamo čak niti ambiciozno zacrtane krajnje ciljeve, onda ne možemo očekivati niti da ćemo ih ispuniti. Na primjer, plan je da se do 2027. broj predmeta starijih od tri godine smanji sa 16 na osam posto. Gledano iz perspektive nekih drugih europskih država, broj takvih predmeta ne bi trebao biti veći od dva do tri posto. Istodobno u Hrvatskoj danas imamo više od 10.000 predmeta koji su stariji od deset godina. Njih u kvalitetnom sustavu uopće ne bi smjelo biti - zaključio je Uzelac.
