Moramo zaustaviti križarski rat protiv novinara i medija te stvoriti uslove za zaštitu zviždača, složili su se učesnici dviju panel rasprava održanih 20. aprila, drugog dana Godišnje konferencije o ljudskim pravima koju je organizirala Kuća ljudskih prava u Zagrebu.

- Iako je po izvještajima Reportera po granicama Hrvatska napredovala za tri mjesta na ljestvici slobode medija, problemi u toj sferi i dalje ostaju prisutni - od medijskog pluralizma do napada na novinare. Hrvatska nije ni blizu situacije u kojoj se ne bi trebao voditi monitoring na ostvarivanja prava na slobodu govora, rekao je otvarajući panel Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava govoreći o medijskim slobodama u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko ukazao je na porast broja tužbi protiv novinara i medija.

- HND već tri godine izlazi s podacima o najmanjem broju aktivnih tužbi. Sada su aktivna 924 sudska spora u odnosu na lanjskih 905, a u njima se za odštetne zahtjeve traži 78,5 milijuna kuna, što je deset milijuna više nego lani, odnosno oko 80.000 kuna po predmetu.

- U stvarnosti, brojka je puno veća jer se anketi odazvala 23 medija, od kojih je pet dostavilo da nemaju tužbe, tako da je prava cifra i do 1200 tužbi protiv novinara i medija. Osim političara i privrednika, novinare često tuže i suci, tako da su duševne boli unosan biznis. Istovremeno se želi financijski uništiti novinare i medije ili ih financijski iscrpiti, pogotovo što ne traže ispravak nego odmah podižu tužbe kako bi nametnuli cenzuru ili odvratili novinare od istraživačkih priča - rekao je Zovko i najavio da će HND i dalje internacionalizirati priču.

Ukazao je na kršenja Zakona o medijima jer za netočne informacije odgovara nakladnik, ali se puno puta optuže samo novinari.

- Hrvatska od neovisnosti spada u red zemalja po samom vrhu tužbi novinara s ciljem uništavanja i odvraćanja od propitivanja nečijeg rada, a javne službe i institucije koje plaćamo koriste vanjske odvjetničke urede da bi maltretirale svoje zaposlenike. Tužba HRT-a protiv čelnih ljudi HND-a jedinstven je slučaj u svijetu, jer HND ima pravo propitivati rad javnog servisa koji ne smije biti poligon za propagiranje povijesnog revizionizma. Predstavnici HND-a i Sindikata novinara Hrvatske na HRT-u se tretiraju kao da pripadaju Al Qaidi, a ne strukovnim organizacijama. Biti član HND-a u mnogim redakcijama je veliki minus, što može donijeti velike nevolje članovima - rekao je Zovko, ističući da će HND i dalje pratiti suđenja novinarima, ali da Hrvatsku čeka dugi proces kako bi postali demokratsko društvo.

Odvjetnica Vesna Alaburić naglasila je da je situacija danas drugačija nego prije 20 godina.

- Dio sudaca poznaje praksu, prati medije i dobro se snalaze i odlučuju, ali većina medije ne prati, ne znaju kako se raspravlja o temama i ne snalaze se. Fokusirani su na tužitelje i jedino ih zanima kolike su duševne boli pretrpljene. Ako novinari svoj posao obavljaju profesionalno, sudovi moraju pružiti i njima i nakladnicima potpunu zaštitu, bez obzira koju štetu je neko pretrpio zbog pisanja - rekla je Alaburić, ističući da radnička prava novinara moraju biti zaštićena i da je nužno jačanje profesionalne solidarnosti.

Maja Sever iz Sindikata novinara Hrvatske naglasila je da se novinarstvo nije oporavilo od 2008., da plaće nisu velike i da sve više kolega radi u lošijim uslovima. Mnogi nisu pokriveni kolektivnim ugovorima, pa je teško izboriti se za egzistencijalnu sigurnost, pogotovo kad se dobije tužba uz plaćanje sudskih troškova.

- Hrvatska je loš primjer u Europi, a probleme sve više imaju i druge zemlje, što se vidi i u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu koji formiraju radne skupine vezane za ova pitanja. Iako su novine svojim pričama promijenile mnoge stvari, pritisci su sve jači - zaključila je Maja Sever, zalažući se za dekriminalizaciju svih djela protiv časti i ugleda.

George Stafford, iz European Implementation Network, govorio je o raširenosti pritisaka na medije i novinare, a mnoge zemlje ne primjenjuju odluke Europskog suda, ističući Poljsku i Španjolsku, dok druge tvrde da su krenule u reformu, a zapravo nisu. Nastavlja se praćenje predmeta od strane Vijeća Evrope, a od Hrvatske se i dalje traže reforme u tom području, rekao je Stafford.

Tema druge rasprave, koju je pratila Željka Gracin Leljak iz Zelene akcije, bila je zaštita "zviždača", ljudi koji prijavljuju korupciju i nezakonitosti., što je kompleksna tema jer samo 10 od 27 članica predviđa njihovu zaštitu.

Tamara Mišerda iz Ministarstva pravosuđa i uprave naglasila je važnost da se s ljudi koji imaju saznanja o nezakonitostima skine stigma da su cinkeri i neznalice, nego da ih se shvati kao pomagače policiji i nadležnim državnim tijelima koje se bave nepravilnostima u društvu. Tu je nužna suradnja svih koji sudjeluju, jer posao zahtijeva angažman više aktera, rekla je i najavila projekt koji bi se ticao osvještavanja prijave korupcije i zaštite zviždača

Dijana Kesonja iz Ureda pučke pravobraniteljice istakla je velika očekivanja od zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, o čemu svjedoči podatak da je prva prijava stigla već prvog dana. Naglasila je da zaštitu neće dobiti svako tko prijavi nepravilnost, jer postoji definicija koje su vrste nepravilnosti predmet prijava. Na osobu koja prijavljuje pao je težak teret osim redovnog posla, rekla je i dodala da se kod poslodavaca ne vodi evidencija prijavljivanja, ali da radnici imaju veliko povjerenje u pravobraniteljicu. Međutim, kako ni pučki pravobranitelj ne može sve, nužna je suradnja s nadležnim pravnim osobama po sadržaju prijave.

Gordana Palajsa iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske naglasila je da je zakon propustio predvidjeti pružanje besplatne pravne zaštite prijavitelju, zbog čega ih u sindikatu mogu uputiti na medicinsko-psihološku pomoć. U Hrvatskoj je gotovo sve poslovna tajna i zato to treba riješiti jer bi prijava nepravilnosti mogla predstavljati odavanje poslovne tajne, rekla je.

Potrebno je raditi na izgradnji sustava zaštite i ohrabrivati osobe koja imaju saznanja o nepravilnostima da ih i prijave, rekla je Klara Horvat iz Kuće ljudskih prava.

- Zviždači ne znaju za mogućnost prijave nepravilnosti i mnogi su obeshrabreni zbog straha od negativnih štetnih posljedica. Zato je nužna izgradnja kvalitetnog sustava zaštite jer donošenje bilo kakvog zakona ne ispunjava svrhu njegovog donošenja - rekla je i priključila se ostalima u pitanju donošenja zakonske odredba kojom se definira besplatna pravna pomoć i psihosocijalne usluge.

Ida Nowers, koordinatorica Whistleblowing International Network, organizacije koja prati primjenu zakonskih propisa o zviždačima, govorila je stanju u EU, odnosno o primjeni Direktive Europskog parlamenta o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede, donesene u aprilu 2019. kojom se štite zviždači u kontekstu primjene prava EU-a u točno propisanim područjima.

Zatvarajući konferenciju Novosel je naglasio veliki interes i čak 150 učesnika konferencije, među kojima su i potpredsjednik Vlade Boris Milošević i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, najavljujući potrebu zajedničkog istupanja i radnu skupinu za primjenu zakonskih propisa o zviždačima.