O fenomenu uspjeha političke platforme Možemo! na lokalnim izborima u Hrvatskoj, onome već postignutom i onome što se očekuje u nedjelju, 30. svibnja, razgovarali smo s trojicom sugovornika iz sada nama susjednih država, Slovenije, Srbije i BiH. Izjave za Novosti dali su Luka Mesec, koordinator stranke Ljevica (Levica) iz Slovenije, Ivan Zlatić, član Predsjedništva Partije radikalne levice (PRL) u Srbiji i Goran Marković, profesor ustavnog prava i urednik online časopisa Novi Plamen iz BiH. Pitali smo ih da kažu kako vide samu platformu Možemo! i njezin izborni uspjeh, posebno u Zagrebu, te misle li da će se on, po logici spojenih posuda, preliti i na političku situaciju u njihovim sredinama.

Odgovori koje smo dobili bili su različiti. Od neskrivenog, nadamo se i ne tek kurtoaznog povlađivanja, do radovanja, koje nije bilo lišeno kritike različitog intenziteta, koja ne prelazi u kriticizam, ali i ne bježi od problema. Interesantno je da, iako ovo nije anketa provedena na reprezentativnom uzorku, možemo izvesti zaključak kako je entuzijazam veći, a kritičnost manja kako idemo od istoka prema zapadu te da su sredine sa slabije profiliranom lijevom stranačkom infrastrukturom, sudeći barem prema našim sugovornicima, kritičnije od onih koje tu infrastrukturu imaju. Ostavljamo čitaocima da o tome sami prosude.

- U Levici pratimo i s oduševljenjem pozdravljamo uspjeh platforme Možemo! u Zagrebu. Nadajmo se da će Zagreb, Sloveniji najbliži glavni grad, postati prvi takav grad i uopće prvo veće mjesto u postsocijalističkoj Evropi u kojem će vlast preuzeti progresivna, zelena, lijeva politika - kaže Luka Mesec.

Luka Mesec (Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)

Ivan Zlatić od 1990-ih je aktivan u različitim društvenim borbama u Srbiji, najprije u antiratnom pokretu, a nakon 2000. u podršci radničkim borbama u privatizaciji. Učestvovao je u osnivanju Koordinacionog odbora radničkih protesta i bio njegov prvi predsjedavajući 2009. Pored PRL-a, već duže vrijeme aktivan je i u Združenoj akciji Krov nad glavom koja se bori protiv prinudnih iseljenja i za stambenu pravdu.

- Svakako je dobra vest to što su poražene desne, neoliberalne i lažne socijaldemokratske politike u jednoj od prestonica bivše Jugoslavije. Birači su jasno rekli šta misle o vladajućem poretku, ali treba biti oprezan pre nego što proglasimo pobedu u borbi za pravedne i solidarne društvene odnose. Sistem koji je građen decenijama u ratu, privatizaciji i štednji nije lako razmontirati, naročito ako se zahvat svede na antikorupcionaško delovanje, kako deluju najave pobedničke platforme - ističe Zlatić. Bojazan, naime, temelji na vlastitom iskustvu.

- Od 2003. do 2012. bio sam sekretar Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije, iz uverenja da se borba za pravedno društvo može voditi u antikorupcijskom okviru. Napustio sam Savet 2012. nakon što je Vlada zloupotrebila naš rad za međusobne obračune i pregrupisavanja unutar vladajuće klase, za hapšenje i reketarenje tajkuna bliskih prethodnoj vlasti, čime je zavarala narod da se navodno bori protiv korupcije i izbegla da preduzme bilo kakve sistemske promene. Otud mislim da znam puno o mogućim dometima i klopkama antikorupcijskog pristupa politici - govori Zlatić.

Ivan Zlatić

- Antikorupcija može biti početak obračuna sa kontradikcijama kapitalizma, a može i da zaključa borbu u bezuspešno popravljanje postojećeg sistema. Takođe, kada se uzme u obzir da će im za uspostavljanje većine biti neophodna podrška SDP-a. Deradikalizacija zahteva, očitovana u tonu celokupne kampanje, ali i u predizbornom raskidu sa Radničkom frontom, ukazuje da će obećane promene biti manje korenite nego što se birači uzdaju. Nadam se da će me Tomislav Tomašević i Možemo! demantovati i da će na vlasti pokazati onu oštricu koju su pokazivali na protestima u Varšavskoj pre deset godina - zaključuje Zlatić.

Goran Marković iz Sarajeva jedini je sugovornik koji nije član neke stranke nego "samo" radikalni kritičar stanja na našim prostorima s lijevih pozicija.

- Platforma Možemo! nastala je na drugačiji način od velike većine političkih subjekata. Ona je proistekla iz građanskog aktivizma i nije proizvod političkih elita. Nastajala je godinama, strpljivim radom odozdo i u tome je njen značaj. Ona ima obilježje antiestablišment organizacije, koja je pobijedila uprkos sistemu. Njen značaj je u tome što pokazuje da je u društvu zatrovanom nacionalizmom, bez razvijene demokratske participativne političke kulture, moguće da jedna aktivistička organizacija ostvari značajan uspjeh. Možemo! je pobijedio u Zagrebu i ostvario značajan uspjeh u nekim drugim sredinama uprkos dominantnom nacionalizmu, uprkos dominantnom i potpuno pogrešnom shvatanju SDP-a kao lijeve stranke, i uprkos uvriježenoj potrebi da se glasa za manje zlo - govori Marković o genezi fenomena.

Goran Marković

- No da bi Možemo! mogao da traje, mora da pokaže ne samo da može da upravlja Zagrebom, već i da postane nacionalna politička organizacija sa jasnom ideologijom i konkretnim programom, jer ograničavanje na lokalne politike i upravljanje lokalnim poslovima na dugi rok ne može dati rezultate, pošto takve političke organizacije bivaju apsorbovane u sistem. Iako je Možemo! bježao od jasnog antisistemskog profilisanja, pa nije prepoznat kao socijalistička organizacija, barem na najnačelnijem nivou, u dijelu lijevog spektra mu je to, držim opravdano, uzeto kao mana, zato što će pokušaji da se upravlja postojećim društvom, makar i na lokalnom nivou, nužno udariti u zid ako ne budu ispunjene dvije pretpostavke. Jedna je da Možemo! ostvari, koliko je u lijevim krugovima poznato, dosad nepostojeću vezu sa sindikalnim i drugim pokretima, a druga je da dobije jasniju socijalističku boju - dodaje Marković.

Mi možemo spekulirati koliko je taktike bilo u radu i samoj kampanji Možemo!, a što je njihov stvarni strateški cilj.

- Uspjeh Možemo! za ljevicu je znak da politička alternativa može da uspije, čak i kad djeluje u krajnje nepovoljnim okolnostima, što je vrlo ohrabrujuće, ali je istovremeno i povod za razmišljanje o tome da li uspjeh može biti trajan bez oslonca na društvene pokrete i bez prihvatanja socijalističkih principa - kaže Marković iz perspektive BiH.

Za kraj smo pitali naše sugovornike vide li mogućnost da fenomen potekao iz Hrvatske utječe i na političku pozornicu i njen razvoj u njihovim sredinama.

- Njihov rad ćemo pratiti. I u Sloveniji će kroz nešto više od godinu dana biti održani lokalni izbori. Uspjeh Možemo! u Zagrebu može biti dobrom popudbinom za Levicu u Ljubljani, ali moguće i u nekom drugom kraju u Sloveniji - smatra Luka Mesec.

- Za naš stranački rad i za političku scenu u Srbiji ovo će značiti vrlo malo. Može biti mali vetar u leđa opoziciji za beogradske izbore, ali i politička situacija i izborni sistemi su toliko različiti u Srbiji i Hrvatskoj da je teško zamisliti da se "zagrebački scenario" preslika ovde - suzdržanije odgovara Ivan Zlatić.

- Događaji u Hrvatskoj teško mogu uticati na one u BiH jer je ona pretjerano ophrvana nacionalizmom, a ljevica je neorganizovana. Doduše, ovi događaji mogu djelovati kao znak ohrabrenja i promišljanja o mogućim alternativama, bez njihovog glorifikovanja ili kritizerstva - zaključuje Goran Marković.