Provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i to onog dijela koji se tiče njihovog zapošljavanja, ponovno je na ispitu. Naime, u toku je natječaj MUP-a za buduće policajce po kojem pravo prednosti pod jednakim uslovima mogu ostvariti, između ostalog, i pripadnici nacionalnih manjina, koji se trebaju pozvati na član 22. Ustavnog zakona.

Planira se upis 750 novih polaznika u polugodišnji program obrazovanja, nakon kojeg ih čeka zaposlenje u policijskim upravama u skladu s potrebama službe. Praksa pokazuje da je prolaznost pripadnika nacionalnih manjina, pogotovo srpske, poražavajuća, bez obzira na zaštitu zajamčenu Ustavnim zakonom i Akcijskim planom o zapošljavanju nacionalnih manjina u državnu službu koji su Hrvatskoj svojedobno elegantno otvorili vrata Evropske unije. Iako već i vrapci na grani znaju da po Ustavnom zakonu treba osigurati srazmjernu zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima državne uprave prema njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu, na prste jedne ruke mogu se izbrojati policajci u policijskim stanicama u mjestima s većinskim srpskim stanovništvom. Potreba za zapošljavanjem postoji, ali pozitivnih pomaka iz natječaja u natječaj nema jer mladi kandidati padaju na pojedinim krugovima testiranja. Psihološki test je prva prilika za eliminaciju nepoželjnih kandidata, zatim idu nešto transparentniji testovi provjere fizičke sposobnosti, poznavanje Ustava, kaznenog i prekršajnog zakona i razgovor motivacije. U ovom labirintu dolazi dio koji samo rijetki Srbi prolaze – sigurnosna provjera na kojoj se provjeravaju politička podobnost i obiteljska povijest kandidata te utvrđuje je li dostojan za obavljanje policijskog posla. One koji s uspjehom sve to prođu očekuje još liječnički pregled.

Iz službene statistike za 2017. godinu vidljiva je kronična podzastupljenost pripadnika srpske zajednice u državnim službama – samo 2,25 posto, dakle upola manje u odnosu na udio u stanovništvu. Pitanje je koliko će pripadnika srpske zajednice obući plave uniforme nakon ovog najnovijeg natječaja.