Hrvatski sabor je u petak, 24. aprila, na sjednici koja je trajala više od četiri sata, razmatrao Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i potrošenom novcu iz državnog proračuna za 2018. godinu.
Ministar uprave Ivan Malenica istaknuo je da u 27 lokalnih jedinica, u kojima je sukladno Zakonu o pravima nacionalnim manjina obavezno uvođenje manjinskog jezika i pisma, nije bilo značajnih promjena u odnosu na prethodnu 2017. godinu. I dalje se dio prava određenih statutima ne primjenjuje u potpunosti u praksi. Te jedinice, kazao je, nisu izvijestile o iskazivanju interesa predstavnika nacionalnih manjina za korištenjem jezika i pisma u postupcima prvog i drugog stupnja pred upravnim tijelima jedinica samouprave. Takav interes nije zabilježen u postupcima tijela državne uprave, kazao je Malenica i dodao da su izuzetak jedinice lokane samouprave u Istarskoj županiji.
Također je naglasio da je uočeno povećanje broja izdanih osobnih iskaznica na manjinskom pismu, posebice pripadnicima talijanske, češke i mađarske nacionalne manjine.
U odnosu na pristup javnim medijima i dalje se ističe potreba za unapređenjem i edukacijom novinara, rekao je ministar Malenica, ističući potrebu edukacije vezane uz govor mržnje u javnom prostoru s ciljem senzibiliziranja javnosti o negativnim utjecajima ove pojave te sprječavanju širenja stereotipa i predrasuda.
Na području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u Izvješću se navodi konstantno osiguravanje visokog stupnja provedbe Zakona i primjenjivanje najviših standarda u obrazovanju nacionalnih manjina prilikom nastava po modelu A i C. Primjetno je uključivanje djece pripadnika romske nacionalne manjine na svim razinama odgojno obrazovnog sustava, stoji u Izvješću.
Malenica je izvijestio Sabor kako je Vlada u 2018. poduzela brojne aktivnosti u provedbi Zakona, na što je utrošeno nešto manje od 173,2 milijuna kuna, što je 29 milijuna više u odnosu na godinu prije.
Na to je reagirala Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, kazavši da su u Izvješću korišteni zbirni podaci o izdacima za financiranje manjinskih prava iz drugih zakona, a ne na prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Istaknula je pritom sredstva za stambeno zbrinjavanje vezana uz Zakon o stambenom zbrinjavanju, kao i financiranje vjerskih zajednica za što se sredstva osiguravaju temeljem ugovora s vjerskim zajednicama te putem Komisije za vjerske zajednice, a ne preko Ureda za ljudska prava.
- Iz izvješća proizlazi kako je za nacionalne manjine 15 milijuna kuna utrošeno na poziciji Ministarstva kulture te 35 milijuna kuna na poziciji Ministarstva obrazovanja, no nacionalne manjine nisu u cijelosti upoznate za što su ta sredstva utrošena. Tako da je navedeni iznos za provedbu Ustavnog zakona daleko manji. O tome treba voditi računa i biti precizan kada se iznose utrošena sredstva u svrhu provedbe Ustavnog zakona - kazala je Jeckov i primijetila da Izvještaju nije dovoljno obrazloženo zašto u nekim segmentima nema dosljedne primjene Ustavnog zakona.
Naglasila je da u 2018. godini međuetnički odnosi nisu značajno promijenjeni i pozvala se na analizu pučke pravobraniteljice u kojem se navodi da su Srbi i dalje jedna od najugroženijih etničkih skupina u Hrvatskoj.
- Iako se u nekim kategorijama broj problematičnih slučajeva smanjio, u drugima se povećao, što nas vodi zaključku da se i dalje nastavlja trend negativnih, historijsko-revizionističkih i antisrpskih tendencija u društvu. Zabilježene su manifestacije kojima se Srbima želi poručiti da oni, kao ni njihova kultura, jezik i pismo, a ponajmanje političko djelovanje, nisu dobrodošli u Hrvatskoj. Osobito zabrinjavaju izjave i postupci koji imaju obilježja etničke netrpeljivosti od strane javnih osoba te izostanak javne osude i sankcija takvog postupanja. Godine 2018. opet je zabilježeno više desetaka verbalnih prijetnji i uvreda na račun Srba i srpskih institucija, te srpskih predstavnika - nabrojala je Jeckov.
Osvrnula se i na otpor korištenju ćirilice i grubu stigmatizacija ćiriličnog pisma kako u 2018., tako i u kasnijih godina.
- Ravnopravna i službena upotreba srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru u 2018. godini nije regulirana sukladno Zakonu niti je konačno riješeno, unatoč tome što se navršila šesta godišnjica objave popisa stanovništva u Hrvatskoj na temelju kojega srpska zajednica, trećina stanovništva u Vukovaru, ima pravo na službenu uporabu srpskoga jezika i ćiriličnog pisma - podsjetila je Dragana Jeckov.
Zastupnik Mosta Miro Bulj predstavio je problem hrvatske nacionalne manjine u Srbiji rekavši da su tamošnji Hrvati šikanirani, bez autonomije, bez političkih, kulturnih i vjerskih prava. Usporedio je hrvatsku nacionalnu manjinu sa srpskom u Hrvatskoj te kazao da u Saboru postoje tri zagarantirana mjesta za predstavnike Srba, da Srbi imaju oko 40 gradonačelnika i dogradonačelnika u jedinicama lokalnih samouprava, a da Hrvati u Vojvodini nemaju ništa. Također se zapitao do kada će Srbi i Hrvati u Vukovaru učiti dvije različite verzije istorijskih događaja u tom gradu.
Poseban negativan pečat današnjoj raspravi dali su zastupnici Hrvoje Zekanović i Stevo Culej.
Zekanović je kazao da Izvješće izgleda ‘fino’, ali odmah i postavio pitanje hoće li Srpsko narodno vijeće nositi teret krize izazvane koronavirusom.
- Hoće li i dalje milijuni kuna odlaziti toj i sličnim udrugama koje šire govor mržnje? Vi ste ovdje s govornice, ministre, spomenuli sprječavanje govora mržnje, pa ne mogu shvatiti da Hrvatska danas financira tjednik Novosti koji širi eksplicitan govor mržnje. Kad se govori o nacionalnim manjinama, ona su naša dragocjenost. Međutim, nemojmo zaboraviti da su prije 30 godina pripadnici jedne nacionalne manjine uzeli puške u ruku i pokušali srušiti svoju državu Hrvatsku. Još uvijek nismo čuli od čelnih pripadnika te nacionalne manjine pravu ispriku za sve što su uradili - rekao je Zekanović i poentirao da je danas na snazi hrvatsko-srpska-romska trgovačka koalicija, referirajući se na zajedničku komemoraciju u Jasenovcu.
Culej je agresivno iskoristio svoje minute rekavši da je Hrvatska od 1918. do 1995. trpjela velikosrpski zulum. Srpskoj nacionalnoj manjini je poručio da im je Hrvatska dala Erdutski sporazum, ali da ne može dati Veliku Srbiju. Kazao je da SNV milijune kuna ne troši na kulturu Srba i najranjivijih, već u onim selima oko Vukovara gdje je stradalo najviše Hrvata. Njegov doprinos raspravi o Izvješću završio je tako što je sebe proglasio borcem za prava nacionalnih manjina, rekavši da to nikako nije tjednik Novosti, pa je zamahao s više naslovnica našeg tjednika.
- Ima jedna poslovica da mrtvac nema osjećaja i ništa ga ne boli iz jednog razloga. Mrtav je. Isto je i kad je čovjek glup. Kada se nekoga naziva nacionalistom i onoga koji širi govor mržnje, ja mu mogu samo pokazati par naslovnica Novosti. Hrvati, mrtvi niste, ali jeste li glupi da financirate glasilo jedne nacionalne manjine, Novosti, koje vas crtaju sa hitlerovim brčićima, stavljaju vas u metu sa slovom U, s petokrakom… – poručio je i završio govor riječima: ’Imamo pameti, nismo zatupljeni kao neki moralni marksisti.’
Zastupnik Marko Vučetić u današnjim govorima posebno nadahnuto je branio prava nacionalnih manjina.
- Nacionalizam je glup. On je glup jer izdaje ideju nacije. Ideja hrvatske nacije je ostvarena u hrvatskoj državi. Kad ne provodimo Ustav i zakone onda smo protiv ove države. Glupi nacionalisti su protiv ove države, a nisu toga svjesni - bio je jasan Vučetić.
Kazao je da u Saboru ima nečovječnih predstavnika, a prema njegovim riječima to su svi oni koji u nacionalnim manjinama ne vide ljudsku, građansku veličinu i ne vidu veličinu hrvatske države koja se razvija.
- To su svi oni koji se zbog svoje neljudske dimenzije odlučuju ne suočavati sa svakom ljudskom različitošću. Oni žive u iluziji da su stvorili ovu državu, a oni državu ne mogu stvoriti jer nju stvaraju ljudi. Oni žive u iluziji da državi proizlazi iz oružja. Država ne proizlazi iz oružja niti se s oružjem čuva. Država proizlazi iz kulture i onih koji su u svakoj povišenoj povijesnoj situaciji između biti čovjek i biti nečovjek – odlučili biti čovjek. Prije dva dana obilježili smo 75. obljetnicu proboja logoraša iz logora Jasenovac. Taj koji je rekao ’Naprijed drugovi!‘ bio je čovjek. Ubili su ga stražari ljudske tvorevine logora Jasenovac. Oni su neljudi i uvijek će biti. Svi koji se napajaju na takvoj ideologiji, svi koja takva mjesta pokušavaju prekapati zato što smatraju da će tamo pronaći sebe, oni su u zabludi. Nema ljudske veličine tamo gdje se odvijalo zvjerstvo‘ - poručio je Vučetić.
SDP-ov Arsen Bauk je kazao da je važno da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina provodi kao i zakon o uporabi jezika i pisma. Bauk napominje da nema potrebe da nacionalne manjine dodatnim izjavama pokazuju lojalnost državi. ’Lojalnost se pokazuje poštivanjem zakona, plaćanjem poreza, a ne lupanjem čekića po tabli na kojem se nalazi hrvatski grb’, zaključio je Bauk.
Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) ustvrdio je da izvješće pokazuje mnogo ali ono što je bitno ne pokazuje. Činjenica je, dodao je, da lokalne samouprave nisu primijenile Ustavni zakon navodeći također primjer Gračaca, ali i Vukovara. Veljko Kajtazi (Klub Stranke rada i solidarnosti) zadovoljan je stalnim rastom sredstava za potrebe nacionalnih manjina, no upozorava kako to ne jamči da su ispunjene sve obveze, a problemi manjina riješeni.
Goran Beus Richembergh (Glas) ocijenio je da danas, kada u državi živi tek nekoliko postotaka pripadnika nacionalnih manjina, ‘naganjati ih kao vještice i na njima pokazivati mišiće je vrlo jadno’.
Ante Babić (Klub HDZ-a) ističe kako je provedba Ustavnog zakona zadovoljavajuća u pogledu kulturne autonomije, prava na službenu upotrebu jezika i pisma, pristup javnim medijima, ulozi u predstavničkim tijelima, ali i da uvijek postoji prostor za napredak. ’Vlada na tome kontinuirano radi’, naglasio je.
